REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1681/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Patricia Milas, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Arnold Čada, odvjetnik u Dugom Selu, radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-747/2025-2 od 13. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu broj P-601/2022-132 od 29. travnja 2025., u sjednici održanoj 28. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-747/2025-2 od 13. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu broj P-601/2022-132 od 29. travnja 2025.

2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17 – dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).

3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:

„1. Je li Županijski sud u Varaždinu, u parničnom predmetu br. Gž-747/2025, temeljem čl. 228., 301., 333., 365., 369., 385., 394. i 421. ZPP, bio mjesno i stvarno nadležan, odlučiti da tužitelj, na zk.č.br. [broj ZK uloška], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nije stekao pravo negativne služnosti u odnosu na zk.č.br. [broj ZK uloška], upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. [katastarska općina] nakon što je Županijski sud u Zagrebu u tom istom parničnom predmetu, već postupao i kao mjesno i stvarno nadležni sud rješenjem br. Gž-2829/2018-2 od 11. svibnja 2018. pravomoćno presudio da tužitelj ima pravo negativne služnosti?

2. Jesu li Županijski sud u Varaždinu, u parničnom predmetu br. Gž-747/2022 i Općinski sud u Sesvetama, u parničnom predmetu P-601/2022, morali suditi temeljem čl. 188. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/2013, 65/2017, 39/2019 i 98/2019), čl. 8.a Prostornog plana uređenja grada Dugo Selo (Službeni glasnik Grada Dugo Selo broj 6/04, 13/06, 14/06, 8/10, 8/12, 8/13, 2/15, 11/20, 2/21 i 3/21), čl. 3. Uredbe o održavanju zgrada („Narodne novine“ br. 64/1997) i čl. 32. Zakona o postupanju s bespravno izgrađenim zgradama („Narodne novine“ br. 86/2012, 143/2013, 68/2017 i 44/2019), koji glasi: „Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.“, da bi njihove presude bile donesene temeljem čl. 117. st. 3. Ustava Republike Hrvatske?

3. Jesu li presuda Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-747/2025-2 od 13. studenog 2025. i presuda Općinskog suda u Sesvetama br. P-601/2022-132 od 29. travnja 2025. nepristrane i pravične, kako je to izričito propisano da moraju biti, čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, iako u obrazloženjima tih presuda nema navoda iz kojih bi proizlazilo zaključivanje da su pravilno primijenjeni čl. 8., 338., 365. i 375. ZPP.?“.

4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje nije podnesen.

5. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.

6. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da se prvo postavljeno pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne može smatrati pravnim pitanjem koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i/ili za razvoj prava obzirom se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora, jer je riječ o pitanju koje polazi od drugačijeg činjeničnog utvrđenja od onog u postupku. Naime, u odluci Županijskog suda u Zagrebu br. Gž-2829/2018-2 od 11. svibnja 2018., u odnosu na koju se tužitelj u postavljenom pitanju sadržajno poziva, nije pravomoćno presuđeno da tužitelj u odnosu na predmetnu nekretninu ima pravo negativne služnosti.

7. Drugo postavljeno pravno pitanje ne može se smatrati pravnim pitanjem koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i/ili za razvoj prava jer je riječ o pitanju kod kojeg odgovor ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.

8. Revizijski sud je ocijenio da treće pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora obzirom predmetno pitanje polazi od procesne pretpostavke koja u predmetnom postupku nije ostvarena.

9. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i to pravo na pravično suđenje.

10. Naime, odluka nižestupanjskog suda donesena je u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, a pravno shvaćanje i primjena zakona u nižestupanjskoj odluci obrazloženi su na valjan i prihvatljiv način.

11. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije sadržajno se može svesti na pritužbe o načinu na koji je niži sud ocijenio dokaze odnosno na osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja, koji razlozi se ne mogu uspješno isticati u prijedlogu za dopuštenje revizije niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.

12. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu važna pitanje u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke ovog rješenja.

13. Nadalje, s obzirom da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije, te odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 28. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug