Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-708/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆJ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv osuđujućeg dijela presude Općinskog suda u Šibeniku od 19. prosinca 2024., broj: 23. Pp-4022/2024-6, u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. ĆJ, ukida se osuđujući dio pobijane prvostupanjske presude te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 19. prosinca 2024., broj: 23. Pp-4022/2024-6, proglašen je krivim okr. ĆJ da je, na način činjenično opisan u osuđujućem dijelu izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 800,00 eura, u koju se lišenje slobode 16. prosinca 2024. uračunava kao 39,82 eura pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 760,18 eura, koju je dužan platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da se okrivljenik oslobađa obveze naknade istih.

1. Istom presudom, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. ĆJ je oslobođen optužbe da bi, na način činjenično opisan u oslobađajućem dijelu izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv osuđujućeg dijela te presude, žalbu je podnio okrivljenik po braniteljici odvjetnici Julijani Pešo, navodeći u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se žalba prihvati te da se okrivljenik oslobodi svih optužbi koje mu se stavljaju na teret.

3. Žalba je osnovana.

4. Okr. ĆJ je proglašen krivim da je počinio psihičko i ekonomsko nasilje na štetu bivše supruge PJ.

5. U odnosu na radnje psihičkog nasilja treba navesti da je, prema zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom navedenog, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve je jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće tog prekršaja i bez koje se ne može raditi o psihičkom nasilju u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

6. Budući da, u izreci osuđujućeg dijela pobijane presude, nije naznačeno da bi okrivljenikovo „vrijeđanje pogrdnim riječima govoreći joj više puta da je luda i da će joj zapapriti“ kod PJ izazvalo bilo koju zakonom propisanu posljedicu, nejasan je zaključak prvostupanjskog suda da su se u radnjama okr. ĆJ ostvarila obilježja psihičkog nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer kao što je navedeno, u činjeničnom opisu nedostaje konstitutivno obilježje bića tog prekršaja. Ovaj nedostatak nije otklonjen naznakom zakonskih posljedica psihičkog nasilja u zakonskom opisu prekršaja, jer sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja iz razloga što je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja.

7. Nadalje, u odnosu na radnje ekonomskog nasilja za koje je okrivljenik proglašen krivim (10. rujna 2024. samoinicijativno isključio električnu energiju te 11. rujna 2024. samoinicijativno isključio vodu u obiteljskoj kući u [adresa], na drugom katu koji je u vlasništvu njegove bivše supruge PJ), ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio značaj činjenice da je okrivljenik izjavio kako se smatra krivim te da je priznao objektivni učin tog prekršaja, nedostatno analiziravši obranu okrivljenika. To jasno proizlazi i iz činjenice da su razlozi prvostupanjskog suda, u odnosu na cijeli osuđujući dio, izneseni u dvije općenite i paušalne rečenice (odlomci 7. i 8. obrazloženja).

8. Iz provedenog dokaznog postupka (u kojem je ispitan samo okrivljenik i pročitani materijalni dokazi) nije sporno da je okrivljenik, na drugom katu obiteljske kuće, koji je u vlasništvu njegove bivše supruge, 10. rujna 2024. isključio električnu energiju te 11. rujna 2024. isključio vodu. No, imajući na umu da okrivljenik u obrani, između ostalog, navodi kako on svake godine, u rujnu i listopadu, kad odu turisti, isključi struju i vodu u predmetnim apartmanima na drugom katu kuće pa je to zato učinio i inkriminirane prilike te imajući na umu da je naveo kako je odmah, čim ga je izvanbračna supruga izvijestila, uključio i struju i vodu, evidentno je da okrivljenik zapravo priznaje samo objektivni učin ovog prekršaja (isključenje struje i vode) dok u potpunosti i jasno poriče subjektivni element krivnje.

9. Po ocjeni ovog suda, okrivljenik nije bezrezervno i okolnosno priznao počinjenje ekonomskog nasilja da bi se, samo na temelju njegove obrane, moglo smatrati da su sve odlučne činjenice utvrđene izvan svake razumne sumnje, kako to smatra prvostupanjski sud. Radnje ekonomskog nasilja koje su okrivljeniku stavljene na teret bilo je potrebno promatrati sagledavajući sve okolnosti koje je okrivljenik iznio u obrani, pa i ove koje su prethodno istaknute u sedmom odlomku ove odluke, te potom, nakon sveobuhvatne analize svih okolnosti, razmotriti imaju li radnje okrivljenika težinu dostatnu za počinjenje prekršaja ekonomskog nasilja u obitelji. Ne utvrđujući konkretne okolnosti koje su dovele do toga da okrivljenik isključi struju i vodu u predmetnom dijelu kuće te koliko dugo je taj dio kuće bio bez vode i struje odnosno je li okrivljenik doista, odmah po upozorenju PJ, uključio struju i vodu, kao i ostale eventualno relevantne okolnosti, odluka prvostupanjskog suda u vezi počinjenja prekršaja ekonomskog nasilja u obitelji je preuranjena.

10. Budući da je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te kako se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, po ocjeni ovog suda, u odnosu na dio optužbe koji se odnosi na ekonomsko nasilje, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički, savjesno i valjano ocijenio sve relevantne činjenice i okolnosti, kako bi se s potpunom izvjesnošću moglo zaključiti da je okrivljenik počinio inkriminiranu radnju ekonomskog nasilja koja mu je optužbom stavljena na teret.

11. Stoga je prvostupanjsku presudu u osuđujućem dijelu trebalo ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Pritom će, u odnosu na dio optužbe kojim se okrivljeniku stavlja na teret psihičko nasilje, prvostupanjski sud voditi računa da u ponovljenom postupku, a s obzirom da je podnesena samo žalba u korist okrivljenika, nije moguće u činjenični opis dodati konstitutivne elemente koji čine biće tog prekršaja, jer bi se time povrijedilo načelo zabrane preinačenja na gore.

12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 28. travnja 2026

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu, žrtvu nasilja i tužitelja.