Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2504/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u pravnoj stvari prvotužitelja DC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], drugotužitelja ĆC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], /OIB: [osobni identifikacijski broj]/, koje zastupa Boris Rebić odvjetnik iz Imotskog, protiv prvotuženica ZC, žena DCM, drugotuženika AC, sina pokojnog D, trećetuženice ĐC, žene U (nepoznatog boravišta) koje zastupa Ivan Delipetar, odvjetnik iz Imotskog kao privremeni zastupnik, četvrtotuženika ŽC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ sina pokojnog Ivana iz [adresa], petotuženice GC, žene HC, šestotuženika FC, žene Ć, sedmotuženice UC, žene Z, osmotuženice DCM, devetotuženice ĆCM, desetotuženika OC sina pokojnog A, jedanaestotuženika CC sina pokojnog A, dvanaestotuženika AC Đ, trinaestotuženice MC, udove A, četrnaestotuženika RC, sina pokojnog A, petnaestotuženice EC, žene RC, šesnaestotuženice NC, žene Ž, sedamnaestotuženice KC, žene G, osamnaestotuženice JC, udove A, devetnaestotuženice IC, žene Z (svi nepoznatog boravišta), koje zastupa Ivan Delipetar, odvjetnik iz Imotskog kao privremeni zastupnik, dvadesetotuženice Republike Hrvatske /OIB: 52634238587/, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo iz Splita, Stalna služba u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi HC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], predlagatelja miješanja na strani tuženih, kojeg zastupa AC, odvjetnik iz [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-204/2023-36 od 21. ožujka 2025., nadnevka 24. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba HC /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-204/2023-36 od 21. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem odlučeno: "Odbija se prijedlog HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da stupi u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika."
2. Protiv rješenja žali se HC pozivom na žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. u vezi s člankom 381. ZPP-a[1] . Predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog rješenja slijedom žalbenih navoda.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitivanjem prvostupanjskog rješenja nije utvrđena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, bitne povrede iz odredbe članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 206. stavkom 1. i člankom 207. stavkom 2. ZPP-a na koje se poziva žalitelj, niti je s tim povredama u vezi činjenično stanje pogrešno utvrđeno.
5.1. U obrazloženju rješenja su u bitnome navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu proturječni sadržaju predmeta. Pravila o sudjelovanju trećih osoba u parnici su pravilno po prvostupanjskom sudu izabrana i primijenjena, i s tim u vezi činjenično stanje pravilno utvrđeno.
6. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje stečenog prava vlasništva po tužiteljima točno određenog dijela nekretnina (k. o. [katastarska općina]) usmjeren protiv upisanih zemljišno knjižnih vlasnika, i uknjižba prvo i drugo tužitelja kao vlasnika u zemljišnu knjigu, uz istovremeno brisanje tuženih, na temelju presude.
7. Polazeći od sadržaja pisane izjave HC za stupanje u parnicu na strani tuženih (da je predmet spora u vlasništvu njegove obitelji i da načelni dogovor o zamjeni pristave za drugu nekretninu između njegove obitelji i obitelji tužitelja nije realizirana /list 35./) prvostupanjski je sud zaključio da na strani HC ne postoji pravni interes da bi neka od stranaka uspjela "u ovoj pravnoj stvari" jer da on nema interes da tuženici uspiju u postupku, već da tužitelji ne uspiju (negativni interes), i pozivom na odredbu članka 207. stavak 2. u vezi s člankom 206. stavak 1. ZPP-a odbio sudjelovanje u postupku, napominjući da prema odredbi članka 187. ZPP-a HC može ustati tužbom glavnog miješanja protiv stranaka iz predmetne parnice, ukoliko smatra da je on vlasnik / suvlasnik dijela nekretnina koje su predmet postupka.
1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a).
8. Žalbene razloge pobijanja prvostupanjskog rješenje HC veže uz stav da je notorno da parnični postupak koji nije okončan nagodbom završava tako što jedna strana uspije, a druga ne uspije, da se u podnescima jasno opredijelio za uspjeh tuženih u predmetnoj parnici jer da se pravne posljedice presude koja bude donesena među parničnim strankama mogu podredno odraziti i na njegovu pravnu situaciju (ne navodi koju) i da pomažući tuženima ostvaruje svoje interese (ne navodi koje), o čemu da se izjasnila sudska praksa, na koju se poziva.
9. Suprotno stavu žalitelja, prvostupanjski je sud pravilno odbio njegovo sudjelovanje u predmetnu parnicu, kao treće osobe (umješača na strani tuženih).
10. Naime, pravilima o sudjelovanju trećih osoba u parnici između ostalog je propisano da se osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može pridružiti toj stranci (članak 206. stavak 1. ZPP-a) i da sud može i bez izjašnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umješača ako utvrdi da ne postoji pravni interes umješača (članak 207. stavak 1. ZPP-a).
11. Iz navedenih odredbi proizlazi da je osim pretpostavke postojanja spora i parnice među drugim osobama, za osnovanost miješanja treće osobe, nužan pravni interes treće osobe da jedna od stranaka uspije u parnici, za koji se smatra da postoji, ukoliko bi odlukom koja se donose u parnici protiv jedne od stranaka, privatno pravni odnos treće osobe moga biti bitno promijenjen u njegovu korist ili na njegovu štetu.
12. Dakle, spor o sudjelovanju treće osobe može se odnositi na pitanje - je li izjava o stupanju u parnicu dana na način određen člankom 206. stavkom 3. ZPP-a (na ročištu ili pisanim podneskom) i je li treća osoba koja nema pravo na sudjelovanje u postupku prema posebnom propisu, dokazala pravni interes (samo osoba kojoj je posebnim propisima priznato pravo sudjelovanja u postupku kao treće osobe ne dokazuju pravni interes).
13. Za ocjenu pravnog interesa treće osobe u smislu odredbe članka 206. stavka 1. ZPP-a nije dovoljno da je stvaran, a osobito da je samo imovinski ili moralni, da je opći, niti može zavisiti od neizvjesnih budućih događanja (iako uvjetno), već okolnosti koje na dovoljnom stupnju vjerojatnosti upućuju da bi odlukom koja se donose u parnici protiv jedne od stranaka, privatno pravni odnos te treće osobe moga biti bitno promijenjen u njegovu korist ili na njegovu štetu.
14. Budući da HC (treća osoba) nije naveo konkretne okolnosti koje bi ukazivale da bi odlukom koja će biti donesena u predmetnoj parnici protiv jedne od stranaka, privatno pravni odnos mogao biti bitno promijenjen u njegovu korist ili na njegovu štetu (koji njegov privatno pravni odnos je u pitanju, u kojem sadržaju / opsegu ukoliko postoji, te u čemu je za njega korist odnosno štete), to kao jedini zaključak ostaje, kako ga je u biti formirao i prvostupanjski sud, da HC nema pravni interes za uspjeh tuženih u predmetnoj parnicu, u smislu odredbe članka 206. stavka 1. ZPP-a, a u prilog čemu naravno treba imati u vidu da se HC ne može dopustiti sudjelovanje u predmetnom postupku samo zato što eventualno udio njegovog brata TC (ili drugih članova obitelji) "nije bio predmetom nikakve zamjene" sa tužiteljevim prednicima, na kojim navodima temelji svoju izjavu za sudjelovanje i da HC posebnim propisima nije priznato pravo na sudjelovanju u ovom postupku kao trećoj osobi.
15. Stoga, nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je podnescima jasno razložio "zašto kao umješač na strani tuženika, ima interes da tuženici uspiju, a tužitelji ne uspije u postupku, što je sasvim u skladu sa odredbom članka 206. ZPP-a, … jedna od stranaka uspije …" (točka 3. obrazloženja žalbe), da se pobijano rješenja zbog nedostatka razloga ne može ispitati (točka 4. obrazloženja žalbe), niti je od utjecaja na odluku u predmetnom postupku pozivanje žalitelja na odluke županijski sudova (točka 5. obrazloženja žalbe), za koje pogrešno drži da shvaćanja iskazana u tim odlukama podržavaju njegovo tumačenje pravnog interesa u okolnostima predmetnog postupka.
16. Navodi pod točkom 6. obrazloženja žalbe kojima se dovodi u pitanje stranačka sposobnost prvo, treće, peto i osamnaesto tuženih nisu razmatrani (žalitelj kao treća osoba bez prava sudjelovanja u postupku nije ovlašten na isticanje tog prigovora). Osim toga, na procesne pretpostavke koja se tiču stranaka, među kojima je postojanje stranaka i njihova stranačka sposobnost sud tijekom cijelog postupka (od početka do pravomoćnog završetka) pazi po službenoj dužnosti (članak 82. - 83. ZPP-a).
17. Iz navedenih razloga je odbijena kao neosnovana predmetna žalba i potvrđeno prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP- a).
U Zagrebu 24. travnja 2026.
Sutkinja:
Slavica Garac
