REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1800/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Lorenco d.o.o., iz Paga, Zagrebačka 12, OIB 39577450127, zastupanog po punomoćniku Karlu Novoselu, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika Coning d.d. u stečaju, iz Varaždina, Augusta Šenoe 4-6, OIB 49557976962, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Brlečić & partneri, Varaždin, radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4256/2025-2 od 28. listopada 2025. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-2/2024-3 od 30. rujna 2024., u sjednici održanoj 28. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. U odnosu na pravna pitanja navedena pod rednim brojem 1. -7., prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

II. U odnosu na pravna pitanja navedena pod rednim brojem 8. -10., te u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 4256/2025-2 od 28. listopada 2025. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-2/2024-3 od 30. rujna 2024. ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) naznačivši sljedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

„1. Može li se smatrati da je drugostupanjski sud povodom žalbe dao dostatne i pravno prihvatljive razloge za ocjenu svih žalbenih navoda u situaciji kada isti u bitnome tek ponavlja navode i zaključke prvostupanjske odluke u odnosu na koju su uloženi predmetni pravni lijekovi? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-4322/2018 od dana 06.02.2019. godine)

2. Je li drugostupanjski sud, odlučujući povodom žalbe stranke, dužan očitovati se na sve prigovore, odnosno žalbene razloge koje je stranka istaknula tijekom postupka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. UIII- 4322/2018 od dana 06.02.2019. godine)

3. Je li drugostupanjski sud propustio stvarno “saslušati”, odnosno propisno ispitati navode, prigovore i žalbene razloge stranke u postupku, u slučaju kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

4. Je li drugostupanjski sud propustio provesti odgovarajuće ispitivanje navoda, prigovora i žalbenih razloga stranke u postupku u situaciji kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti, odnosno na taj način pravo na pravično suđenje, napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, učinio teoretskim i iluzornim, a ne praktičnim i djelotvornim? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

5. Je li drugostupanjski sud u postupku, imajući u vidu pravo na pravično suđenje, napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, obvezan poduzeti odgovarajuće mjere, u vidu ispitivanja i davanja odgovora na odlučne tvrdnje iznesene od strane stranke u postupku i što se ima smatrati “odlučnim”, odnosno kakvo, kvalitativno i kvantitativno, je obrazloženje odnosno “ispitivanje i davanje odgovora” nužno kako bi se moglo smatrati da je sud izvršio svoju obvezu propisanu člankom 375. stavkom 1. ZPP-a? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)

6. Je li počinjena apsolutno bitna procesna povreda u postupku iz članka 365., 354. stavka 2. točke 11. i 375. ZPP-a u slučaju kada sud nije stvarno ispitao istaknute žalbene navode stranke, već je paušalno konstatirao kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, pozivajući se na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023. godine)

7. Kakvo, kvalitativno i kvantitativno, obrazloženje sudske odluke je nužno kako bi se moglo smatrati da je sud naveo dostatne i relevantne razloge kojima se vodio u donošenju svoje odluke, odnosno može li se pukim konstatiranjem kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, uz pozivanje na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo, smatrati da je sud stvarno ispitao predmet i odgovorio na sve bitne navode stranaka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-1275/2023 od dana 10.04.2024. godine, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. godine u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske)

8. Primjenjuje li se Zakon o zemljišnim knjigama (NN 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024) (nadalje u tekstu: ZZK), odnosno institut povjerenja u zemljišne knjige propisan odredbom članka 8. ZZK-a, kao lex specialis u odnosu na odredbe Stečajnog zakona (NN 71/2015, 104/2017, 36/2022, 27/2024) (nadalje u tekstu: SZ), a to napose odredbu članka 168. stavka 1. SZ-a, derogirajući istu u situaciji kada niti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, niti rješenje o istom, nisu bili zabilježeni u zemljišnoj knjizi, odnosno zemljišnoknjižnom ulošku u koji je upisana nekretnina, a ovrhovoditelj je stekao pravo namirenja iz nekretnine?

9. Štiti li ovrhovoditelja koji je stekao pravo na namirenje iz nekretnine načelo povjerenja u zemljišne knjige, stipulirano odredbom članka 8. ZZK-a, od reperkusija odredbe članka 168. stavka 1. SZ-a (prestanak prava na namirenje, obustava postupka, brisanje prava iz zemljišne knjige), u situaciji kada u zemljišnoj knjizi, odnosno u zemljišnoknjižnom ulošku u kojemu je upisana nekretnina koja je predmet ovršnog postupka, nisu zabilježene činjenice prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, odnosno rješenja o otvaranju istog?

10. Može li se ovrhovoditelj koji je rješenjem o ovrsi stekao pravo na namirenje iz nekretnine pozivati na povjerenje u zemljišne knjige, stipulirano odredbom članka 8. ZZK-a, u odnosu na reperkusije propisane člankom 168. stavkom 1. SZ4 a (prestanak prava na namirenje, obustava postupka, brisanje prava iz zemljišne knjige), u situaciji kada u zemljišnoj knjizi, odnosno u zemljišnoknjižnom ulošku u kojemu je upisana predmetna nekretnina, nisu zabilježene činjenice prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, odnosno rješenja o otvaranju istog?“.

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije ovrhovoditelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje te pravo na jednakost u postupanju.

1.2. Ovršenik nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12 i 93/14 - dalje: OZ), ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.

2.1. Pravna pitanja navedena pod rednim brojem 1. -6. nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Ovo stoga što su odgovori na ta pravna pitanja sadržani u jasnim i potpunim zakonskim odredbama koje nije potrebno dodatno tumačiti (čl. 354. st. 2. toč. 11. i čl. 375. st. 1. ZPP).

2.2. Niti pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 7. nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što je to pravno pitanje nepotpuno određeno tako da na njega nije moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv i u drugim slučajevima.

2.3. U odnosu na pravna pitanja navedena pod rednim brojem 8. -10. ovrhovoditelj nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačio razloge važnosti tih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

2.4. Ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede pravila postupka ili pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje i pravo na jednakost u postupanju.

3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP, a sve u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1., st. 2. i st. 3. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP, a sve u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 28. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug