REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1628/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice FG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Bojana Marčelan, odvjetnica u Varaždinu, protiv tuženika-protutužitelja GG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Hreljac, odvjetnik u Varaždinu, radi iseljenja i isplate po tužbi te utvrđenja vlasništva i isplate po protutužbi, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika-protutužitelja protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3085/2022-2 od 30. rujna 2025. kojima su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ps-13/2020-17 od 13. lipnja 2022., u sjednici održanoj 15. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik-protutužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke u kojem je naveo da se „može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su niže stupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi“ i da „podnositelj prijedloga smatra da se radi o pravnom pitanju u kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda, koja praksa po mišljenju predlagatelja također nije baš jedinstvena“ te se izričito pozvao na članak 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) kao osnovu za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije.
2. Tužiteljica-protutuženica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Člankom 385.a stavkom 1. ZPP, na koji se tuženik-protutužitelj poziva, propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. U tome smislu tuženikov-protutužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije trebao bi sadržavati, jer je tako propisano člankom 387. stavkom 1. točkom 2. ZPP, određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. toga Zakona. To je u konkretnom slučaju izostalo, odnosno, tuženik-protutužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačio niti jedno takvo pitanje. O kojem bi se pravnom pitanju ovdje radilo ne može se zaključiti niti iz tuženikovih-protutužiteljevih tvrdnji da se „radi o pravnom pitanju u kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda, koja praksa po mišljenju predlagatelja također nije baš jedinstvena“ jer se tuženik-protutužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pozvao niti na jednu odluku revizijskoga suda, a ni ne dostavlja takvu odluku uz prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Iz prijedloga za dopuštenje revizije može se zapravo zaključiti da tuženik- protutužitelj smatra da mu je u postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje, dakle, da mu je povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija). To zato što se tuženik- protutužitelj poziva na to da je prvostupanjski sud odbio izvesti dokaz uviđajem na licu mjesta da se „identificira i utvrdi predmet spora“ te da „imovinskopravni spor između bračnih drugova nije bilo moguće riješiti bez nalaz i mišljenja građevinskog vještaka, na osnovi kojeg bi se mogla utvrditi vrijednost radova na predmetnome objektu i doprinos tuženika-protutužitelja u stjecanju bračne stečevine“. Međutim, iz onoga što je tuženik-protutužitelj uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavio proizlazi da to koja je nekretnina predmet ovoga spora uopće nije sporna činjenica. Osim toga, prihvatljivi su razlozi koji su u vezi s ovim tuženikovim-protutužiteljevim prigovorom izneseni u drugostupanjskoj odluci, naime, da: „prvostupanjski sud na temelju ovlaštenja iz čl. 220. st. 2. ZPP-a odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja činjenica koje su odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke“ da „iz stanja spisa proizlazi da je tuženik-protutužitelj predložio očevid na licu mjesta na okolnost utvrđenja eventualnih ulaganja, a koji dokaz nije adekvatan kako to i navodi prvostupanjski sud“, a konačno i da „tuženik-protutužitelj je tek na ročištu 3. lipnja 2022. predložio izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem, dakle navedeni dokazni prijedlog nije stavljen u protutužbi (list 770 spisa), a što je protivno odredbi čl. 299. st. 1. ZPP-a time da nije niti dokazao postojanje uvjeta iz čl. 299. st. 2. navedenog članka, pa su izneseni žalbeni navodi bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.“ Tako tuženik-protutužitelj nije učinio vjerojatnom tvrdnju o povredi Ustavnog i Konvencijskog prava.
5. Kako je člankom 389.a stavkom 3. ZPP propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske odbaciti, između ostaloga, i onaj prijedlog za dopuštenje revizije koji uopće ne sadržava pravno pitanje, a stavkom 4. toga članka propisano je da će odbaciti i prijedlog za dopuštenje revizije ako ocijeni da stranka nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu članka 385.a stavka 2. toga, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 15. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
