Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj Gž Ob-142/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednika vijeća, Ane Gradišek kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Željke Rožić Kaleb, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IŠO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vesni Šnur, odvjetnici u Vinkovcima protiv tuženika IŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Sidoniji Grbavac, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje mlljt. EŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnoj skrbnici PŠ, dipl. iur. stručnoj radnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Osijek, radi izmjene odluke o načinu ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj P Ob-220/2023-37 od 24. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 21. travnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj P Ob-220/2023-37 od 24. veljače 2026.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom, suđeno je:

    „I. Mijenja se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-1170/2021 od 11. studenog 2022. godine u načinu ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta i sudi:

    Osobni odnosi oca MŠ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] sa njegovim sinom mlt. GŠ OIB [osobni identifikacijski broj] održavat će se u Vinkovcima u prostorijama HZSR-a Područni ured Vinkovci bez nazočnosti majke ili članova njezine obitelji, pod nadzorom stručne osobe prvi ili drugi petak u mjesecu od 13,00 do 14,00 sati (ovisno o Rafaelovoj smjeni) u trajanju od 6 mjeseci, računajući od dana imenovanja voditelja nadzora od strane Zavoda.

    II. Svaka strana snosi svoje parnične troškove postupka, a tužiteljica je dužna nadoknaditi tuženiku ½ troškova vještačenja u iznosu od 893,75 eura u roku od 15 dana.“

    2. Presudu pobija tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, dopuniti presudu na način da se odredi tko će vršiti procjenu nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana imenovanja voditelja nadzora od strane Zavoda i navede, da li se tih šest mjeseci odvijaju susreti i druženja ili ne, te da odredi da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    3. Na žalbu tužiteljice tuženik je podnio odgovor u kojem osporava osnovanost navoda žalbe i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvosutrpanjsku presudu.

    4. Žalba je neosnovana.

    5. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl . 354.st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07,84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    6. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

    7. Za svoje utvrđenje, prvostupanjski sud je dao logične i uvjerljive razloge koji se u cijelosti prihvaćaju i po ovom žalbenom sudu.

    8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za promjenu odluke o osobnim odnosima tuženika MŠ i njegova mlljt sina GŠ.

    9. U ovom predmetu nije sporno da je tužiteljica prije pokretanja ovog postupka pokrenula postupak obveznog savjetovanja pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad (list 17-19 spisa), te da među strankama nije postignut dogovor.

    10. Pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. P Ob- 1170/2021 od 11. studenog 2022., određeno je da će mlljt GŠ stanovati s majkom na adresi majke, da će roditelji ostvarivati zajednički roditeljsku skrb, te su određeni osobni odnosi tuženika i mlljt Rafaelasvaki drugi vikend od petka u 16,00 sati do nedjelje u 17,00 sati; tijekom ljeta mjesec dana i to na način da parne godine bude kolovoz a neparne godine srpanja, na način da preuzimanje djeteta bude u prostorijama CZSS, pola zimskih praznika počevši od 2. siječnja u 10,00 do 8. siječnja u 17,00 sati; prvi dan Božića i Uskrsa, kao i prvi dan Nove godine, rođendana-neparnim godinama, parnim godinama drugi dan Božića i Uskrsa kao i prvi dan Nove godine.

    11. Pravilan je zaključak prvosutpanjskog suda, da su se od dana donošenja ranije odluke, promijenile okolnosti, jer se osobni odnosi oca i mlljt GŠ ne odvijaju od ljeta 2021., dakle prije donošenja odluka čija se izmjena traži, te da se je kod mlljt GŠ razvio negativistički stav prema ocu, koje okolnosti zahtjevaju izmjenu ranije odluke suda.

    12. Prvostupanjski sud je u ovom predmetu proveo psihologijsko vještačenje tužiteljice, tuženika i mlljt GŠ, po stalnom sudskom vještaku Danieli Šincek, te psihijatrijsko vještačenje, po vještaku dr. Ivanu Požganinu. Iz nalaza vještaka psihijatra kojeg je sačinio nakon konzultacije s vještakom psihologom i učinjene opservacije i obrade tužiteljice tuženika i mlljt GŠ, proizlazi slijedeće: da oba raoditelja imaju dobre kompetenicje za adekvatnu skrb i brigu o odgoju mlljt GŠ. Ključni problem je utjecaj majke i njezine najbliže okoline na formiranje krajnje negativnog emocionalnog stava djeteta prema ocu, koje je potpuno neutemeljeno, obzirom otac posljednje četiri godine nije imao kontakt s djetetom.

