Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-107/2023-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆE, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Brečević, odvjetnik u Puli, protiv tuženika Općine Barban, Barban 69, OIB 98875297738, kojeg zastupa punomoćnik Šime Vidulin, odvjetnik u Puli, radi brisanja upisa prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-619/2021-20 od 3. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 21. travnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P- 619/2021-20 od 3. ožujka 2023. i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Pula-Pola da u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] oba upisana u k. o. [katastarska općina] izvrše brisanje upisa provedenih temeljem rješenja broj Z- 10182/21 od 14. lipnja 2021. i to:

- u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: promjena kulture i upisa površine kč. br. [katastarska čestica] vrt na kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 732 m2; cijepanje kč. br. [katastarska čestica] vrt na kč. br. [katastarska čestica] dvorište sa 206 m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište sa 71 m2;

te uspostaviti prijašnje zemljišnoknjižno stanje kako je u navedenim zemljišnoknjižnim ulošcima iz ovog stavka bilo prije provedbe rješenja zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-10182/21 od 14. lipnja 2021., a tuženiku se nalaže da je to dužan trpjeti.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Pula-Pola da u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvrši brisanje upisa kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana [adresa] sa 910 m2, kao javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika i to u dijelu i površini koji se odnose na upise iz stavka I. ove presude, te u tom dijelu uspostavi prijašnje zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Pula, posl. br. Z-10182/21 od 14. lipnja 2021., u površini od 325 m kako je to prikazano na skici lica mjesta broj 3 nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Veting d.o.o. Pula od 22. veljače 2022., a koji nalaz i mišljenje sa skicom broj 3 su sastavni dio ove presude, a tuženik je to dužan trpjeti.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.788,44 EUR/13.475,00 kuna, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak žalbe u iznosu od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Pula-Pola da u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] oba upisana u k. o. [katastarska općina] izvrše brisanje upisa provedenih temeljem rješenja broj Z- 10182/21 od 14. lipnja 2021. i to:

- zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa] promjena broja i upisa površine kč. br. [katastarska čestica]/zgr. kuća na kč. br. [katastarska čestica] kuća sa 270 m2; promjena broja i cijepanja kč. br. [katastarska čestica] zgr. kuća na kč. br. [katastarska čestica] dvorište sa 87 m2 i kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište sa 19 m2 te uspostaviti prijašnje zemljišnoknjižno stanje kako je u navedenim zemljišnoknjižnim ulošcima iz ovog stavka bilo prije provedbe rješenja zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z- 10182/21 od 14. lipnja 2021., a tuženiku se nalaže da je to dužan trpjeti.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 1.788,44 EUR/13.475,00 kuna, u roku od 15 dana.“

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije, uz naknadu parničnog troška i troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda tuženika i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, uz naknadu troškova toga odgovora i sudske pristojbe na odgovor.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je tužba tužitelja za brisanje upisa u zemljišnoj knjizi i za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

6. Osnovanost svoga zahtjeva tužitelj temelji na tvrdnji da je upis nerazvrstane [adresa] na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pogrešan, jer da dijelovi njegovih nekretnina koje su ušle u sastav nerazvrstane ceste nikada nisu bile korištene za za promet vozila po bilo kojoj osnovi, već da su sastavni dio njegova dvorišta, te ga koristi on i njegova obitelj, kao i osobe kojima on to dopusti.

7. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, na koje je pogrešno primijenio materijalno pravo.

8. Odlučujući o tužbenom zahtjevu prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:

- da su tužitelj i njegov brat PE upisani kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i kao suvlasnici kčbr. [katastarska čestica]/zgr., kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da je rješenjem zemljišno knjižnog odjela prvostupanjskog suda, poslovni broj Z- 10182/2021 od 14. lipnja 2021. temeljem prijavnog lista Područnog ureda za katastar Pula-Pola od 9.6.2021., kopije katastarskog plana, Očitovanja načelnika Općine Barban od 10.9.2020. i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Barban od 30.11.2018. i 22.3.2018., dopuštena u zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa] na nekretninama AE i VE promjena kulture i upis površine kč. br. [katastarska čestica] vrt na čk.br. 226 oranica sa 732 m2 i cijepanje kč. br. [katastarska čestica] vrt na kč. br. [katastarska čestica] dvorište sa 206 m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište sa 71 m2, te da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] istih vlasnika dopuštena promjena broja i upis površine kč.br.

