Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4919/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. AK, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. t. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću od 3. svibnja 2024., broj: Pp-1378/2023-12, u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. AK kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. AK je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 EUR (trideset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću od 3. svibnja 2024., broj: Pp-1378/2023-12, okr. AK je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koji mu je izrečena novčana kazna 660,00 eura, u koju je lišenje slobode uračunato kao 79,63 eura pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 580,37 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Istom presudom, na temelju čl. 76.a Prekršajnog zakona, izrečena je mjera oduzimanja predmeta, pištolja proizvođača Browning-FN, modela HP (High power), kalibar 9x19 mm, bez vidljivog tvorničkog broja, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi 30,00 eura.

2. Protiv navedene presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno, ne navodeći žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se podnosi zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni s prijedlogom da se ista prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Okrivljenik u žalbi navodi kako je u pisanoj obrani naveo da se do 2027. nalazi u zatvoru te ističe da živi od 50,00 eura mjesečno koje mu pošalje otac od svoje male mirovine. Moli da mu se izrečena novčana kazna umanji i ako je moguće da je plati u obrocima jer drugačije nije u mogućnosti riješiti ovaj problem.

6. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da su okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja dostatno vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. Prvostupanjski sud je, kao olakotno, cijenio činjenicu da je okrivljenik priznao prekršaj, njegovo imovno stanje (koju okolnost ni na koji način nije konkretizirao, niti o tome ima ikakvih podataka u spisu) te da se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u duljem trajanju. I po ocjeni ovog suda, navedene olakotne okolnosti nemaju značaj onih naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi mogle biti osnova za primjenu instituta ublažavanja kazne. Pritom treba naglasiti da okrivljenik ni tijekom prvostupanjskog postupka niti sada u žalbi nije dokumentirao niti na neki drugi način učinio izvjesnim navode da je njegovo imovno stanje toliko loše da pruža osnovu za primjenu instituta ublažavanja kazne, a činjenica da se nalazi na izdržavanju kazne zatvora nikako ne znači da je okrivljenik lošeg imovnog stanja nego, dapače, ukazuje da je okrivljenik sklon protupravnom ponašanju.

7. Za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim zakonom je propisana novčana kazna od 660,00 do 5.300,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana pa novčana kazna koju je izrekao prvostupanjski sud predstavlja, prije svega, blažu vrstu propisane kazne, a osim toga i najnižu zakonom propisanu novčanu kaznu za predmetni prekršaj.

8. Stoga, cijeneći da u konkretnom predmetu nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne, kao i to da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost primjene instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u žalbi.

9. U odnosu na prijedlog okrivljenika da mu se omogući otplata izrečene kazne u obrocima, ovaj sud, imajući na umu da je od podnošenja žalbe proteklo skoro dvije godine pa je, dakle, već samim podnošenjem žalbe došlo do odgode početka roka u kojem okrivljenik mora platiti izrečenu novčanu kaznu te imajući na umu da okrivljenik ima pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, ne nalazi opravdanim da se u konkretnom slučaju odredi obročna otplata novčane kazne.

10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (odnosno odgovarajući iznos u eurima sukladno fiksnom tečaju konverzije), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, u spisu nema podataka da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 30,00 EUR-a, dakle u visini neznatno iznad minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 28. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.