REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4761/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Tomljanoviću, odvjetniku iz Senja, protiv ovršenika Gradskog muzeja Senj, OIB: 17310747046, iz Senja, Ulica Milana Ogrizovića 5, zastupanog po ravnateljici ZP, a ona po punomoćnici Petri Vuksanović, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vuksanović i partneri d.o.o. iz Rijeke, radi izricanja sudskih penala, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-788/2024-2 od 26. lipnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-83/2024 od 1. srpnja 2024., u sjednici održanoj 15. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-788/2024-2 od 26. lipnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-83/2024 od 1. srpnja 2024, sadržajno ga temeljeći ga na odredbi čl. 385.a st. 1. i st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), odnosno navodeći četiri pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu te pozivajući se na povredu temeljnog ljudskog prava na pristup sudu i pošteno suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. Ustavom Republike Hrvatske odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Ovršenik u odgovoru na prijedlog predlaže isti odbaciti kao nedopušten jer smatra da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 387. st. 3. ZPP.
3. Razmatrajući prijedlog za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, a postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da uz naznačena prana pitanja predlagatelj nije određeno izložio razloge u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP zbog kojih smatra da bi pitanja bila važna u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
3.1. Uz pitanja je trebao navesti određene odluke ovoga suda u kojima je zauzeto shvaćanje glede postavljenih pitanja suprotno shvaćanju u pobijanoj odluci, ili eventualno određene (konkretne) odluke određenih (konkretnih) drugostupanjskih sudova koje bi bile utemeljene na različitim pravnim shvaćanjima povodom naznačenih pravnih pitanja.
3.2. Sam navod da postoji pravna praznina, navedenim pitanjima ne daje razlog važnosti, pa je iz tog razloga prijedlog sačinjen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP te je odlučeno kao u izreci.
4. Nadalje, razmatrajući prijedlog za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, a postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP vezano uz prigovor o povredi temeljnih ljudskih prava koja se sadržajno svode na prava zajamčena odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) te odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija), revizijski sud je ocijenio da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo.
4.1. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na prigovore načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koji se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. Nadalje glede navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da odredbe čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
4.2. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima ovrhovoditelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima ovršenika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim odlukama niži sudovi su odgovorili na sve odlučne navode ovrhovoditelja. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne ukazuje da predlagatelj nije imao pravično suđenje.
5. Kako je ocijenjeno da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu trebalo je odbaciti sukladno odredbi čl. 389.a st. 3., st. 4. i st. 5. ZPP, pa je riješeno kao u izreci.
Zagreb, 15. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
