REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1273/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Lovrić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika ŠO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž Ovr-545/2021-5 od 13. veljače 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-52/2019-61 od 14. listopada 2021., u sjednici održanoj 23. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se revizija ovrhovoditelja.

Obrazloženje

1. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-4334/2024 od 27. svibnja 2025. dopušteno je ovrhovoditelju podnijeti reviziju protiv u uvodu citiranog rješenja suda drugog stupnja zbog pitanja:

„U postupku ovrhe na nekretnini, da li ovrhovoditelj kao založni vjerovnik upisan na prvom mjestu u prvenstvenom redu, ima pravo iz cijene ostvarene prodajom namiriti cjelokupnu tražbinu radi osiguranja koje je upisano založno pravo i vođena ovrha, dakle, ne samo prioritetne troškove, glavnicu i trogodišnju zateznu kamatu, već i cjelokupnu zateznu kamatu dospjelu unazad više od tri godine do donošenja rješenja o dosudi i ostale troškove?“.

2. Rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja, te je odbijena žalba protiv točke V. rješenja suda prvog stupnja kojim je odlučeno:

„V. Iz iznosa kupovnine postignute na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi (identifikator nadmetanja 26550) okončanoj dana 20. siječnja 2021. prodajom nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], ranije vlasništvo ovršenika, uplaćene od strane kupca EO po pravomoćnom Rješenju o dosudi posl.br. Ovr[1]52/2019-40 od 28. siječnja 2021. u ukupnom iznosu od 315.200,00 kuna namiruju se tražbine:

a.) Prvog isplatnog reda i to tražbina ovrhovoditelja na ime sudske pristojbe priznate kao trošak ovrhe u iznosu od 1.919,00 kuna, sve po točki II. pravomoćnog Rješenja o ovrsi ovog suda posl.br. Ovr-52/19-5 od 25. veljače 2019;

b.) Trećeg isplatnog reda i to tražbina ovrhovoditelja na ime zatezne kamate za zadnje tri godine do donošenja rješenja o dosudi (za razdoblje od 20. siječnja 2018. do 20. siječnja 2021) u iznosu od 25.685,89 kuna i na ime glavnice u iznosu od 157.459,21 kuna, sve po ovršnoj ispravi - Ugovoru o kreditu broj 2402006- 1031262160/51401652-5102590894 solemniziranom dana 30. kolovoza 2005. kod javnog bilježnika Mirne Pliško iz Pule posl.br. OU-653/05-1 (Z-11277/2005);

c.) Trećeg isplatnog reda i to tražbina založnog vjerovnika LUMAN EXPORT - IMPORT d. o. o., Pula, Ližnje Moro 22, OIB: 16811209689 na ime ovršnog troška u iznosu od 5.089,00 kuna po pravomoćnom Rješenju o osiguranju ovog suda posl.br. Ovr-5331/05 od 21. ožujka 2006, na ime parničnog troška u iznosu od 27.560,00 kuna, na ime zatezne kamate u iznosu od 30.231,07 kuna, a koja zatezna kamata teče na glavnicu potraživanja od 141.845,02 kune za razdoblje od 20. siječnja 2018. do 20. siječnja 2021 (zadnje tri godine do donošenja rješenja o dosudi) i na ime dijela glavnice potraživanja obračunate u kunskoj protuvrijednosti u iznosu od 67.255.83 kune, sve po ovršnoj ispravi - pravomoćnoj Presudi ovog suda posl.br. P[1]1504/07 od 16. prosinca 2008.(Z-2786/12).“.

3. Ovrhovoditelj dakle, podnosi reviziju protiv rješenja suda drugog stupnja kojom je potvrđeno rješenje suda prvog stupnja u onom dijelu u kojem je to rješenje bilo napadnuto žalbom, kako je to citirano u točki 2. Obrazloženja ove odluke.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija nije osnovana.

6.1. Tijekom žalbenog postupka, a i u reviziji ovrhovoditelj osporava pravno shvaćanje sudova nižeg stupnja na temelju kojih je sud prvog stupnja namirio tražbinu ovrhovoditelja tek s osnove iznosa glavnice i zateznih kamata za posljednje 3 (tri) godine od donošenja rješenja o dosudi te potom prešao na namirenje založnog vjerovnika LUMAN EXPORT - IMPORT d.o.o., bez obzira što je ovrhovoditelj ujedno i založni vjerovnik prvog prvenstvenog reda temeljem hipoteke upisane pod brojem Z - 11277/2005. Iza njega u redoslijedu namirenja nalazi se drugi založni vje rovnik LUMAN EXPORT - IMPORT d.o.o. sa upisanim založnim pravom pod poslovnim brojem Z-2786/12, koji čak nije bio niti ovrhovoditelj u predmet.

6.2. Temeljna argumentacija ovrhovoditelja svodi se na tvrdnju da kada postoji založno pravo na nekretnini u smislu odredbe čl. 302. st. 1. i st. 2. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 22/02, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP- a) ta tražbina ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ako nije što drugo zakonom određeno. Ako je predmet zaloga opterećen s više založnih prava, kao u ovom slučaju, prednost pri namirenju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu.

6.3. Time, smatra ovrhovoditelj isključena je primjena čl. 114. st. 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ).

7.1. Relevantne zakonske odredbe:

7.2. Člankom 21. OZ-a propisano je:

„(1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovršnoga postupka i postupka osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi.“.

7.3. Člankom 113. i čl. 114 OZ-a propisano je:

„Članak 113.

(1) Iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju se prvenstveno, i to ovim redoslijedom:

1. troškovi ovršnoga postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji;

2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu.

(2) Tražbine iz stavka 1. točke 2. ovoga članka namiruju se ako su prijavljene najkasnije na ročištu za diobu i ako se dokazuju ovršnom ispravom.

(3) Vrijeme određeno u stavku 1. točki 2. ovoga članka računa se do dana donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Članak 114.

(1) Nakon namirenja tražbina iz članka 113. ovoga Zakona namiruju se tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknada za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na namirenje podzaložnih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se namiruju.

(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namiruju se po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu.

(4) Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, određeni ovršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina.

(5) Troškovi ovršnoga postupka, osim troškova koji se prvenstveno namiruju (članak 113. stavak 1. točka 1.), namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina.

(6) Poslije namirenja tražbina iz stavka 1. ovoga članka namiruju se tražbine navedene u članku 113. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona za vrijeme za koje se ne namiruju prema odredbama toga članka. Nakon toga namiruju se kamate iz stavka 4. ovoga članka za vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi, i to po istom redoslijedu kao i glavna tražbina.

7.4. Zakon o vlasništvu i drugom stvarnim pravima:

„Članak 301.

(1) Založnim se pravom osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene novčane tražbine, ili tražbine kojoj je vrijednost izražena u novcu; dovoljno je određena tražbina kojoj su određeni vjerovnik i dužnik, pravni temelj i visina, ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom.

(2) Jednako kao i postojeća tražbina, založnim se pravom može osigurati i da se iz vrijednosti zaloga namiri tražbina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, ako ta tražbina ispunjava pretpostavke za to iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Pored glavne tražbine iz stavka 1. ovoga članka založno pravo ujedno osigurava i namirenje iz vrijednosti zaloga sporednih tražbina, kamata, troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine.

(4) Dok traje založno pravo, namirenje tražbine osigurava zalog kao cjelina, uključivši sve njezine pripadnosti; ako se zalog podijeli, založno pravo nastavlja teretiti ono na što se zalog podijelio ili se od njega odvojilo; ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomješćuje (pravo na naknadu, na osigurninu i dr.), založno pravo traje i dalje na tom pravu.

(5) Založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene tražbine kao cjeline, pa se opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine, ako nije što drugo zakonom određeno.

(6) Ako je založno pravo osnovano tako da osigurava namirenje određene tražbine iz vrijednosti više nekretnina kao jednoga zaloga (zajednička, simultana hipoteka), založni vjerovnik može slobodno birati odakle će namirivati svoju tražbinu, ako nije što drugo određeno.

(7) Dužnik koji je radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnovao založno pravo nije dužan ispuniti vjerovnikovu tražbinu ako mu se ne vrati zalog, odnosno dopustiti brisanje založnoga prava upisanoga u zemljišnoj knjizi.

(8) Prestankom založnoga prava koje osigurava neku tražbinu ne prestaje sama po sebi i ta tražbina.

Prednost pri namirivanju

Članak 302.

(1) Tražbina osigurana založnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ako nije što drugo zakonom određeno.

(2) Ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu.

(3) Mjesto u prvenstvenom redu određuje se prema trenutku nastanka založnoga prava, ako zakonom nije drukčije određeno.

(4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je moguće valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu određuju se pravilima zemljišnoknjižnoga prava.“.

8. Uzimajući u obzir odnos citiranih odredbi OZ-a koje govore o redoslijedu namirenja, s odredbama materijalnog prava sadržanih u citiranoj odredbi čl. 302. ZVDSP, gdje se propisuje načelo da tražbina osigurana založnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ali samo pod uvjetom da zakonom nije što drugo određeno, po ocjeni i shvaćanju ovog suda, upravo stoga što temeljni materijalnopravni propis dopušta i odstupanje od načela potpune naknade tražbine iz čl. 302 . ZVDSP, jer određuje „ako zakonom nije što drugo određeno“ ta iznimka upravo se odnosi na namirenje iz postignute kupovnine u ovršnom postupku, a u smislu odredbe čl. 114. OZ-a.

9. Stoga odgovor na naznačeno pitanje, i zbog kojeg je revizija dopuštena glasi:

„Ovrhovoditelj kao založni vjerovnik upisan na prvom mjestu u prvenstvenom redu ima pravo iz cijene ostvarene prodajom namiriti cjelokupnu tražbinu koja je osigurana založnim pravom, uključujući glavnicu, troškove, te zateznu kamatu dospjelu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu, ali ne i zateznu kamatu dospjelu unazad više od tri godine. Troškovi i kamate za razdoblje duže od tri godine ne namiruju se iz prodajne cijene (članci 112., 113. i 114. Ovršnog zakona). Prvenstveno se namiruju troškovi ovršnog postupka, troškovi određeni ovršnom ispravom, kamate do dana unovčenja i glavna tražbina (članak 166. OZ). Založni vjerovnik ima prvenstvo u namirenju po redu stjecanja založnog prava (članci 167., 180. i 114. OZ).“.

10. S obzirom da su odluke sudova nižeg stupnja sukladne pravnom shvaćanju ovog suda, to je reviziju ovrhovoditelja valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci, primjenom odredbe čl. 391. st. 6. ZPP-a.

Zagreb, 23. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić