Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1429/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Grada Hvara, Ulica Milana Kukurina 2, OIB: 01250166084, kojega zastupa punomoćnik Mirko Butorović, odvjetnik u Hvaru, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj P-163/2024 od 10 veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 21. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj P-163/2024 od 10 veljače 2025. u dijelu pod točkom I. izreke kojim mu je naloženo da isplati tužitelju iznos od 10.694,21 euro sa zateznom kamatom od 1. svibnja 2023 do isplate.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 14.276,31 eura sa pripadajućom zateznom kamatom od 1. travnja 2021. do isplate i predmet se vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja naloženo je tuženiku da isplati tužitelju iznos od 14.276,31 eura sa zateznom kamatom od 1. travnja 2021. do isplate i iznos od 10.694,21 eura sa zateznom kamatom od 1. svibnja 2023. do isplate (točka I.), odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka "kako je to zatraženo u podnesku od

3. travnja 2023. godine" (točka II.).

2. Protiv ove presude tuženik je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 57/11, 25/13, 8/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), s prijedlogom za njeno preinačenje i odbijanje tužbenog zahtjeva, podredno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP koji žalitelj ističe tvrdeći da je "prvu obavijest o povećanju tužbe odnosno naknadno istaknutog zahtjeva za isplatu iznosa od 10.694,21 eura" zaprimio tek po primitku pobijane odluke.

5. Iz spisa proizlazi da je tužitelj ovdje preinačio tužbu podneskom od 3. travnja 2023., prije pripremnog ročišta 18. travnja 2024. (koje je odgođeno) tako što je utužio daljnji iznos od 10.694,21 eura za razdoblje od 1. ožujka 2021. do 31. ožujka 2023. i taj podnesak doista nije dostavljen tuženiku. Međutim, tuženik je dostavom podneska tužitelja od 25. travnja 2024. mogao saznati za prethodno preinačenje tužbe jer tužitelj u tom podnesku, kojim dostavlja dokaze, navodi da je dio dokaza već dostavljen za razdoblje povećanja zahtjeva, unatoč tome tuženik nije uvidom u spis niti upitom sucu koji vodi postupak, provjerio o kojem povećanju se radi, to nije učinio niti na daljnja dva ročišta već se upustio u raspravljanje, općenito osporavajući visinu tražbine, valjanost dokaza i ističući prigovor zastare. Iz utvrđenih okolnosti ovoga konkretnog slučaja proizlazi da je bio obaviješten o povišenju zahtjeva i imao je mogućnost utvrditi njegov sadržaj te se ne može zaključiti da mu je onemogućeno raspravljanje pred sudom.

6. Ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP u dijelu odluke o prigovoru zastare u kojoj je sud naveo nejasne i proturječne razloge o odlučnim činjenicama.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju trpi isplatom invalidske mirovine osiguraniku ČT kojem je potpuni gubitak radne sposobnosti utvrđen zbog ozljede izvan rada. Naime, ozlijeđen je u prometnoj nezgodi dana 23. srpnja 2011. kao vozač motocikla, zbog masne mrlje na nerazvrstanoj cesti u vlasništvu tuženika. Tužbeni zahtjev iz tužbe se odnosi na isplate izvršene u razdoblju od 1. veljače 2018. do 28. veljače 2021. i tijekom postupka, 3. travnja 2023. je zahtjev podnesen za daljnje razdoblje od 1. ožujka 2021. do 31. ožujka 2023.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da postoji uzročna veza gubitka radne sposobnosti osiguranika tužitelja i ozljede koju je zadobio u prometnoj nezgodi, kao i isključivu odgovornost tuženika kao štetnika, sadržajem žalbenih navoda tuženik ta utvrđenja ne osporava.

9. Prema odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 48/18, 63/18, 115/18 - dalje: ZMO 13) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju time da naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća uz ostalo novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu. Prema odredbi čl. 162. st.1. toga zakona, štetu je dužna naknaditi osoba koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti.

10. Za razdoblje od 1. siječnja 2019. za utvrđivanje osnove i visine nastale štete se primjenjuju odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 - dalje: ZMO/22).

11. Prema čl. 161. st. 2. t. 1. ZOMO/22, kako ona glasi i u primjeni je od 1. siječnja 2019., nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 115/18) stvarna šteta obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja, i to novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, neovisno o činjenici naknadnog ispunjenja uvjeta na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu.

12. Kako dokaz o vremenu i iznosima isplata tužitelj je dostavio obračun isplata i doznake iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja, tuženik je osporio vjerodostojnost tih isprava, što ponavlja i u žalbi tvrdeći da visina potraživanja nije dokazana "tim privatnim ispravama".

13. Na navode žalitelja valja reći da je prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode protivnika, a prema odredbi čl. 220. st. 2. toga Zakona sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

14. Iz navedenih odredbi proizlazi da u parničnom postupku nema mjesta primjeni pravila o formalnim dokazima i svaka činjenica se može dokazivati svakim dokazom koji je prikladan da bi se utvrdile odlučne činjenice u sporu, ovdje iznos štete na strani tužitelja koju trpi isplatama mirovina svome osiguraniku.

15. Iako interni obračun isplate i doznaka mirovine ne predstavlja javnu ispravu to ne isključuje njegovu dokaznu vrijednost u ovom postupku, kao jednog od dokaza na okolnost iznosa isplaćenih mirovina. Kako je uz to osiguranik tužitelja u svom iskazu potvrdio da su mu ti iznosi doista isplaćeni dok tuženik nije ijednim navodom i dokazom te činjenice osporio, sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP, prvostupanjski sud je primjenom odredbe čl. 8. ZPP pravilno zaključio da je tužitelj dokazao iznos izvršenih isplata.

16. Prema čl. 165. st. 1. ZMO 13 i ZMO 22 potraživanja naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima, a prema čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje: ZOO) tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Tužitelju šteta nastaje isplatom mirovine i tim trenutkom nastaje i dospijeva njegovo potraživanje prema osobi odgovornoj za štetu. Kako se šteta koju trpi tužitelj sastoji u sukcesivnim isplatama osiguraniku, ista zastarijeva za svako pojedino davanje od trenutka isplate tog davanja.

17. Prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan prigovor zastare uz obrazloženje "da se mirovina za ožujak 2021. isplatila u travnju 2021. a kako je tužba podnesena 10. ožujka 2021. utvrđeno je da je tužba podnesena unutar zastarnog roka od 3 godine.

18. Navedeno obrazloženje proturječi sadržaju dijela tužbenog zahtjeva i podnesaka tužitelja jer se zahtjev iz tužbe odnosi na ime isplata izvršenih od 1. veljače 2018. do 28. veljače 2021. u ukupnom iznosu od 14.276,31 eura. U obrazloženju presude su izostali razlozi o prigovoru zastare za taj dio zahtjeva, iz navoda tužitelja i podataka u spisu nije jasno kada su točno pojedine isplate i u kojim iznosima izvršene, zbog čega nije moguće ispitati pravilnost zaključka da od pojedinih isplata do podnošenja tužbe nije protekao zastarni rok. Time je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP koju ističe i žalitelj.

19. Stoga je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP u ovom pobijanom dijelu presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje radi otklanjanja opisane procesne povrede i donošenja nove, zakonite i valjano obrazložene odluke.

20. Pravilnom primjenom materijalnoga prava odbijen je prigovor zastare za iznose isplaćene u razdoblju od 1. ožujka 2021. do 31. ožujka 2023. (ukupno 10.694,21 eur) do podnošenja zahtjeva za naknadu 3. travnja 2023. jer ove činjenice nisu sporne i o njima su u obrazloženju presude navedeni određeni i neproturječni razlozi.

21. Slijedom izloženog, kako u ovom dijelu presude nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalba tuženika je odbijena kao neosnovana u tome dijelu i potvrđena prvostupanjska presuda.

22. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st. 4. ZPP.

U Zagrebu, 21. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić