Poslovni broj: Usž-1564/2025-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Marte Srake, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆN, iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Branimir Iveković, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Iveković, u Zagrebu, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za upravne poslove i državljanstvo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi utvrđivanja hrvatskog državljanstva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2111/2024-9 od 3. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2111/2024-9 od 3. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-224-04/22-01/143, URBOJ: 511-01-203-24-2 od 23. rujna 2024. i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Slunj, broj: 511-05-11-56-UP/I-17/7-2022 od 16. svibnja 2022. te zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Slunj, broj: 511-05-11-56-UP/I-17/7-2022 od 16. svibnja 2022. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.
3. Protiv navedene presude tužitelj je izjavio žalbu zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U žalbi u bitnom navodi da je prvostupanjski sud povrijedio načelo izjašnjavanja stranke u upravnom sporu jer nije prihvatio dokazni prijedlog za njegovim saslušanjem. Ističe da ispunjava uvjete za stjecanje hrvatskog državljanstva na temelju odredbe članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu jer primjena navedene odredbe nije uvjetovana rođenjem nakon **.**.1991. Naposljetku dodaje da ovakvo tumačenje prvostupanjskog suda dovodi do diskriminacije na temelju osobnog statusa budući da se određenoj skupini podnositelja zahtjeva, koji su rođeni prije određenog datuma, onemogućava ostvarenje prava koja su drugim osoba u istoj pravnoj situaciji omogućena. Predlaže da Sud poništi pobijanu presudu i vrati predmet na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
4. Iako uredno pozvan tuženik nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine“, broj: 36/24. - dalje: ZUS) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj rođen **.**.1980. u Republici Srbiji, u mjestu Putinci. Tužiteljev otac hrvatski je državljanin, a tužiteljeva majka državljanka je Republike Srbije. Tužitelj je upisan u evidenciju državljana Republike Srbije, koja se vodi kod matičnog područja [adresa].
8. Prvostupanjski sud i upravna tijela pozvali su se, između ostalog, na odredbu članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narone novine“, broj: 53/91., 28/92., 1113/93., 130/11., 110/15. i 102/19. – dalje: ZHD) kojim je propisano da se hrvatskim državljaninom smatra osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu tog Zakona.
9. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud na temelju utvrđenja da je tužitelj u trenutku stupanja na snagu ZHD-a 8. listopada 1991. imao državljanstvo Republike Srbije ocijenio da tužitelj ne ispunjava pretpostavke propisane odredbom članak 30. stavka 1. ZHD-a za utvrđenje hrvatskog državljanstva, a s obzirom da je na temelju propisa koji je važio u trenutku tužiteljevog upisa uz savezno ili jugoslavensko državljanstvo bilo moguće imati samo jedno republičko državljanstvo unutar SFRJ.
10. U odnosu na stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno odredbi članka 5. ZHD- a, kojom je uređeno stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da se ista primjenjuje samo na osobe rođene nakon stupanja na snagu tog Zakona 8. listopada 1991., dok se na osobe rođene prije tog datuma primjenjuje odredba članka 30. ZHD-a, koje shvaćanje je već izraženo u ustaljenoj praksi ovog Suda (npr. Usž-2511/23 od 4. listopada 2023., Usž-1920/23 od 25. listopada 2023., Usž-2628/23 od 16. studenog 2023., Usž-4237/22 od 16. studenog 2023., Usž-2657/23 od 6. prosinca 2023. i Usž-2582/23 od 4. siječnja 2024.), koju je potvrdio Ustavni sud Republike Hrvatske (npr. U-III-1895/01, U-III- 16125/09.).
11. U konkretnom slučaju stoga nema mjesta niti primjeni odredbe članka 5. stavka 2. ZHD-a kojim je propisano da podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba starija od 21 godine života, rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnese zahtjev za upis u Evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavak 1. točke 5. tog Zakona, a sve s obzirom da je tužitelj rođen 1980. godine.
12. Sud ocjenjuje neosnovanim prigovor tužitelja da je diskriminiran po osnovi dobi s obzirom na to da se radi o zakonskoj nemogućnosti utvrđenja (deklaracije) da je hrvatski državljanin jer taj status nije stekao po propisima važećim do dana stupanja na snagu ZHD-a 8. listopada 1991.
13. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge , koje ovaj Sud u cijelo prihvaća, a pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi zasniva se na pravilnom tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
14. Tužitelj razlozima navedenim u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost pobijane presude koja je donesena na temelju pravilno i potpuno utvrđenih činjenica .
15. S obzirom da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni ti razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS -a odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 22. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Blanša Turić