Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-191/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednika vijeća, Ane Gradišek kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Željke Rožić Kaleb, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KZ sina K, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Jošku Mikuliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & Partneri u Splitu, protiv tuženika Grada Vrgorca, OIB: 81573770233, Tina Ujevića 8, Vrgorac, kojega zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, radi ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, posl.br. P - 208/2022-13 od dana 22. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovna i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Metkoviću, posl.br. P-208/2022-13 od dana 22. rujna 2023.

Obrazloženje

1.Pravosutpanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj KZ sin K, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] ZU 241, 2375 ZU 271, 2384, 2385 ZU 242, 2386/2 ZU 242, 2387 ZU 697, 2365/1 ZU 684, 2365/2 ZU 416, 2365/3 ZU 241, 2338/3 ZU 271 i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 736 sve KO [katastarska općina] te se nalaže zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Metkoviću uspostaviti ranije Zemljišno knjižno stanje kakvo je bilo prije uknjižbe i provedbe elaborata nerazvrstanih cesta br. Z – 2217/2022 u odnosu na navedene nekretnine.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju parnične troškove suviše zakonska zatezna kamata na iste koja teče od dana donošenja presude pa do isplate." Točkom II. izreke, naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 497,71 eura / 3.750,00 kuna1, u roku od 15 dana.

Rješenjem istog suda odbijen je prijedlog za određivanje predložene privremene mjere kao neosnovan.

2. Presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

-u daljnjem tekstu ZPP) pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, preinačit pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno presudu ukinuti i vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

Tužitelj ne pobija rješenje prvostupanjskog suda kojim je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl . 354.st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda sadrži razloge o činjenicama odlučnim za ovaj spor, a koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, zbog čega se neosnovano prigovara bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je isti vlasnik nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] ZU 241, 2375 ZU 271, 2384, 2385 ZU 242, 2386/2 ZU 242, 2387 ZU 697, 2365/1 ZU 684, 2365/2 ZU 416, 2365/3 ZU 241, 2338/3 ZU 271 i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 736 sve KO [katastarska općina] te nalog zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Metkoviću uspostaviti ranije Zemljišno knjižno stanje kakvo je bilo prije uknjižbe i provedbe elaborata nerazvrstanih cesta br. Z – 2217/2022 u odnosu na navedene nekretnine.

6. Tužitelj je nakon zaključenja glavne rasprave, povukao tužbu u ovom predmetu, no kako se je tuženik tome izričito protivio, pravilno je prvostupanjski sud odlučio o postavljenom tužbenom zahtjevu.

7. Prvostupanjski sud u obrazloženju svoju odluke navodi kako je nerazvrstana cesta, koja nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nastala od katastarskih čestica iz tužbenog zahtjeva, i nakon provedbe Elaborata nerazvrstanih cesta (list 74-77 spisa) predstavlja vlasništvo jedinca lokalne samouprave, odnosno tuženika.

8. Tužitelj u svojoj žalbi navodi kako sud nije proveo uvid u Elaborate izvedenog stanja nerazvrstane ceste Kozica, nije izvršio pregled povijesni ZK izvadak za predmetne nekretnine, te nije izvršio uvid u povijest katastarskih promjena. Navodi kako predmetne nekretnine predstavljaju privatno vlasništvo te nikad nisu predstavlja cestu u njenom punom značenju. Navodi kako prvostupanjski sud nije proveo predložene dokaze, te da nije naveo razlog takvog postupanja.

9. Iz obrazloženja presude proizlazi da je prvostupanjski sud izvršio uvid u sve isprave koje prileže spisu, pa tako i uvid u Elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Kozice, kojim je formirana čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvršen je uvid u rješenje Općinskog suda u Metkoviću posl.br. Z-2217/22 temelje kojeg je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana novonastala čest. zem. [katastarska čestica], u naravi nerazvrstana cesta.

