REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1287/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Jelenko Lehki, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Medikal Lux d.o.o. Zagreb, Utinjska ulica 40, OIB:90063835455, kojeg zastupa punomoćnica Inga Slijepčević, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući povodom tužiteljičinog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-874/2024-2 od 14. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-1153/2022-20 od 31. srpnja 2024., u sjednici održanoj 22. travnja 2026.
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-874/2024-2 od 14. listopada 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-1153/2022-20 od 31. srpnja 2024., zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. st.1. ZPP, vijeće je ocijenilo da pitanja koja je tužiteljica naznačila u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi.
4. Prvo pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer je odgovor na to pitanje sadržan u odredbi čl. 102. st. 6. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17 i 98/19 – dalje: ZR) kojom je propisano da je ugovor iz st. 1. tog članka (ugovorna zabrana natjecanja) ništetan ako ga sklopi maloljetnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja tog ugovora prima plaću manju od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj odnosno izrijekom je propisano da je relevantna plaća koju radnik prima u vrijeme sklapanja ugovora o radu.
5. Drugo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer ishod spora ne ovisi o odgovoru na to pitanje. Naime, u ovom predmetu je utvrđeno da tužiteljica u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora s poslodavcem nije primala plaću manju od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj pa stoga nisu ni ispunjene zakonske pretpostavke za ništetnost tog ugovora.
6. Odluke sudova na koje se tužiteljica poziva u prijedlogu za dopuštenje revizije, navodeći ih kao razloge važnosti za naznačena pravna pitanja, nisu odgovarajući razlozi važnosti za ista jer su donesene u činjeničnim i pravnim okolnostima drugačijim od onih u ovom predmetu.
7. Stoga pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu u smislu čl. 385.a stavak 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
8. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su nižestupanjski sudovi u postupku u kojem je donesena pobijana presuda počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njezino pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 i 69/17 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02 i 13/03 - dalje: Konvencija).
9. Sadržaj tužiteljičinog prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. U odnosu na navode iz prijedloga za dopuštenje revizije da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešne primjene materijalnog prava, treba navesti da odredbe čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
10. Budući da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu je odbačen na temelju čl. 389.a st. 1. i st. 4. ZPP.
Zagreb, 22. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
