Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1633/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj te članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja tužitelja Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 73, kojeg zastupa punomoćnik Josip Mađarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić i Lui sa sjedištem u Zagrebu, protiv tuženice SZ OIB: [osobni identifikacijski broj] sa zadnjom poznatom adresom prebivališta u [adresa], koju zastupa privremeni zastupnik Dejan Trninić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 6049/20-33 od 31. siječnja 2024., ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-6049/20-37 od 6. veljače 2024. u sjednici vijeća održanoj 21. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-6049/20-33 od 31. siječnja 2024., ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 6049/20-37 od 6. veljače 2024. u dijelu pod točkom I. i II. izreke.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za nadoknadu troškova žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja nalaže se tuženici da tužitelju u roku od 15 dana isplati iznos od 1.277,59 eura sa zateznom kamatom počevši 29.04.2017., kao i iznos od 42,44, eura sa zateznom kamatom od 25.05.2017., do 31.12.2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te od 01.01.2023 do 30.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. (točka I. izreke). Navedenom presudom nalaže se tuženici da tužitelju u roku od 15 dana nadoknadi troškove postupka u iznosu od 1.196,83 eura sa zateznom kamatom počevši od donošenja presude do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (točka II. izreke). Nadalje, presudom se nalaže tuženici da u roku od 15 dana nadoknadi troškove privremenog zastupnika odvjetnika Dejana Trninića iz Zagreba, u iznosu od 187,50 eura. (točka III. izreke).
2. Rješenjem suda prvog stupnja ispravlja se presuda suda prvog stupnja od 31. siječnja 2024. u uvodu, redak 3., na način da umjesto imena punomoćnika tužitelja "Saša Poldan" ima stajati "Josip Mađarić iz OD Mađarić i Lui", te umjesto poslovnog broja "76 Pn-6049/20-33" u poslovnom broju presude ima ispravno stajati "76 P- 6049/20-33" na svim stranicama presude, u ostalome presuda ostaje neizmijenjena.
3. Protiv navedene presude pravodobno se žali tuženica u dijelu pod točkom I. i II. izreke (članak 365. stavak 1. ZPP), zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja usvoji žalbu i ukine pobijanu presudu te vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Tuženica zahtijeva troškove sastava žalbe.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženici u skladu s odredbom članka 29. stavka 5. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014. – dalje: ZOOP) za imovinsku štetu koja je nastala uslijed prometne nesreće koja se dogodila dana 16. srpnja 2016. u Zagrebu, [adresa], kada je nepoznati vozač upravljao neosiguranim osobnim vozilom [registarska oznaka] u vlasništvu tuženice, te je dolaskom do kbr.28 iz neutvrđenih razloga udario u prednji lijevi dio vozila [registarska oznaka] vlasništvu OZ, na kojem je nastala totalna šteta, koju je namirio tužitelj.
6. Tijekom postupka sud prvog stupnja je utvrdio:
- da se neposredno prije štetnog događaja vozilo tuženice kretalo kolnikom [adresa], da je kod kbr. 28 ovo vozilo skrenulo u lijevo i tom prilikom izletjelo izvan kolnika na mekani teren, pri čemu je s prednjim dijelom naletjelo na prednji lijevi dio parkiranog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] i oštetilo ga, te da nije moguće utvrditi stvarni razlog zbog kojeg je vozilo tuženice skrenulo u lijevo i tom prilikom naletjelo na parkirano vozilo (nalaz i mišljenje ing. Berislava Šimunića);
- da su na vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] nastala tolika oštećenja da popravak vozila ekonomski nije opravdan, stoga je na vozilu nastala totalna šteta, da s obzirom na opseg nastalih oštećenja, starost, stanja na tržištu rabljenih i karamboliranih vozila, procjenjuje da vrijednost ostatka oštećenog vozila, svedena na dan isplate štete, iznosi oko 4.000,00 kn/530,89 eura[1] (nalaz i mišljenje ing. Berislava Šimunića);
- da je u predmetnom štetnom događaju na oštećenom vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] nastala totalna šteta, koja svedena na dan isplate štete (28. travnja 2017.) iznosi oko 9.626,01 kn/1.277,59 eura (nalaz i mišljenje ing. Berislava Šimunića);
- da je nakon prometne nezgode nepoznati vozač je napustio mjesto štetnog događaja, stoga nije moguće utvrditi opseg i intenzitet oštećenja na vozilu tuženice, brzinu kretanja vozila tuženice neposredno prije i u trenutku nezgode kao niti stvarni razlog skretanja vozila ulijevo (nalaz i mišljenje ing. Berislava Šimunića);
- da je tužitelj isplatio LZ iznos od 9.750,00 kn/1.294,05 eura na temelju nagodbe (nalog za plaćanje od 28. travnja 2017., stranica 33. spisa);
- da je tužitelj trgovačkom društvu Mobile ekspert platio za procjenu štete iznos od 150,00 kn/19,91 eura (nalog za plaćanje od 25. svibnja 2017., stranica 34. spisa).
7. Slijedom svega navedenog, sud prvog stupnja je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvatio.
8. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, a na koju povredu određeno upire tuženica u podnesenoj žalbi. Pobijana se presuda može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni. Jednako tako, nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).
9. Nadalje, suprotno žalbenim navodima tuženice, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 1. u vezi s odredbom članka 8. ZPP. Naime, pravo na ocjenu izvedenih dokaza (članak 8. ZPP) pridržano je za sud, pritom, sud prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, ali je u slobodi ocjene dokaza i sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a na koji je način sud prvog stupnja i postupio, pa su žalbeni navodi tuženice i u tom pogledu, neosnovani.
10. Nadalje, nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a kako to propisuje odredba članka 8. ZPP. Upravo postupajući u skladu s citiranom odredbom sud prvog stupnja je ocjenom provedenih dokaza utvrdio relevantne činjenice i na njima utemeljio svoje pravne zaključke, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.
11. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo iz odredbe članka materijalno pravo iz odredbe članka 29. stavka 1. i stavka 5. ZOOP te je presudio kao u izreci pobijane presude.
12. Odredbom članka 29. stavka 1. ZOOP propisano je da oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje.
13. Odredbom članka 29. stavka 5. ZOOP propisano je da Hrvatski ured za osiguranje ima pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za štetu, i to isplaćenog iznosa štete, kamate i troškova.
14. Odredbom članka 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. – dalje: ZOO) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.
15. Odredbom članka 1064. ZOO propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.
16. Polazeći od činjenice da je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je za nastanak prometne nezgode u cijelosti odgovoran nepoznati vozač neosiguranog vozila u vlasništvu tuženice, pravilno je sud prvog stupnja na temelju odredbe članka 29. stavka 5. ZOOP naložio tuženici da tužitelju isplati iznos koji je tužitelj isplatio oštećeniku LZ.
17. Naime, tužitelj ima pravo na naknadu (pravo regresa) isplaćenog iznosa štete od svake osobe koja je odgovorna za štetu, dakle ne samo od vozača vozila koji je skrivio štetni događaj - već i od vlasnika vozila, kao imatelja opasne stvari, koji odgovara za posljedice štetnog događaja po kauzalnom kriteriju. Tuženica bi, kao imatelj opasne stvari, svoju objektivnu odgovornost mogla otkloniti samo kada bi dokazala da postoji bar jedan od razloga za ekskulpaciju propisanih odredbama članka 1065.,1066. i 1067. ZOO (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, presuda broj: Rev 609/2015-2 od 4. rujna 2018.) S obzirom na to da u konkretnom slučaju nije utvrđeno postojanje niti jednog razloga koji bi tuženicu ekskulpirao odgovornosti, niti je tuženica kao vlasnica vozila tijekom postupka u tome smislu istaknula bilo kakav navod, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da tuženica, kao imatelj (vlasnik) vozila - opasne stvari, odgovara za štetu nastalu upotrebom toga vozila.
18. I odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbama članaka 154. stavku 1. i 155. stavku 1. ZPP.
19. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude, odnosno potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.
20. Zahtjev tuženice za nadoknadu troškova žalbe nije osnovan jer sa žalbom nije uspjela, te je stoga valjalo, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. i članka 166. stavka 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom II. izreke presude.
U Zagrebu 21. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Robert Jambor
