REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1325/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. ožujka 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka objavljene 28. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju GB iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 3.990,00 € skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 17.07.2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 900,00 € od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 17.07.2024. do dana isplate 22.07.2024. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 2.062,50 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od 28. travnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 21. listopada 2023. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca KRAŠ prehrambena industrija d.d., Zagreb, Ravnice 48, u proizvodnom pogonu za proizvodnju Nougat proizvoda na liniji proizvodnje bajadera u objektu Tvornice kakao proizvoda. Tužitelj je brisao proklizavajući dio transportera vlažnom krpom u lijevoj ruci, pri čemu se nehotice desnom rukom naslonio na krajnji rub vodoravnog nosača trake te mu je traka povukla šaku prema valjku u neposrednoj blizini i prikliještila 2. i 3. prst šake.

2. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajeni način, i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete.

3. S obzirom na navedeno tužitelj je 17. srpnja 2024. podnio tuženiku odštetni zahtjev, a tuženik mu je u premetu broj: 70 IMOD 3242 2024 dana 22. srpnja 2024. isplatio na ime naknade štete iznos od 990,00 eura, koji tužitelj ne smatra pravičnom novčanom naknadom.

4. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom prignječenja prsta od strane stroja zadobio izuzetno bolnu ozljedu prstiju, uslijed čega je trpio intenzivne bolove i strah. Tužitelju je rana kirurški obrađena u bolnici, podvrgnut je operativnom zahvatu eksploracije rane i op.sec. G. Tužitelj je morao mirovati, držati ruku na povišenom i uzimati analgetike, te je odlazio na previjanje rane i kontrolu liječniku obiteljske medicine koji mu je i skinuo šavove. Unatoč provedenom liječenju kod tužitelja je zaostala kontraktura II. i III. prsta, bolni i ograničeni pokreti u desnoj šaci i nepotpuno zatvaranje šake, uslijed čega mu je smanjena životna aktivnost pa trpi duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Na mjestu ozljede zaostao je ožiljak koji naružuje tužitelja pa trpi duševne boli zbog naruženosti. Tijekom liječenja tužitelj je bio na bolovanju i trebala mu je tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova.

5. Slijedom navedenog, kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa on na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti i imovinske štete, potražuje za pretrpljene bolove 1.500,00 eura, za pretrpljeni strah 1.200,00 eura, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti 1.500,00 eura, za duševne boli zbog naruženosti 1.000,00 eura i za tuđu pomoć 390,00 eura, ukupno 5.590,00 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 990,00 eura, odnosno ukupno 4.600,00 eura.

6. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 19. prosinca 2025. tužitelj potražuje za pretrpljene bolove 2.100,00 eura, za pretrpljeni strah 1.700,00 eura, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti 600,00 eura, za duševne boli zbog naruženosti 500,00 eura i za tuđu pomoć (16h x 5,00 eura) 80,00 eura, ukupno 4.980,00 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 990,00 eura, odnosno ukupno 3.990,00 eura.

7. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da priznaje pasivnu legitimacija u ovom postupku s obzirom na to da je tuženik s poslodavcem tužitelja na dan štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja br. [broj police osiguranja] kojom je regulirana odgovornost prema djelatnicima. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, ali osporava odgovornost, kao i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

8. Tuženik ističe da se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom te je tuženik u mirnom postupku temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja, važećoj sudskoj praksi, utvrdio visinu štete u iznosu od 990,00 EUR, koji iznos je isplaćen 22. srpnja 2024. Isplatom navedenog iznosa tuženik drži da je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju, a u vezi štetnog događaja opisanog u tužbi.

9. Podredno, tuženik ističe kako je zatraženi iznos previsok obzirom na jačinu i karakter tegoba koje je kod tužitelja izazvao predmetni štetni događaj, orijentacijskim kriterijima te sudskoj praksi. Osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da je istu plaćao te se pretpostavlja da su mu pomoć pružali ukućani.

10. S obzirom na to da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja, u smislu čl. 1086. ZPP-a (presuda VSRH broj Rev-1963/13 od 20. siječnja 2016., Rev-1193/10 od 18. siječnja 2012., Rev- 297/13 od 6. rujna 2017., Rev-2737/19 od 13. srpnja 2022.).

11. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: medicinsku dokumentaciju (strana 5-6, 10 spisa), e-mail korespondenciju (strana 7 spisa), odštetni zahtjev (stana 8 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (strana 11-14 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Lovriću (strana 42-44 spisa), Policu osiguranika (strana 65, 66, spisa), privitak Polici (strana 67-79 spisa), dokumentaciju u eSpisu (strana 80-160 spisa) saslušan je tužitelj (strana 180-181 spisa).

12. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

13. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja.

14. Među strankama je sporna odgovornost za štetu te visina neimovinske i imovinske štete te tijek zateznih kamata.

15. Tijekom postupka, podneskom od 19. prosinca 2025., nakon zaključenja prethodnog postupka 5. ožujka 2025. tuženik je istaknuo prigovor iscrpljenosti agregatnog limita po polici osiguranika poslodavca tužitelja, po polici broj [broj police] u iznosu od 79.633,69 eura.

16. Prema stavu ovoga suda prigovor tuženika o iscrpljenosti agregatnog limita nije osnovan, naime temeljem odredbe čl. 288.a st. 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08-ispr., 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, u daljnjem teksta: ZPP-a) propisano je da se materijalno pravni prigovori mogu isticati i nakon zaključenja prethodnog postupka, ali se radi njihova opravdanja ne mogu iznositi nove činjenice, niti se mogu predlagati novi dokazi, osim ako se radi o činjenicama i dokazima koje bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Dakle, da bi se tuženik mogao opravdano pozivati na ispunjenje agregatnog limita, trebao je i morao nakon zaprimljene tužbe od 19. rujna 2024., nakon danog odgovora na tužbu, rezervirati utužena novčana sredstva za naknadu štete, u smislu čl. 106. Zakona o osiguranju (Narodne novine 30/15, 112/18, 63/20, 133/20, 151/22, 152/24, u daljnjem tekstu ZO).

17. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu razvidno je da se tužitelj ozlijedio tijekom redovnog radnog vremena, na uobičajenom mjestu rada – prilikom nadzora rada procesa proizvodnje, na poslovima odgovorne osobe/poslovođe, uočivši proklizavanje proizvoda na transportnoj traci, krpom u lijevoj ruci pokušao je obrisati dio proklizavajuće trake, a desnom rukom se nehotično naslonio na rub metalnog nosača od trake i tom prilikom mu je traka povukla šaku prema valjku te je došlo do ozljede prstiju; da je predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način, da su primijenjena osnovna pravila zašite na radu, da mu je pružena prva pomoć, da je provedena interna istraga, da nije obavljen očevid od strane polic ije, kao ni nadzor od strane inspektora zaštite na radu; da je HZZO ozljedu od 21. listopada 2023. priznao kao ozljedu na radu 22. veljače 2024. pod šiframa S61.0, S60.0 i S61.8.

18. U svom iskazu tužitelj je izjavio da je kod poslodavca Kraš u radnom odnosu od 2015., da je u vrijeme ozljeđivanja obavljao poslove organizator poslovne linije, da je imao na sebi radnu odjeću i obuću i kapu, da se nalazio kod male trake kojom bajadere idu u kutije, da je na traci vidio da ima svega i krenuo je obrisati traku koja je bila zaustavljena, kojom prilikom se naslonio desnom rukom nehotice na valjke koji nisu povezani s tom trakom, ali se nalaze uz traku i koji su mu zahvatili ruku; kolegica koja je bila na drugoj liniji odmah je pritisnula gljivu za stop, da bi oslobodio ruku mehaničari su morali rastavljati valjke; hitna ga je odvezla na Rebro gdje su mu zašili rane, da je na bolovanju bio 7 mjeseci, da se radilo o desnoj ruci, da je dešnjak, da mu je za vrijeme bolovanja pomagala supruga, da je osposobljen za rad na siguran način, da je postupanje kritične zgode bilo na siguran način, ali se nehotice naslonio na valjak jer je prilikom brisanja osjetio bol u kralježnici (s kojom ima problema), da se proizvodnja obavljala u skladu s pravilima zaštite na radu.

19. Iskaz tužitelja sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer je iskaz davan sigurno, uvjerljivo i životno logično i sukladan je ostalim dokazima u spisu.

20. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo odredbe čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, u daljnjem tekstu ZR) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava i čl. 15. Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) koji odredbom propisuje da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava. On može biti oslobođen odgovornosti, potpuno ili djelomično, ako je šteta nastala zbog više sile, namjerom ili nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Postojanje okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost mora dokazati poslodavac. Tijekom postupka tuženik nije dokazao da bi na strani poslodavca postojali razlozi oslobađanja od odgovornosti .

21. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Zvonimiru Lovriću, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu, te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

22. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio razdorne rane dlana i 2. i 3. prsta desne šake , da su zadobivene ozljede posljedica štetnog događaja, da je liječen primarno operacijski, potom konzervativno, da se pridržavao uputa liječnika, da ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja nije poznato, da je liječenje završeno sredinom 5. mj. 2024.

23. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 14 dana, manjeg intenziteta 65 dana, to je sud tužbeni zahtjev tužitelja s osnove bolova usvojio u zatraženom iznosu od 2.100,00 eura.

24. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg kroz 8 dana, a kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja bio je oko 28 dana. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 1.700,00 eura.

25. Trajne posljedice umanjile su opću životnu aktivnost tužitelja za 4%. S obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužitelja, trajnost posljedica opisanih po vještaku, ovaj sud smatra da mu u smislu čl. 1100. ZOO- a pripada pravična novčana naknada po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u utuženom iznosu od 600,00 eura.

26. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 8 dana po 2 sata, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 5,00 eura, sud je tužitelju dosudio iznos od 8,00 eura.

27. Kod tužitelja je zaostalo i naruženje manjeg stupnja obzirom da su ožiljci na dlanenoj strani i povremeno izloženi pogledima drugih, ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog naruženja u zatraženom iznosu od 500,00 eura.

28. Obzirom na naprijed navedeno, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 4.980,00 eura, koji iznos je umanjen za nesporno isplaćen iznos tužitelju od 990,00 eura, to je tužitelju priznat daljnja naknada u iznosu od 3.990,00 eura sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a sa zateznom kamatom od 17. srpnja 2024., dana podnošenja odštetnog zahtjeva, koji je podnesen nakon završetka liječenja) temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

29. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

30. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

31. Tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristup na ročište 5.3.2025., 3.2.2026. i 11.3.2026. svako po 100 bodova, dva obrazložena podneska svaki po 100 bodova, podneska od 7.3.2025. po 25 bodova, ukupno 725 bodova odnosno 1.450,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 3362,50 eura, tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, te ukupni trošak u iznosu od 2.062,50 eura.

32. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

33. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.

U Zagrebu 28. travnja 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika