Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2242/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Orjani Markovac, odvjetnici u Bujama, protiv tuženika HŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Jasni Stupavsky-Stella, odvjetnici u Umagu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama- Buie, poslovni broj P-113/2021-20 od 13. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 21. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P-113/2021-20 od 13. listopada 2022., u pobijanom dijelu pod toč. I., II. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je vlasnica nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buje-Buie označene kao 5. Suvlasnički dio: 71/846 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) 1. s kojim je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine posebnog dijela zgrade: JEDINICA 5 – dvoiposobni stan u prizemlju zgrade, oznake S5, u planu posebnih dijelova građevine označen crvenom bojom, PRIZEMLJE 1. Hodnik sa 5,66 m2, 2. Kupaona sa 4,88 m2, 3. Dj. Soba sa 8,66 m2, 4. DS + BL sa 16,12 m2, 5. Ostava sa 2,43 m2, 6. Kuhinja sa 5,19 m2, 7. Sp. Soba sa 9,94 m2, 8. Loggia sa 9,17 m2 – garažno mjesto u podrumu oznake GM5 sa 6,40 m2, - ostava u podrumu oznake O5 sa 2,50 m2, UKUPNE POVRŠINE: 70,84 m2, sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA od 456 m2 i DVORIŠTE od 551 m2, upisne u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i da je tuženik dužan priznati i trpjeti upis tužiteljičinog prava vlasništva u zemljišne knjige temeljem navedene presude, po njezinoj pravomoćnosti (toč. I. izreke). Odbijen je i zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška (toč. II. izreke). Naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.281,17 EUR/17.187,50 kn (toč. III. izreke), dok je odbijen tuženik s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška (toč. IV. izreke).

2. Protiv dijela prvostupanjske presude pod toč. I., II. i III. izreke žalbu je podnijela tužiteljica iz svih žalbenih predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači u skladu s navodima žalbe ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini – stanu, pobliže opisanom u izreci pobijane presude temeljem dosjelosti i temeljem Sporazuma od 13. lipnja 2006. zaključenog s tuženikom.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi određeno ukazuje tužiteljica. Presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nije osnovan ovaj žalbeni razlog.

6. Nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi čl. 8. ZPP, jer je suprotno žalbenim navodima tužiteljice prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svih provedenih dokaza i na rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka

7. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

8. Između stranka nije sporno da su bivši bračni drugovi i da je njihov brak razveden presudom Općinskog suda u Bujama, poslovni broj P-431/2000 od 20. veljače 2021. Također nije sporno da je 2007. godine tuženik kupio stan u [adresa] u koji su uselile kćerka stranaka i tužiteljica, time da je kćerka stranaka iselila prije nekoliko godina i živi kao podstanar, a tužiteljica živi u predmetnom stanu. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnome proizlazi da je tuženik vlasništvo stana koji je predmet spora stekao temeljem Ugovora o prodaji od 15. listopada 2007. kupnjom od prodavatelja tvrtke Apartman-grad d.o.o., da je za kupnju toga stana podigao kredit kod Istarske banke d.d. u iznosu od 100.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti s rokom otplate od 15 godina, da se 2019. nakon otplate kredita upisao kao vlasnik predmetnog stana, da su stranke 13. lipnja 2006. sklopile Sporazum, ovjeren kod javnog bilježnika 14. lipnja 2006., kojim su u čl. 2. ugovorile da će tužiteljica kupiti stan koji će u jednoj polovini platiti ona, a u drugoj polovini tuženik, koju obvezu ona nije ispunila, da je tuženik 18. kolovoza 2020. pokrenuo parnicu poslovni broj Ps-7/2020 radi iseljenja tužene iz predmetnog stana i predaje stana u njegov posjed i da predmetni stan ne predstavlja bračnu stečevinu stranka, jer je kupljen nekoliko godina nakon razvoda braka stranaka isključivo sredstvima tuženika.

10. Temeljem prednjih utvrđenja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer je zaključio da je tužiteljica najkasnije podnošenjem tužbe tuženika radi iseljenja 18. kolovoza 2020. postala nepošteni posjednik i da u vrijeme podnošenja tužbe 15. veljače 2021. više nije bila poštena posjednica, te da stoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti.

11. Ujedno je sud prvog stupnja ocijenio da tužiteljica nije dokazala niti da je pravo (su)vlasništva na predmetnom stanu stekla temeljem Sporazuma stranaka od 13. lipnja 2006., jer nije, kako je to ugovoreno u čl. 2. Sporazuma kupila stan i platila jednu polovinu vrijednosti stana, niti je kredit za kupnju toga stana podigla i otplaćivala zajedno s tuženikom. Slijedom tih utvrđenja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

12. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava kao pravilna prihvaća i ovaj sud.

13. Tužiteljica žalbom osporava pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude uz tvrdnju da je prvostupanjski sud potpuno pogrešno ocijenio da je ona postala nepoštena najkasnije u trenutku podnošenja tužbe tuženika radi iseljenja i predaje u posjed stana 18. rujna 2020., jer značajku poštenja ili nepoštenja posjed dobiva u trenutku njegova stjecanja. Tvrdi da je od trenutka stjecanja posjeda, najkasnije od 7. listopada 2007., kada je Ugovor o kupoprodaji stana sklopljen, kao kvalificirani posjednik protekom vremena od 10 godina zakonitog, istinitog i poštenog posjeda sukladno odredbi čl. 160. ZV do 7. listopada 2017. dosjelošću stekla vlasništvo na predmetnom stanu, i to prije nego što je tuženik podnio tužbu radi njezina iseljenja 18.9.2020. Kao pravnu osnovu svoga prava na posjed ističe dogovor postignut s tuženikom i zaključeni Sporazum od 13.6.2006. za koji tvrdi da predstavlja njihov sporazum o podjeli bračne stečevine, te da nije imala razloga posumnjati u valjanost pravne osnove koja joj osigurava pravo na posjed.

14. Prema odredbi čl. 159. st. 2. ZV samostalni posjednik nekretnine čiji posjed je zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. stog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

15. Prema odredbi čl. 160. st. 1. i 2. ZV vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

16. Prema odredbi čl. 18. st. 1.- 3. ZV posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed); posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja; posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

17. U pravu je žaliteljica da se kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću poštenje posjeda odnosi na stanje u trenutku stjecanja posjeda, odnosno kada je posjednik stekao posjed.

18. Neutemeljene su međutim njezine tvrdnje da je bila kvalificirana posjednica i da je od stupanja u posjed stana najkasnije 7.10.2007. (kada je Ugovor o kupnji stana zaključen) do 7. listopada 2017. već stekla vlasništvo temeljem dosjelosti. Ovo iz razloga jer ista nema potrebnu kvalitetu posjeda, odnosno nedostaje joj valjani pravni temelj posjedovanja, poštenje i samostalni posjed, kao temeljne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti.

19. Pravo vlasništva dosjelošću može se steći samo ako postoji samostalan posjed, što znači da posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na stvari kao da je njezin vlasnik, tzv. vlasnički posjed. U konkretnom slučaju tužiteljica kao pravni temelj svoga posjedovanja i prava na posjed navodi Sporazum stranaka od 13.6.2006., kojim se u čl. 2. obvezala na kupnju stana i plaćanje jedne polovine vrijednosti stana, no ona od dana stupanja u posjed predmetnog stana, koji je kupio tuženik, ne izvršava faktičnu vlast kao da je njezin vlasnik, jer je znala da stan nije kupila, niti sudjelovala u njegovoj kupnji, pa ga nije niti mogla smatrati svojim vlasništvom. Takav njezin posjed nije samostalan, i ne može biti osnova za stjecanje vlasništva dosjelošću.

20. Jednako tako, pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza utvrdio da ne postoji zakonska osnova za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na predmetnom stanu temeljem Sporazuma zaključenog s tuženikom 13.6.2006., jer ona nije dokazala da je u skladu s čl. 2. Sporazuma kupila stan i sudjelovala u njegovoj kupnji u jednoj polovini dijela.

21. Pozivanje žaliteljice na odredbu čl. 320. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23 – dalje: ZOO) nije osnovano, jer Sporazum od 13.6.2006. ne predstavlja tipski ugovor u smislu citirane zakonske odredbe, već je riječ o Sporazumu, koji je sastavio tuženik, a tužiteljica ga je, kako to i sama navodi u svom iskazu, pročitala i dobrovoljno potpisala i ovjerila kod bilježnika smatrajući ga valjanim.

22. Konačno, neutemeljene su tvrdnje žaliteljice da je vlasništvo predmetnog stana mogla steći i bez plaćanja kupoprodajne cijene, jer se Sporazumom na kojemu temelji svoje pravo vlasništva obvezala kupiti stan i sudjelovati u njegovoj kupnji u jednoj polovini dijela cijene stana, a što nije učinila. Stoga svoje pravo vlasništva na tom stanu, koji je tuženik kupio nakon razvoda braka, i koji ne predstavlja bračnu stečevinu stranka, niti ne može temeljiti na tom Sporazumu.

23. Zbog iznijetih razloga zahtjev tužiteljice pravilno je odbijen kao neosnovan u cijelosti.

24. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.

25. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbi čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu, 21. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš