Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-342/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Mrižica d.o.o., OIB: 61521446963, Zagreb, Đorđićeva 10, kojega zastupa punomoćnica Matea Marija Jandras Crnalić, odvjetnica u Zagrebu, i protustranke ĆT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Ivo Dobrašin, odvjetnik u Zagrebu, radi zabilježbe pokretanja postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-33433/2025-8 od 29. kolovoza 2025., dana 21. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-33433/2025-8 od 29. kolovoza 2025.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je uvažio kao osnovan prigovor protustranke i preinačio rješenje zemljišnoknjižnog referenta toga suda broj Z- 29297/2025 od 3. lipnja 2025. te odbio prijedlog predlagatelja za zabilježbu pokretanja postupka ovrhe na nekretninama protustranke pobliže navedenima u izreci toga rješenja, te naložio zabilježbu odbijenog prijedloga.

2. Protiv ovoga rješenja predlagatelj je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH; 84/08, 96/08-Odluka USRH; 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH; 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u svezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19, 128/22, 127/24 - dalje: ZZK), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i "ostavi na snazi" rješenje Z- 29297/25 od 3. lipnja 2025.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prijedlog za upis zabilježbe pokretanja postupka u ovom slučaju je podnesen temeljem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, podnesenog javnom bilježniku protiv ovdje prostustranke kao ovršenika.

5. Rješenjem zemljišnoknjižnog referenta je dopušten upis zabilježbe pokretanja toga ovršnog postupka dok je povodom prigovora protustranke prvostupanjski sud ovdje pobijanim rješenjem preinačio to rješenje i odbio prijedlog kao neosnovan. Rješenje prvostupanjskog suda temelji se na zaključku, u bitnom, da u ovršnom postupku temeljem vjerodostojne isprave nije moguće odrediti ikakav upis u zemljišne knjige te nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 90. ZZK za tu vrstu zabilježbe.

6. Izloženo pravno shvaćanje prihvaća kao pravilno i ovaj sud.

7. Zabilježba je vrsta knjižnog upisa kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom (čl. 34. st. 4. ZZK).

8. Prema odredbi čl. 90. st. 1. ZZK zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige a za koji se ne može upisati zabilježba.

9. Prema odredbi st. 3. istog zakonskog članka, zabilježba pokretanja postupka ima učinak da odluka donesena pred sudom ili drugim tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda.

10. Pravilan je zaključak suda prvoga stupnja da odluka u ovršnom postupku temeljem vjerodostojne isprave ne može biti temelj ikakvog upisa u zemljišnu knjigu, što je osnovna pretpostavka dopuštenosti zabilježbe temeljem odredbe čl. 90. st. 1. ZZK.

11. Naime, iz odredbi čl. 79. u vezi čl. 38. Ovršnog zakona (narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16-Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ) proizlazi da je za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe isključivo mjesno ali i stvarno nadležan sud na čijem se području nekretnina nalazi. Prema odredbi čl. 80. toga Zakona, ovrha na nekretnini se provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem njene vrijednosti i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

12. Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje javni bilježnik donosi kao povjerenik suda, u smislu odredbi čl. 278. do 289. OZ, temelj je za provedbu izvansudske ovrhe koja se prema odredbama OZ ne može provoditi na nekretninama. U smislu odredbe čl. 285. st. 2. OZ samo sud je ovlašten, uz propisane pretpostavke, na zahtjev ovrhovoditelja, temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika, odrediti ovrhu na nekretninama i provesti ju ovršnim radnjama propisanima citiranom odredbom čl. 80. toga Zakona.

13. Iz izloženog proizlazi da u rješenju suda prvoga stupnja kojim je u ovom slučaju odbijen prijedlog žalitelja za zabilježbu pokretanja postupka ovrhe nije ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava.

14. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbi čl. 380. t. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu, 21. travnja 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić