REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1339/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari I. ovrhovoditelja Bravarska radnja, vl. UD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Cvitanušić, odvjetnica u Zagrebu i II. ovrhovoditelja Verbriefung & Co. d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Hribarov prilaz 6/A, OIB: 50053576872, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Remenar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Remenar j.t.d. sa sjedištem u Zagrebu, protiv I. ovršenika RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ovršenice FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivica Škunca, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Suić & Škunca d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica Zaprešić, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-119/2024-18 od 28. listopada 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-22/2014-235 od 6. listopada 2023., u sjednici održanoj 22. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Ovršenici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-119/2024-18 od 28. listopada 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-22/2014-235 od 6. listopada 2023.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja ovršenici smatraju važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava iz Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98-službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00-službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01-službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01-službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 85/10-službeni pročišćeni tekst - dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
5. Ovršenici u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljaju sljedeća pitanja:
„1. Može li se održavanje drugog usmenog ročišta za sudsku javnu dražbu radi prodaje nekretnine smatrati pitanjem koje u smislu odredbe čl. 75.st.1. ZPP -a predstavlja sudsku radnju koja se ne smije odgoditi čak niti pod uvjetom da je na istoj postavljen zahtjev za izuzećem uređujućeg suca, kao i predsjednika nadležnog suda da odlučuje o tom izuzeću, odnosno ima li uređujući sudac u toj situaciji pravo na primjenu odredbi st. 2. toga članka, koje mu daje pravo odlučivanja o tome da je zahtjev za njegovim izuzećem očito neosnovan i postavljen u cilju ometanja ili onemogućavanja suda u cilju sprječavanja određenih sudskih radnji, u konkretnom slučaju to je prodaja nekretnine ovršenika?
2. Predstavlja li povredu načela iz čl. 6. Ovršnog zakona o zaštiti dostojanstva ovršenika, činjenica da se kroz svo vrijeme trajanja ovršnog postupka koristi ona vrijednost njihove nekretnine, koja nije utvrđena po procijeni sudskog vještaka, već prema podacima nadležnog ureda porezne uprave s ročišta od dana 5. rujna 2012. koje je održano radi utvrđivanja vrijednosti nekretnine te je zatraženo od PU, Područni ured Zagreb utvrđivanje vrijednosti nekretnine, o čemu je na sud dana 25. listopada 2012., zaprimljen podatak o vrijednosti 1 m2 navedene nekretnine, koji se u ovom postupku koristi sada već četrnaestu godinu postupanja. Ne provodi li se time ovrha na imovini ovršenika na njihovu štetu ,s obzirom da bi nova procjena sudskog vještaka pokazala najmanje dvostruku vrijednost te nekretnine?
3. Može li se u ovom o ovršnom postupku kao stranka na strani ovrhovoditelja pojavljivati i službeno navoditi u podnescima i sudskim aktima (rješenja i zaključci, te zapisnici o provedenim radnjama) osobe s takvim opisom i naznakom obavljanja registrirane djelatnosti ukoliko se u spis dostavi dokaz o tome da kao takvi više ne postoje?“.
6. Polazeći od odredbi čl. 385.a i čl. 387. ZPP pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6.1. U odnosu na prvo pitanje valja reći da pravilno drugostupanjski sud obrazlaže da iz zapisnika sa ročišta od 3. listopada 2023. proizlazi da je uređujući sudac nakon što je saznao da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće donio rješenje o nastavku postupka iz čl. 75. st. 2. ZPP-a i nastavio s radom pravilno ocjenjujući da je zahtjev za izuzećem očito neosnovan i da je postavljen radi sprječavanja ili ometanja suda u poduzimanju druge javne dražbe i usmjeren na odugovlačenje postupka. Nadalje je o prijedlogu za izuzećem odlučeno rješenjem predsjednika suda poslovni broj Su- 1513/2023-8 od 12. ožujka 2024., kojim je utvrđeno da ne postoji niti jedan od razloga koji bi doveo u pitanje nepristranost u postupanju uređujućeg suca prvog stupnja. O zahtjevu za izuzećem predsjednika suda odlučeno je rješenjem predsjednika Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Su-106/2024-3 od 28 veljače 2024. kojim je taj prijedlog odbačen kao nedopušten budući da je o istom već ranije odlučeno.
6.2. I u odnosu na drugo i treće pitanje valja reći da ovako postavljenim pitanjima tuženik zapravo osporava utvrđeno činjenično stanje, što samo po sebi nije dopušten razlog za dopuštenje revizije (u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a), pa se u okviru takvih pitanja prijedlog ne može razmatrati. Naime, takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim što je doseg takvih pitanja ograničen samo na važnost za ovaj, konkretni slučaj, ovise o okolnostima svakog (tj. konkretnog) slučaja.
7. Odluke koje ovršenici navode kao razloge važnosti postavljenih pitanja nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
8. Slijedom navedenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, radi čega je valjalo primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješiti kao u izreci pod toč. I.
9. Ovršenici navodima iznesenim u prijedlogu nisu učinili vjerojatnim da im je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom. Naime, nižestupanjske odluke su obrazložene i ne mogu se, po ocjeni ovoga suda, smatrati arbitrarnim niti očito nerazumnim, pa slijedom toga ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi im zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
10. Stoga u dijelu u kojem se prijedlog za dopuštenje temelji na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP riješiti kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 22. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