10. Uvidom u zk izvatke za sporne nekretnine je utvrđeno da je tužitelj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Metkoviću upisa kao suvlasnik na nekretninama čest. zem. [katastarska čestica] ZU 241, 2375 ZU 271, 2384, 2385 ZU 242, 2386/2 ZU 242, 2387 ZU 697, 2365/1 ZU 684, 2365/2 ZU 416, 2365/3 ZU 241, 2338/3 ZU 271 i da je temeljem Geodetskog elaborata, izrađeno od strane Projeter d.o.o. Zagreb, došlo do cijepanja navedenih čestica te je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] upisana novonastala čestica 3775 , upisana kao nerazvrstana cesta površine 4352 m2 za korist tuženika.

11. Iz rješenja Općinskog suda u Metkoviću, posl.br. Z-2217/22 od 8. rujna 2022. utvrđeno je da je predmetna čestica 3775 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana u zemljišnu knjigu kao nerazvrstana cesta, javno dobro u općoj uporabi.

12. Prema Zakonu o cestama („Narodne novine“, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21. i 114/22, 04/23 - dalje: ZC) određeno je pojam nerazvrstane ceste, što se smatra nerazvrstanom cestom te tko je vlasnik iste. U čl.2. ZC definiran je izraz javne ceste u smislu tog zakona na način da su to ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom zakonu koji svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim zakonom i drugim propisima, a nerazvrstana cesta je cesta koja se koristi za promet vozilom koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određeno tim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona (čl. 2. st. 1. točka 1. i točka 6. ZC).

13. U odredbi čl. 98. st.1. ZC određeno je što se smatra nerazvrstanom cestom ( ... su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice: – ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), – ceste koje povezuju naselja, – ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, – terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, – pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, – druge ceste na području naselja i gradova.)

14. Odredbom čl. 99. ZC regulirano je što čini nerazvrstanu cestu (cestovna građevina (....), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).

15. U odredbi čl. 131. st. 1. navedeno je da ceste koje se na dan stupanja tog zakona na snagu koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona da te ceste postaju nerazvrstane ceste.

Nadalje, odredba čl. 131. st. 4. i 5. ZC propisuje da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu ZC (NN 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje (kao u ovom slučaju), evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom katastru dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz čl. 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (kao u ovom slučaju).

16. Stavkom 7. istog članka je pripisano da nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste, prije 1. siječnja 1997., su - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, na čijem se području nalaze. Time je definiran njihov pravni status. Dakle, sporne nekretnine kao nerazvrstane ceste javno su dobro u općoj uporabi vlasništvo JLS – Grada Vrgorca.

17. Stoga se tužitelj neosnovano poziva da njegova vlasnička ovlaštenja proizlaze iz provedenog upisa prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Sporna prometnica ima pravni status nerazvrstane ceste neovisno o tome tko je na nekretninama na kojima je izgrađena upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Pravni status nerazvrstana cesta stječe ex lege, ispunjenjem zakonskih pretpostavki. Upis nema konstitutivno značenje. Navedeno kako u slučaju iz odredbe čl. 102. ZC u pogledu nekretnina koje su predviđene za gradnju nerazvrstanih cesta nakon stupanja na snagu ZC, tako i u pogledu odredbe čl. 131. ZC za nerazvrstane ceste izgrađene do stupanja na snagu tog zakona.

18. Dakle, s obzirom da se radilo o prometnici koja je bila nerazvrstana cesta u vrijeme stupanja na snagu ZC sporne nekretnine su temeljem zakona vlasništvo jedinica lokalne samouprave, odnosno tuženika.

19. U odnosu na žalbene navode tužitelja da je sud trebao provesti uviđaj na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernika i građevinara, izvršiti uvid u spis P-603/12 radi utvrđenja spornih činjenica, valja reći da sud odlučuje koje će dokaze provesti i da je u konkretnom slučaju, iako nije proveo predložene dokaze, pravilno utvrdio činjenično stanje.

20. Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio status spornih nekretnina, pa kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.

21. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, kako po osnovi tako i visini troškova koji su određeni.

U Zagrebu, 28. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Andrina Raspor Flis