REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-1937/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća uz sudjelovanje sudske savjetnice Marte Srake, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice UP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Bojan Šupuković, odvjetnik u Zagrebu, Maksimirska cesta 103, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi ocjenjivanja, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-837/2024-29 od 19. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-837/2024-29 od 19. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Grada Zagreba, Gradonačelnika, KLASA: UP/II-119-05/22-01/6, URBROJ: 251-02-01-22-2 od 13. travnja 2022. i rješenja Grada Zagreba, Stručne službe Gradske skupštine, KLASA: UP/I-119-05/22-01/2829, URBROJ: 251-16-02/1- 22-1 od 11. ožujka 2022., a točkom II. izreke odlučeno je da će o naknadi troškova biti odlučeno zasebnim rješenjem.
2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Stručne službe Gradske skupštine, KLASA: UP/I-119-05/22- 01/2829, URBROJ: 251-16-02/1-22-1 od 11. ožujka 2022. kojim se tužiteljica za rad u 2021. godini na radnom mjestu više stručne savjetnice za protokol ocjenjuje ocjenom "vrlo dobar".
3. Tužiteljica podnosi žalbu protiv presude u cijelosti zbog svih zakonom dopuštenih razloga, a prvenstveno jer uopće ne sadrži jasne, određene i provjerljive razloge o odlučnim činjenicama bitnim za donošenje zakonite i pravilne odluke. Tužiteljica ističe da je u konkretnom slučaju ocjenjena ocjenom "vrlo dobar", a koja ocjena je donesena na temelju nezakonitog Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika od 21. siječnja 2022. Ističe da predmetni Pravilnik nije bio ovlašten donijeti gradonačelnik Grada Zagreba već nadležno predstavničko tijelo Grada Zagreba, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, a da navedeno potvrđuje i relevantna sudska praksa. Smatra kako nezakonitost Pravilnika automatizmom čini nezakonitim i sam proces ocjenjivanja rada tužiteljice. Poziva se na članak 95. stavak 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi kojim je propisano da se kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuje općim aktom lokalne jedinice. Ističe kako se sud poziva na članak 96. stavak 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 86/08. – 112/19.), no istim uopće nisu propisani bilo kakvi kriteriji te način ocjenjivanja. Naposljetku navodi da joj nije dana mogućnost izjašnjavanja. Predlaže poništiti presudu i riješiti pravnu stvar, a podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4 Iako uredno pozvan tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Uvidom u priloženi spis predmeta utvrđeno je da je za 2021. godinu provedeno ocjenjivanje tužiteljice na radnom mjestu više stručne savjetnice za protokol te je ista ocjenjena ocjenom "vrlo dobar" što znači da su rad i učinkovitost tužiteljice u 2021. godini bili naročito dobri i osiguravali prvorazredno izvršavanje službe odnosno rada.
7. Ocjenjivanje je provedeno na temelju članka 95. i 96. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima je propisano da se ocjena temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti. Također kriterij za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuju se općim aktom lokalne jedinice. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici jesu odličan, vrlo dobar, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.
8. Tužiteljica je ocjenjena ocjenom "vrlo dobar" temeljem Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika ("Službeni glasnik Grada Zagreba" 2/22. i 3/22.). Pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske pokrenut je postupak za ocjenu zakonitosti navedenog Pravilnika, a Sud je rješenjem poslovni broj: Usoz-236/2023-9 od 20. svibnja 2024. postupak obustavio uz obrazloženje da je tijekom upravnog spora Gradska skupština Grada Zagreba na sjednici 29. veljače 2024. donijela novi Pravilnik o ocjenjivanju rada službenika i namještenika u "Službenom glasniku Grada Zagreba" broj 7/24. objavljen 1. ožujka 2024., a člankom 1. tog Pravilnika stavlja se izvan snage predmetni Pravilnik. Dakle, potrebno je naglasiti da je predmetni Pravilnik bio na snazi sve do 29. veljače 2024. stoga isti predstavlja osnovu za ocjenjivanje tužiteljice za 2021. godinu.
9. Upravni sud u svojoj praksi vezano uz predmete ocjenjivanja službenika ustaljeno napominje da je razumijevanje i rješavanje upravne stvari primjenom slobodne, diskrecijske ocjene, kao oblika slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom, u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (članak 5. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku) dok je upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi kojih je ovlast dana (članak 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima). Dodatna specifičnost upravne stvari i ocjenjivanja službenika čini nemogućnost apsolutnog dokumentiranja svih segmenata stručnog znanja pokazanog u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti službenika kao parametara podložnih ocjenjivanju (pojedini kriteriji u različitoj su mjeri podložni dokumentiranju ocjenjivanja) što ujedno pruža razmjerno širok prostor za prosudbu od strane službenika nadležnog za praćenje rada ocjenjivanja službenika. Izloženi okvir diskrecijskog odlučivanja ne oslobađa javnopravno tijelo obveze da omogući ostvarivanje bitnih procesnih prava stranaka poput prava na sudjelovanje u postupku niti obveze utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja kao podloga za primjenu slobodne ocjene te prezentiranja odlučnih činjenica stranci u postupku. Također, prilikom primjene slobodne ocjene na umu je potrebno imati svrhu radi koje je odnosna diskrecijska ovlast dana. U predmetima ocjenjivanja službenika ta svrha sastoji se u objektivnom ocjenjivanju službenika te je ujedno vezana za pozitivne i negativne implikacije pojedine ocjene.
10. Kod ocjene zakonitosti rješenja donesenog u upravnoj stvari ocjenjivanja službenika relevantne su i visina odnosno normativna definicija ocjene kojom je službenik ocjenjen u konkretnom slučaju. Tužiteljica je za 2021. godinu ocjenjena ocjenom "vrlo dobar" koja se donosi ukoliko su rad i učinkovitost službenika naročito dobri i osiguravaju prvorazredno izvršenje službe odnosno rada. Tužiteljica smatra da je trebala biti ocjenjena većom ocjenom odnosno ocjenom "odličan" koja se donosi ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe.
11. Normativnim definicijama pojedinih ocjena sadržane u članku 96. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uspostavljen je sustav ocjenjivanja prema kojem je za standardnu profesionalnu izvedbu dodijeljena srednja ocjena „dobar“ što je po prirodi stvari na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standarda što se naročito odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da je radna izvedba službenika „vrlo dobra“, a službenik smatra da zaslužuje višu ocjenu, sve pod pretpostavkom da su u odnosnom postupku ispunjeni procesni standardi rješavanja upravne stvari.
12. Tužiteljica, na koju je u konkretnoj upravnoj stvari bio subjektivni teret dokazivanja, po ocjeni Suda, svojim tužbenim, a niti žalbenim navodima nije dokazala da su njen rad i učinkovitost u spomenutom razdoblju bili najviše kvalitete koja osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe, obzirom da iz spisa predmeta tuženika proizlazi da su navodi žalbe tužiteljice podrobno razmotreni te su valjano i razložno obrazloženi razlozi zbog kojih je tužiteljici utvrđena ocjena po svakom pojedinom kriteriju.
13. Slijedom svega navedenog, Sud ne zaključuje da dana ocjena nije zakonita te da nije dana u granicama ovlasti i u skladu sa svrhom radi koje je ovlast dana, što je sud ograničen dosezima kontrole zakonitosti konkretne pojedinačne odluke sukladno članku 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, ovlašten u ovom sporu ocjenjivati.
14. Sukladno svemu navedenom na temelju odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu tužiteljice trebalo je odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 22. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Blanša Turić
