Poslovni broj: Usž-699/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Andree Pejković-Rabi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HG iz [adresa], I. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, radi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-637/2023-8 od 1. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-637/2023-8 od 1. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-562-02/22-01/6561, URBROJ: 522-4/1-1- 1-22-6 od 24. siječnja 2023.
2. Rješenjem tuženika od 24. siječnja 2023. odbijena je tužiteljeva žalba protiv rješenja Bjelovarsko-bilogorske županije, Upravnog odjela za poslove državne uprave, Odsjeka za društvene djelatnosti, KLASA: UP/I-562-02/21-01/150, URBROJ: 2103/1- 22-22-8 od 23. svibnja 2022. kojim je odbijen tužiteljev zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi pogoršanja psihičke bolesti, PTSP-a.
3. Tužitelj podnosi žalbu protiv prvostupanjske presude zbog svih, zakonom propisanih, razloga. U žalbi u bitnom ističe da okolnost što je potpisao nalaz i mišljenje vještaka iz upravnog postupka ne znači da je s tim nalazom i mišljenjem suglasan. Prigovara što se sud nije osvrnuo na znanstveni rad psihijatara iz Opće bolnice Bjelovar prema kojemu se bolest PTSP ne može cijeniti trajno, već se ta bolest mijenja i pogoršava, a koje mišljenje dostavlja i uz žalbu. Ističe da se njegova bolest pogoršava te da je u postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Predlaže da ovaj Sud poništi pobijanu presudu i sam riješi upravnu stvar, a podredno vrati predmet na ponovni postupak.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama propisanim člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine,“ 36/24.; u daljnjem tekstu: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija žalbom, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
7. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je po tužiteljevu zahtjevu od 2. rujna 2021. za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi pogoršanja psihičke bolesti – PTSP-a, kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
8. Iz spisa proizlazi da je u ranijem, pravomoćno okončanom, upravnom postupku ocijenjeno da kod tužitelja postoji lakši oblik PTSP-a ratne geneze koji je doveo do oštećenja organizma tužitelja s manje od 20%.
9. U predmetnom upravnom postupku provedeno je medicinsko vještačenje u dva stupnja u kojemu su se vještaci suglasili da je oštećenje organizma tužitelja po osnovi PTSP-a i dalje manje od 20%. Tužitelj je, kao branitelj, sudjelovao u Domovinskom ratu od 7. siječnja 1992. do 31. srpnja 1992. Iz nalaza i mišljenja žalbenog liječničkog vijeća od 18. siječnja 2023., donesenog na temelju priložene medicinske dokumentacije o psihijatrijskom liječenju tužitelja nakon prethodne ocjene tijela vještačenja, proizlazi da je tužiteljeva psihička bolest bez bitnijih promjena u odnosu na prethodnu ocjenu (na kontrolnom pregledu 1. rujna 2021. utvrđen psihički status bez značajnije promjene i bez dubljih psihopatoloških senzacija, dok se u nalazu psihijatra od 30. prosinca 2022. navodi da nema bitnijih pogoršanja u odnosu na ranije).
10. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaze i mišljenja tijela vještačenja iz upravnog postupka kao jasne i obrazložene te utemeljene na medicinskoj dokumentaciji tužitelja , slijedom čega je zaključio da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
11. Ocjenjujući osnovanost žalbe, valja poći od činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku koje je prihvatio prvostupanjski sud, a koje tužitelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju. S obzirom na medicinsku i ostalu dokumentaciju u spisu, ovaj Sud smatra da su tijela vještačenja koja su provela vještačenje u upravnom postupku jasno i argumentirano obrazložila svoju ocjenu glede postotka oštećenja organizma tužitelja uslijed psihičke bolesti te je na temelju takvih nalaza i mišljenja tijela vještačenja u upravnom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje. Treba reći da je u upravnom sporu tužitelj imao mogućnost predložiti provođenje sudskog vještačenja kojim bi (eventualno) mogao osporiti odlučne činjenice u ovom postupku, a koju mogućnost tužitelj nije iskoristio. U takvim okolnostima, žalbeni navodi ne mogu dovesti u sumnju zakonitost pobijane presude kao ni osporenih rješenja javnopravnih tijela.
12. U odnosu na tužiteljevo pozivanje na znanstveni rad u vezi s bolešću PTSP, koji je dostavio i prvostupanjskom i ovom Sudu, a iz kojega, prema tvrdnji tužitelja, proizlazi da se bolest PTSP mijenja i tijekom vremena pogoršava, valja istaknuti da se činjenice koje su u ovom slučaju odlučne utvrđuju na temelju nalaza i mišljenja vještaka, pri čemu je činjenični supstrat na temelju kojega vještak daje nalaz i mišljenje medicinska dokumentacija osobe o kojoj je u konkretnom slučaju riječ. Navedeno ne znači da tijela vještačenja ne uzimaju u obzir razvoj znanosti u odgovarajućem području. U konkretnom je slučaju vještačenjem trebalo odgovoriti na pitanje je li se tužiteljeva bolest PTSP pogoršala u mjeri koja bi opravdala zaključak o povećanju postotka oštećenja organizma utvrđenog u ranijem, pravomoćno okončanom postupku. To znači da su upravo promjene u stanju tužiteljeve bolesti bile predmet ocjene liječničkih povjerenstava u predmetnom postupku. Stoga tužiteljeva tvrdnja da je trebalo uzeti u obzir činjenicu da se PTSP mijenja odnosno pogoršava, ne može dovesti u sumnju zakonitost osporene presude, ali ni rješenja javnopravnih tijela.
13. Slijedom iznesenog, smatrajući da žalbenim navodima nije dovedena u sumnju zakonitost osporavane presude ni po kojoj osnovi, valjalo je, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 22. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Radmila Bolanča Vuković
