Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4136/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LI, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici od 1. travnja 2025., broj: Pp-651/2025-3, u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici od 1. travnja 2025., broj: Pp-651/2025-3, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je optužbe okr. LI da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i donese nova kojom bi se okrivljenik proglasio krivim i kaznio novčanom kaznom od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Osnovano je prvostupanjski sud okr. LI oslobodio optužbe na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, jer je već iz samog činjeničnog opisa optužbe vidljivo da djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje se okrivljenik teret, po propisu nije prekršaj.

6. Optužnim prijedlogom se okr. LI tereti da je prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio „u dvorištu obiteljske kuće“. Dakle, okrivljenici se optužbom stavlja na teret počinjenje prekršaja za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elemenata bića djela, a kao mjesto počinjenja prekršaja je navedeno mjesto koje je, prema kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, svrstano u tzv. fiktivno javno mjesto tj. ono mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku odnosno čujnosti s neograničeno otvorenog javnog mjesta odnosno reflektiranje tj. nastupanje posljedica inkriminiranog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu) može imati takav značaj.

7. Kako to pravilno i osnovano navodi prvostupanjski sud, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, a o tome se radi u ovom prekršajnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničeno otvorenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

8. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužbe, okr. LI je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinio na tzv. fiktivnom javnom mjestu („u dvorištu obiteljske kuće“), ali nije opisano da bi njegova radnja bila čujna odnosno vidljiva na neograničeno otvorenom javnom mjestu, niti su navedeni bilo kakvi parametri iz kojih bi to bilo moguće zaključiti. Stoga je osnovano prvostupanjski sud zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužbi, nije ispunjeno biće inkriminiranog prekršaja, jer nije opisano da je radnja okrivljenika bila vidljiva i čujna na neograničeno otvorenom javnom mjestu. Pritom ovaj sud naglašava da činjenični opis djela iz optužbe ne ispunjava ni biće nekog drugog, istovrsnog, prekršaja.

9. Nisu osnovani žalbeni navodi kojima se ističe da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir da su se u dvorištu nalazile osobe koje su vidjele događaj, jer ta činjenica (s obzirom da su se osobe nalazile u dvorištu a ne na nekom neograničeno otvorenom javnom mjestu) ne znači da je refleksija radnje počinjenja nastupila na neograničeno otvorenom javnom mjestu, što je nužno kako bi bilo ispunjeno biće inkriminiranog prekršaja. Žalbeni navodi da prvostupanjski sud „nije trebao uzeti u obzir za oslobađajuću presudu „golu“ pravnu kvalifikaciju prekršaja i ne ispitati svjedoke događaja, čijim iskazima bi stekao konkretan uvid u opisani događaj“ također nisu osnovani, jer obligatorna zakonska odredba čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona jasno propisuje da prvostupanjski sud nije dužan, a zapravo niti ovlašten, započinjati prekršajni postupak u procesnoj situaciji kada, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji, prema navedenoj zakonskoj odredbi, prvostupanjski sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, kako je to prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu i učinio.

10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno i osnovano, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okr. LI oslobađa optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 28. travnja 2026

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu Virovitici u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.