4/zgr. kuća na kčbr. [katastarska čestica] kuća sa 270 m2 i promjene broja i cijepanje kč. br. [katastarska čestica] zgr. kuća na kč. br. [katastarska čestica] dvorište sa 87 m2 i kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište 19 m2, te je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušten upis kč. br. [katastarska čestica] NC Gorica, nerazvrstana cesta sa 910 m2 kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika Općine Barban;

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Veting d.o.o., utvrđeno da sporna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu;

- da svjedoci OE i EE suglasno tvrde da su predmetne nekretnine još od 1970.-tih godina, kada je izvršeno asfaltiranje u mjestu [adresa] bile javni put, kojim se prolazilo pješice i automobilom, a da su problemi s nastali kada je tužitelj doselio i počeo zabranjivati prolazak tim javnim putem;

- da svjedoci PE, LE, HE, SE i FE, koji su svi u užem srodstvu sa tužiteljem tvrde da su sporne nekretnine ranije bile asfaltirani javni put koji je prolazi pored obiteljske kuće tužitelja, koji su oni koristili kao dio svog dvorišta.

9. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je točno da je tuženik na zakonom propisani način upisao svoje vlasništvo na spornim nekretninama sukladno odredbama čl. 131. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21. i 114/22. - dalje: ZC), i Statutu Općine Barban, no da sporni asfaltirani put širine 3-4 metra koji prolazi kroz njegovu nekretninu i izbijaju na drugi javni put, nikako nije mogao biti uvršten u nerazvrstanu cestu, jer ne odgovara karakteristikama nerazvrstane ceste, već predstavljaju dvorište tužitelja. Slijedom tih utvrđenja prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i naložio zemljišnoknjižnom odjelu toga suda da izvrši brisanje upisa koji su provedeni temeljem rješenja broj Z-10182/21 od 14. lipnja 2021. i da uspostavi prijašnje zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe toga rješenja, kao i da izvrši brisanje upisa kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstane [adresa] sa 910 m2 kao javnog dobra u općoj uporabi u dijelu i površini koji je naveden u toč.I. izreke prvostupanjske presude i u tom dijelu uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje. nerazvrstane ceste, te je presudio kao u izreci pobijane presude.

10. Navedeno pravno shvaćanje prvostupanjskog suda nije pravilno.

11. Osnovano tuženik u žalbi ističe da su razlozi presude proturječni, jer prvostupanjski sud prvo navodi da je tuženik na zakonom propisani način proveo postupak evidentiranja nerazvrstane ceste i upisa javnog dobra u općoj uporabi kao vlasništvo tuženika, a zatim navodi da predmetna nekretnina po obliku i tehničkim karakteristikama nije mogle biti uvrštena u nerazvrstanu cestu sukladno ZC. Ističe da iskaza nepristranih svjedoka koji nisu u srodstvu s tužiteljem OE i ZE utvrđeno da je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća asfaltirana sporna javna cesta u naselju Sutivanac s kojom su povezane druge dvije javne ceste, koju od tada koriste mještani za promet vozilima ili pješice. Navodi da je stoga riječ o nerazvrstanoj cesti koja se na dan stupanja na snagu ZC koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi i da za opremljenost ceste nije važna kategorija opremljenosti ceste, jer je evidentiranje već ranije izgrađene nerazvrstane ceste sukladno odredbama čl. 131., 132, i 133. ZC i upis javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste izvršen po samom zakonu.

12. Mjerodavna odredba za odlučivanje o tužbenom zahtjevu je odredba čl. 131. ZC, koja u st. 1. propisuje da ceste koje se na dan stupanja tog zakona na snagu koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona (a to je upravo u konkretnom slučaju sporna javna cesta, na dijelovima nekretnina tužitelja), da ta cesta postaje nerazvrstana cesta. U daljnjim stavcima ista odredba regulira upise u zemljišnim knjigama i evidentiranje u katastru. Sadašnjim st. 7. (ranije 6. - u vrijeme stupanja na snagu tog zakona), nekretnine koje su prema tom zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste, prije 1. siječnja 1997., (a ovdje su te nekretnine bile u uporabi kao nerazvrstane ceste, i prema Zakonu o cestama su i sada nerazvrstane ceste, kao i u momentu stupanja na snagu toga Zakona) su - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. Time je definiran njihov pravni status.

