Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ob-116/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ksenije Jakovčević kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković kao suca izvjestitelja i Jadranke Matić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dubravko Margaretić i Zlatica Lippe Margaretić sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika CC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Nenadu Dianiću, odvjetniku u Ivanić – Gradu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. P Ob-329/2025-20 od 4. ožujka 2026., dana 28. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. P Ob-329/2025-20 od 4. ožujka 2026. u pobijanoj točki III.
II Preinačava se presuda Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. P Ob-329/2025- 20 od 4. ožujka 2026., dana u pobijanom dijelu točke II koji glasi „pod prijetnjom novčane kazne i sudskih penala“ i sudi:
Odbija se zahtjev tužiteljice da se tuženiku pod prijetnjom novčane kazne i sudskih penala nalaže predati tužiteljici u suposjed nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 834 m2, upisane u A-I u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zajedno s ključevima rečene nekretnine
III Nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi trošak sastava žalbe u visini od 39,06 eura u roku od 15 dana.
IV Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava odgovora na žalbu kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u točki I. utvrđuje se da su tužiteljica ĐC, i tuženik CC za vrijeme trajanja braka stekli nekretninu z.k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] vinograd sa 834 m2, upisane u A-I u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tužiteljica suvlasnica rečene nekretnine u ½ dijela, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva ½ dijela predmetne nekretnine s imena tuženika RC, kao vlasnika u 1/1 dijela, na ime i za korist tužiteljice ĐC, kao suvlasnice u ½ dijela, na način da će obje stranke biti upisane kao suvlasnici rečene nekretnine svaka u ½ dijela. U točki II nalaže se tuženiku pod prijetnjom novčane kazne i sudskih penala, predati tužiteljici u suposjed nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 834 m2, upisane u A-I u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zajedno s ključevima rečene nekretnine. Dok se u točki III. nalaže tuženiku naknaditi, parnični trošak u iznosu od 959,68 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.
2. Citiranu presudu u točkama II u dijelu u kom je tuženiku pod prijetnjom novčane kazne i sudskih penala naložena predaja u suposjed nekretnine iz točke I i u točki III pobija tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. Toč. 1. – 3. Zakona o parničnom postupku N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,1 17/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13 70/19, 80/22 i 114/22-u daljnjem tekstu: ZPP) sa prijedlogom da ovaj sud presudu u pobijanom dijelu ukine i vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu uz naknadu troška sastava žalbi.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. U donošenju pobijane presude nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ukazuje tuženik jer je po ocjeni ovog žalbenog suda izreka jasna i neproturječna a obrazloženje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama neproturječne sadržaju dokaza u spisu.
4.1. Također u donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu drugu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. U odnosu na točku II presude koju tuženik pobija samo u dijelu u kom mu je naloženo da pod prijetnjom novčane kazne i sudskih penala, preda suposjed predmetne nekretnine tužiteljici utvrđeno je da je osnovan žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
6. Naime kako tuženik žalbom osporava samo taj dio izreke presude kojom mu je izvršenje te nenovčane tražbine – predaja u suposjed naložen pod prijetnjom novčane kazne i sudskih penala, utvrđeno je da za prihvaćanje tog dijel tužbenog zahtjeva tužiteljice nije bilo zakonske osnove.
7. Naime sudski penali (novčani iznos za svaki dan zakašnjenja) propisani su u članku 247. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17., 131/20 - dalje u tekstu: OZ). Prema toj odredbi, ako dužnik ne ispuni u roku nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, sud u ovršnom postupku na prijedlog vjerovnika odredi naknadni primjereni rok i izriče sudske penale kao prijetnju. Sudski penali služe kao sredstvo pojačanog ispunjenja nenovčanih obveza u okviru ovršnog postupka a ne može biti predmetom tužbenog zahtjeva u okviru parničnog postupka iz kojeg tek treba proisteći ovršna isprava u konkretnom slučaju pravomoćna sudska presuda.
8. Izricanje novčane kazne također je propisano Ovršnim zakonom kod provedbe ovrhe radi ostvarenja obveze na radnju koju može ispuniti samo ovršenik i tada je ovršni sud ovlašten rješenjem o ovrsi istodobno zaprijetiti ovršeniku da će protiv njega izreći određenu novčanu kaznu ako u roku koji mu je određen je ispuni obvezu (čl. 262. st. 2. OZ-a).
9. Dakle i novčane kazne i sudski penali mogu biti zapriječeni tek u ovršnom postupku sukladno citiranim zakonskim odredbama pa stoga nije bilo osnova za to da sud prilikom donošenja pobijane presude tuženiku prijeti novčanom kaznom i sudskim penalima.
10. Radi istog je povodom žalbe tuženika presuda u pobijanom dijelu točki II u kom mu je zapriječeno novčanom kaznom i sudskim penalima, preinačena i taj dio tužbenog zahtjeva odbijen je kao neosnovan temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP-a.
11. Međutim preinačenjem tog dijela prvostupanjske presude nije po ocjeni ovog žalbenog suda došlo do promjene u pogledu uspjeha u sporu stanaka budući da je takvim preinačenjem tuženik uspio samo u pogledu sporednog dijela tužbenog zahtjeva dok je tužiteljica u cijelosti uspjela sa glavnim tužbenim zahtjevom u pogledu utvrđenja bračne stečevine i predaje u suposjed predmetne nekretnine.
12. Pri tom valja reći da je tuženik neosnovano osporava odluku o parničnom trošku iz pobijane točke III izreke smatrajući da nije dao povoda tužbi i da je prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari priznao glavni tužbeni zahtjev tužiteljice budući da kako to proizlazi iz stanja spisa tužiteljici niti do dovršetka postupka nije predao suposjed predmetne nekretnine niti je priznao bračnu stečevinu u postupku izvan suda koji je propisan čl. 36. st.4 Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 103/15., 98/19. i 47/20)
13. Tuženik je uspio sa žalbom u 50% te mu je tužiteljica dužna nadoknaditi trošak sastava žalbe u visini od 15,62 boda Tbr. 10. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23.) što s pripadajućim PDV-om čini iznos od 39,06 eura, dok je zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava odgovora na žalbu odbijen kao neosnovan temeljem čl. 155. st. 1. ZPP budući da taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka.
U Zagrebu 28. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Ksenija Jakovčević