    Zbog krajnje negativnog emocionalnog stava mljlt GŠ prema ocu, vještak smatra da je potrebno da se osobni odnosi u prvo vrijeme održavaju pod nazdozor stručne osobe, prvih šest mjeseci, i to prvi ili drugi petak u mjesecu od 13,00 do 14,00 sati. Slijedećih 6 mjeseci susreti bi se trebali odvijati dva puta mjesečno u trajanju od po dva sata, prvi put u [adresa], a drugi put u [adresa], kad bi majka trebala dovesti dijete na taj susret.

    I posebno naglašava da niti majka niti drugi član obitelji ne bi smjeli biti prisutni susretima tuženika i mlljt GŠ.

    Nakon godinu dana, osobni odnosi oca i mlljt GŠ odvijali bi se svaki drugi vikend na način da tuženi dođe po dijete petkom u 15,00 i da vrati dijete u nedjelju do 18,00 sati. Vještak navodi da ukoliko bude nepriličnog ponašanja tuženika prema djetetu na susretu ili opstrukcije susreta od strane tužiteljice, preko opravdavanja nemogućnsoti djetata da dođe na susret, vještak smatra da je potrebno odmah pokretnuti postupak protiv odgovornog roditelja, te da ovu situaciju treba shvatiti ozbiljno jer je već sada prisutna ozbilja prijetnja za adekvatno formiranje ličnosti mlljt GŠ s obzirom na aktualnu situaciju.

    13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze vještaka, prof. Daniele Šincek, dr. UŠ, niti stranke nisu imale primjedbe, a vještaci su dodatno pojasnili svoj nalaz, usmeno, na ročištu dana 19. siječnja 2026. Prvostupanjski sud je sukladno istima donio pobijanu presudu.

    14. Vezano uz žalbene navode tužiteljice, valja navesti da su isti neosnovani, te ni na koji način ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke. Žalbeni navodi svode se uglavnom na prepričavanje onog što je tijekom posutpka već rečeno i o čemu je prvosutpanjski sud, imajući u vidu iskaze stranaka i nalaz i mišljenje psihologijskog i psihijatrijskog vještaka, dao svoj zaključak. Stoga je neosnovan žalbeni navod, kako osobni odnosi oca i mlljt GŠ, kako ih je odredio prvousptanjski sud, nisu određeni u najboljem interesu mlljt GŠ, obzirom je i sam psihijatar dr. Ivan Požganin jasno naveo kako je već sada pristutna obziljna prijetnja za adekvatno formiranje ličnosti mlljt GŠ, a s obzirom na aktulanu situaciju. Jednako tako, suprotno žalbenim navodima, posebna skrbnica je obavila razgovor s mlljt GŠ (list 127 spisa) te je o tome izvijestila sud svojim podneskom od 17. ožujka 2025.

    15. Pritom je važno navesti da ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti, i to Konvencija o pravima djeteta iz 1989. (Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori br. 15-65/90, Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991.), Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine -Međunarodni ugovori, broj 18-120/97, dalje: EKLJP) i Konvencija o kontaktima s djecom (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 7- 113/08).

    16. Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba roditelja da održava osobne odnose i neposredne kontakte s oba roditelja na stalnoj osnovi, osim ako je to u suprotnosti s najboljim interesima djeteta. Naime, osim ako je roditelj štetan po zdravlje, život i sigurnost djeteta, najbolji interes djeteta ostvaruje se kroz dostupnost oba roditelja, aktivno poticanje od strane oba roditelja da dijete ima slobodan odnos s drugim roditeljem. U smislu odredbe čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom dijete i njegovi roditelju imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata pri čemu je potrebno pronaći pravičnu ravnoteža između prava roditelja koji ne živi u obiteljskoj zajednici izvršavati svoju roditeljsku skrb preko druženja i susreta s djetetom i prava djeteta da se razvija u okolnostima koje neće biti stresne za razvoj, a istovremeno omogućiti djetetu emotivno zbližavanje s roditeljem koji ne živi u obiteljskoj zajednici, u konkretnom slučaju s ocem.

    Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu temeljem odredbe članka 8. EKLJP jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba.

    17. Odredbom čl. 95. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15, 98/19,47/20, 49/23 – dalje ObZ) propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom, a odredbom čl. 119. st. 1. ObZ propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi.

    18. Odredbom čl. 413. st. 1. ObZ propisano je da će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta, između ostalog, odlukom kojom se utvrđuje da se brak razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja, a sud može odlukom iz stavka 1. ovoga članka ograničiti ili zabraniti ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem sukladno članku 123. ovoga Zakona ili odrediti da se osobni odnosi s djetetom ostvaruju pod nadzorom stručne osobe sukladno članku 124. ovoga Zakona, odnosno izreći mjeru za zaštitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima slučaja potrebno.

    19. Odredbom čl. 124. st. 1. ObZ propisano je da sud može odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad. Prema stavku 2. u odluci kojom određuje mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud određuje vrijeme te mjesto ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a može se odrediti i nazočnost drugog roditelja ili druge punoljetne osobe iz članka 120. ovoga Zakona. Prema stavku 3. mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa, a prema stavku 4. u iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem iz stavka 3. ovoga članka može se produžiti do šest mjeseci, a ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa djeteta do dodatnih šest mjeseci.

    Nadalje, prema stavku 5. na temelju ovršne odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta pod nadzorom Hrvatski zavod za socijalni rad rješenjem će imenovati stručnu osobu (voditelja nadzora) pod čijim će se nadzorom ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem.

    20. Odredbom čl. 86. st. 1. ObZ propisano je da su roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni poštovati mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelošću, a prema stavku 2. u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovu pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja. Dakle, mišljenje djeteta se u obiteljskim postupcima uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću (u tom smislu Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III/2156/2020 od 4.ožujka 2021., točka 23.7.), a odredbom čl. 240. ObZ propisano je da se posebni skrbnik imenuje radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta. Jedno od temeljnih načela uređenja obiteljskih odnosa je zaštita dobrobiti prava djeteta (čl. 2. ObZ / tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x 419/2018-2 od 10. listopada 2018.).

    21. Iz navedenih je normativnih okvira razvidno da je ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom stručne osobe mjera ograničavanja maloljetnog djeteta i roditelja glede održavanja njihovih osobnih odnosa koja se izriče radi zaštite prava i interesa djeteta. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je osobne odnose djeteta sa ocem odredio po prijedlogu vještaka psihologa i psihijatra, smatrajući da je isti u najboljem interesu mlljt GŠ.

    22. Vezano uz žalbeni navod tužiteljice, kako presuda ne sadrži odluku o ostvarivanju susreta i druženja po proteku roka od 6 mjeseci, valja navesti da će vršitelj nadzora dati svoje stručno mišljenje o provođenju osobnih odnosa oca i mlljt GŠ u tih 6 mjeseci, pa ovisno o izvješću voditelja nadzora, odlučit će se o daljnjim osobnim odnosima, imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka psihijatra i njihov prijedlog daljnjih osobnih odnosa oca i mlljt GŠ.

    23. Kako sud ima zakonsku ovlast donijeti presudu o promjeni osobnih odnosa i odrediti ostvarivanje tih odnosa pod nadzorom stručne osobe Zavoda za socijalni rad, uz obvezno ograničenje trajanja mjere na najviše šest mjeseci od imenovanja voditelja nadzora, s mogućnošću produženja u skladu s čl. 124. ObZ, to je ovaj sud odbio žalbu tužiteljice i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrdio prvostupanjsku presudu.

    24. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, donesena sukladno odredbi čl. 366. ObZ. Pritom je važno za ukazati da je provedba vještačenja bila nužna u ovom predmetu, pa kako je vještačenje provedeno u interesu mlljt GŠ, pravilno je odlučio prvostupanjski sud da obje stranke snose taj trošak na jednake dijelove.

    U Zagrebu 21. travnja 2026.

    Predsjednik vijeća

    Andrina Raspor Flis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.