REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1389/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Blaženka Musulin , odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Rebrović, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5357/2024-2 od 19. studenoga 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2452/2023-20 od 30. rujna 2024., na sjednici održanoj 22. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1.1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u uvodu ove odluke zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni. Ističe i povredu temeljnih ljudskih prava.
1.2. Naznačena pitanja glase:
"i. Je li sud dužan prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade za neimovinsku štetu primijeniti orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno može li dosuditi nižu naknadu bez obrazloženja odstupanja od tih kriterija?
ii. Je li pravilna primjena materijalnog prava ostvarena ako sud, unatoč utvrđenom opsegu i trajanju povreda prava osobnosti, dosudi naknadu manju od one koja proizlazi iz orijentacijskih kriterija, a da pritom ne navede osobite okolnosti koje bi takvo odstupanje opravdavale?
iii. Je li sud pri odmjeri pravične novčane naknade dužan uzeti u obzir i stupanj inflacije obzirom se termin pravična novčana naknada treba vezati uz vrijednost naknade u svakodnevnom životu?
iv. Da li I-stupanjski sudovi i II-stupanjski sudovi, u obrazloženju svojih presuda donesenih u postupcima za naknade naknadu neimovinske štete moraju navoditi i obrazlagati kolike su iznose štete utvrdili za svaku pojedinu kvalifikatornu okolnost neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st.2. kako bi ista presuda bila jasna svakom građaninu i kako bi se ista mogla ispitati i usporediti s Orijentacijskim kriterijima, ili isto ne trebaju navoditi i obrazlagati, već samo navesti ukupno dosuđeni iznos po osnovu naknade neimovinske štete?".
1.3. Naznačeni razlozi važnosti pitanja su odluke viših sudova - Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3137/2024 od 25. srpanj 2024.; poslovni broj Gž- 2045/2024 od 24. rujna 2024.; poslovni broj Gž-4246/2024 od 15. listopada 2024., Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-580/2023 od 13. studenog 2024.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3.1. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. –pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. –Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da u pogledu naznačenih pitanja nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa nije riječ je o pravnim pitanjima važnim za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.2. Predlagatelj pobija nižestupanjske odluke vezano za visinu dosuđene pravične novčane naknade. Tvrdi i to da pravilnost pobijane odluke nije moguće ispitati jer da je izostalo obrazlaganje pojedinih kvalifikatornih okolnosti u primjeni odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., - dalje: ZOO).
3.3. Pitanje visine pravične novčane naknade je toliko individualizirano da se ne može podvoditi pod bilo kakvu sličnu činjeničnu situaciju, tako da su u svojoj biti postavljena pitanja činjenične naravi i ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja. U primjeni odredbe čl. 1100. ZOO jasno je navedeno da u slučaju povrede prava osobnosti sud će dosuditi pravilnu novčanu naknadu ako nađe da to opravdavaju - 1. težina povrede, - 2. okolnosti slučaja, a pri odlučivanju o visini vodit će računa i o kvalifikatornim okolnostima, cilju kojem služi naknada i da se ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
3.4. Postavljenim pravnim pitanjima polazi se od pogrešnih premisa da sud nije dao razloge o svim odlučnim činjenicama kod odluke o popravljanju neimovinske štete te da je dosuda pravične novčane naknade matematički izračun.
3.5.1. U odnosu na to pitanje je ovosudna praksa stabilna, pa primjerice u odluci Rev-x-581/10-2 od 23. prosinca 2010. je rečeno:
„Naime, kod primjene Orijentacijskih kriterija, koji su doneseni upravo radi ujednačavanja sudske prakse prilikom dosuđivanja pravičnih novčanih naknada za nematerijalnu štetu, treba uvijek imati u vidu činjenicu da ti kriteriji doista ne predstavljaju matematičku formulu koja automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, kako to u reviziji ističe tužitelj. No, kako prilikom dosuđivanja pravične novčane naknade treba uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja nužno je da ponekad prilikom dosuđivanja pravičnih novčanih naknada za nematerijalnu štetu dolazi, a ponekad ne dolazi, do određenih odstupanja od iznosa navedenih u Orijentacijskim kriterijima, što je sve u skladu s čl. 200. ZOO.“
3.5.2. Isto tako i novija praksa, primjerice Rev-262/2023-2 od 11. srpnja 2023.:
„17. Međutim, kod primjene odredbe čl. 1100. ZOO-a i dosude pravične novčane naknade s osnove neimovinske štete, visina štete ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja i stoga Orijentacijski kriteriji nisu matematička formula koja mora uvijek dati jednak rezultat, upravo zato što visina dosuđene štete ovisi o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.
18. Prema tome Orijentacijski kriteriji upravo se stoga i nazivaju orijentacijskim, dakle upućujućima, a ne takvim koji se mogu ili smiju striktno i egzaktno matematički primjenjivati neovisno o okolnostima konkretnog slučaja.“
4.1.Time je odgovoreno i na tvrdnje o povredi temeljnih ljudskih prava. Sadržajno se ističe povrede prava na pravično suđenje, u aspektu arbitrarnosti i povrede prava na obrazloženu sudsku odluku. Arbitrarnom se može smatrati ona odluka koja upućuju na proizvoljnost, nezadovoljavajuće je obrazložena te ne upućuju na mjerodavne propise odnosno mjerodavnu sudsku praksu. Podnositelj ovdje nije učinio vjerojatnim izostanak ozbiljnih, relevantnih i dostatnih razloga za ocjenu kakva je pobijanom odlukom dana u pogledu utvrđenja o odlučnim činjenicama iz odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO.
4.2. Upravo objektivni koncept definiranja neimovinske štete upućuje da su veličina neimovinske štete i visina pravične novčane naknade u korelaciji, za razliku od subjektivne koncepcije neimovinske štete gdje su ključni kriteriji gradacije bile one okolnosti koje su sada propisane st. 2. čl. 1100. ZOO (kvalifikatorne okolnosti). U ovom postupku sudovi su utvrdili težinu povrede i okolnosti pod kojima se povreda dogodila, kako objektivne tako i subjektivne, te su vodili računa i o onim okolnostima koji utječu na težinu povrede i visinu naknade kako u momentu povrjeđivanja tako i o onima koje se kasnije javljaju. O svemu tome su sudovi u svojim odlukama dali dostatne i relevantne razloga s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim i naročito nerazumnim. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da predlagatelj nije imao pravično i pošteno suđenje.
5. Stoga je ocijenjeno da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nemaju zahtijevanu važnost jer ne ispunjavaju kumulativne pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za dopuštenje revizije, pa je prijedlog u tom dijelu odbijen, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava prijedlog je odbačen.
Zagreb, 22. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