13. Iz rezultata provedenog dokazivanja, a posebno geodetskog vještačenja tvrtke Veting d.o.o. na koje stranke nisu imale nikakvih primjedbi je utvrđeno da sporna kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, a što proizlazi i iz fotoelaborata koji je sastavni dio nalaza i mišljenja geodetskog vještačenja tvrtke Veting d.o.o. Iz u bitnom suglasnih iskaza nepristranih svjedoka OE i ZE utvrđeno da je predmetna nerazvrstana cesta još od 1970. godine predstavljala asfaltiranu cestu na području naselja Sutivanec, koja se koristi za promet vozilima i prolaz mještanima, koju može svatko slobodno koristiti, i koja je povezana s još svije javne ceste. Pritom okolnost da je tužitelj branio nekim osobama prolazak tom cestom, a nekima to dopuštao nije od utjecaja, niti je riječ o dijelu nerazvrstane ceste koja predstavlja dvorište tužitelja, jer fotografski elaborat, kao sastavni dio nalaza i mišljenja pokazuje da je riječ o javnom putu koji se koristi za promet vozila i ljudi po bilo kojem osnovu. Stoga je tuženik, suprotno tvrdnjama tužitelja, nakon zakonom provedenog postupka evidentiranja predmetne nerazvrstane ceste i upisan u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik predmetne nerazvrstane ceste sukladno odredbi čl. 131. st. 7. ZC kao jedinica lokalne uprave na čijem području se ta nerazvrstana cesta, i to javno dobro u općoj uporabi. Naime pravni status nerazvrstana cesta stječe ex lege, ispunjenjem zakonskih pretpostavki, time da upis nema konstitutivno značenje, a budući da se radilo o javnoj cesti koja je bila nerazvrstana cesta u vrijeme stupanja na snagu ZC sporne nekretnine ona je temeljem zakona vlasništvo tuženika, kao jedinice lokalne samouprave.

14. Prvostupanjski sud je stoga počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, kada je prvo ocijenio da je tuženik na zakonom propisan način nakon provedenog postupka evidentiranja nerazvrstane ceste izvršio upis iste kao javnog dobra u neotuđivom vlasništvu tuženika, a zatim zaključio da predmetna nekretnina po obliku i tehničkim karakteristikama nije mogla biti uvrštena u tzv. nerazvrstane ceste, jer iste ne predstavljaju nerazvrstanu cestu.

15. Stoga, imajući u vidu da je pripajanjem dijelova nekretnina tužitelja nerazvrstanoj cesti vlasništvo tužitelja prestalo, to suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda nisu ispunjene pretpostavke za brisanje upisa nerazvrstane ceste koja je upisana kao javno dobro. Naime, brisanje bi bilo dopušteno samo kada bi trajno prestala potreba korištenja te nerazvrstane ceste kao javnog dobra ili njezinog dijela kao javnog dobra, a to ovdje nije slučaj.

16. Stoga je ovaj drugostupanjski sud unatoč počinjenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP o tužbenom zahtjevu odlučio sukladno ovlaštenjima iz odredbe čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP, te prvostupanjsku presudu preinačio i tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

17. Kako je preinačenjem pobijane presude izmijenjen konačni uspjeh stranaka u parnici, to je temeljem odredbe čl. 166. st. 2. ZPP odlučeno i o troškovima postupka. Tuženiku koji je nakon preinačenja presude uspio u cijelosti u parnici, dosuđen je zatraženi trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova (vps. 1.459,95 EUR) po Tbr. 8./1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 – dalje: Tarifa) i trošak zastupanja po odvjetniku na ročištima održanim 29.20.2021., 16.2.2022., 3.10.2022. i 9.2.2023. – svako po 100 bodova, što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR i uvećano za trošak PDV-a od 25%, čini ukupni trošak tuženika u iznosu od 1.250,00 EUR. Stoga je preinačena odluka o troškovima postupka i naloženo tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.250,00 EUR. Isto tako, preinačena je i toč. III. prvostupanjske presude na način da je tužitelj, koji je izgubio u cijelosti odbijen sa zahtjevom da mu tuženik naknadi parnični trošak u iznosu od 1.788,44 EUR.

18. Slijedom iznijetih razloga, temeljem odredbe čl. 373.a toč. 1. i 3. ZPP odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.

19. Odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu, jer navedena postupovna radnja nije bila potrebna za postupak u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

U Zagrebu, 21. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte