Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1625/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Rešetar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rešetar & partneri d.o.o. iz Osijeka, protiv tuženika ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Rađa, odvjetnik u Splitu, radi iseljenja, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-40/2023-9 od 12. veljače 2026., dana 21. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-40/2023-9 od 12. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je riješeno:
„Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu poslovni broj Ps- 19/2021.“
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tužitelj, sadržajno iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog za prekid postupka kao neosnovan, odnosno ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25- dalje: ZPP) te je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno.
7. Sud prvog stupnja je donio pobijano rješenje kojim je odredio prekid postupka na temelju odredbe čl. 213. st. 1. ZPP kojom je propisano da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio sam ne rješavati o prethodnom pitanju (čl. 12. ZPP).
8. Sud prvog stupnja je, dakle, zauzeo stav da odluka u parničnom postupku poslovni broj Ps-19/2021 u kojem je ovdje tuženica kao tužiteljica podnijela tužbu protiv tuženice-ovdje tužiteljice radi utvrđenja da ZD ima pravni položaj zaštićenog najmoprimca na predmetnom stanu iz kojeg se traži iseljenje tuženice te da se nadomjesti Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, predstavlja prethodno pitanje o kojem ovisi donošenje odluke u predmetnom sporu za iseljenje.
9. Odredbom čl. 213. ZPP propisano je da sud može konstitutivnim rješenjem odrediti prekid postupka, između ostalog i ako je odlučio sam ne rješavati o prethodnom pitanju (čl. 12. ZPP). Ako sud to učini, dužan je u odluci kojom postupak prekida obrazložiti razloge koji su od bitnog utjecaja za konačnu odluku suda u tom postupku, a zbog kojih se postupak prekida.
10. Razlozi za prekid u zakonu su taksativno navedeni. Nastupanje prekida nikada ne zavisi od dispozitivnih radnji parničnih stranaka. U određenim slučajevima do prekida dolazi po sili zakona, na osnovi pravno relevantnih činjenica koje zakon smatra osnovom za nastupanje prekida. U nekim drugim slučajevima nastupanje prekida zavisi od nahođenja ili od dužnosti suda da prekine postupak pa do prekida dolazi na osnovi konstitutivne sudske odluke.
11. Odredbom čl. 12. st.1. ZPP propisano je da kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Da bi odluka o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos mogla predstavljati prethodno pitanje iz čl. 12. st. 1. ZPP, potrebno je da odluka suda u sporu koji se vodi ovisi o rješenju tog pitanja. Drugim riječima, ako pitanje postoji li neko pravo ili pravni odnos nije od utjecaja na donošenje odluke o zahtjevu o kojem se vodi postupak, ne radi se o prethodnom pitanju iako je takvo pravo ili pravni odnos istaknuto kao osnova tužbe.
12. U konkretnom slučaju, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da, kada je predmet postupka tužbeni zahtjev usmjeren na iseljenje i predaju u posjed nekretnine čiji je tužitelj zk vlasnik te kada je tuženica protiv tužitelja pred sudom prvog stupnja pod brojem Ps-19/2021 pokrenula parnični postupak radi utvrđenja da bi ona imala status zaštićenog najmoprimca i da se nadomjesti presudom Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, odnosno kada tužena suprotstavlja tužiteljevom reivindikacijskom zahtjevu prigovor da bi upravo ona bila zaštićeni najmoprimac predmetne nekretnine, odluka u postupku koji se pred ovim sudom vodi pod brojem Ps-19/2021 predstavlja prethodno pitanje za donošenje meritorne odluke u predmetnom sporu.
13. Žalbeni navodi žalitelja predstavljaju njegovo viđenje instituta prethodnog pitanja i ne utječu na pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja.
14. Slijedom iznijetih razloga valjalo je temeljem čl. 380. t. 2. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 21. travnja 2026.
Sutkinja
Vlasta Mrzljak
