REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1188/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Saši Bačiću, odvjetniku u Kutini, protiv tuženika ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mladenu Klaiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Klaić i Klaić j.t.d. u Kutini, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2768/2025-3 od 3. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-642/2024 od 6. listopada 2025., u sjednici održanoj 23. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2768/2025-3 od 3. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-642/2024 od 6. listopada 2025.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je postavio pravna pitanja koja glase:
„1. Može li bliska osoba kao suvlasnik nekretnine steći pravo vlasništva dosjelošću na suvlasničkim dijelovima ostalih suvlasnika nekretnine?
2. Da li blisko srodstvo u bitnome utječe na kvalitetu posjeda kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću i to na suvlasničkom dijelu iste?
3. Da li se bliska osoba kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću može smatrati poštenim i savjesnim posjednikom u slučaju kad joj je nedvojbeno poznato da su joj bliske osobe suvlasnici nekretnine koja je predmet spora i kao takvi kao suvlasnici upisani u zemljišne i posjedovne knjige, a koju nekretninu su svi stekli nasljeđivanjem od svojih prednika temeljem rješenja o nasljeđivanju?
4. Može li tzv. tolerirani posjed kod suvlasništva nekretnine, dakle onaj kad ostali suvlasnici nekretnine zbog veličine iste ili drugih razloga dopuštaju jednome ili više od njih da se istom služe, smatrati poštenim i savjesnim posjedom, dakle posjedom dostatne kvalitete da se takav posjednik može smatrati poštenim, savjesnim i zakonitim i osnovom za stjecanje vlasništva suvlasničkih dijelova dosjelošću? 5. Da li nepoštenost i nesavjesnost posjeda tužitelja kao suvlasnika potvrđuje sama činjenica da su ostali prvotno utuženi suvlasnici, osim tuženika darovali svoje suvlasničke dijelove iste nekretnine tužitelju koji dar je isti prihvatio, a nisu mu priznal i pravo vlasništva na njihovim suvlasničkim dijelovima, kao i da li takva konkludenta radnja tužitelja i ostalih suvlasnika predstavlja priznanje nedostatne kvalitete njegovog posjeda da bi suvlasnički dio tuženika stekao dosjelošću?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u navedenom prijedlogu tuženika nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Naime, ocijenjeno je kako se istim pitanjima sadržajno osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, što samo po sebi nije dopušten razlog za dopuštenje revizije, dok u odluci ovog suda na koju se kao razlog važnosti poziva podnositelj (broj Revd-2897/2020-2 od 24. studenoga 2020.) nije izraženo nikakvo pravno shvaćanje o postavljenim pitanjima koje bi bilo u suprotnosti sa pravnim shvaćanjem sadržanim u pobijanoj odluci. Prema tome, u konkretnom slučaju izostali su razlozi važnosti u smislu čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP, zbog čega nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovog suda u smislu dopuštenja revizije.
6. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 23. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
