Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1127/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću koje čine sutkinje toga suda Ksenija Jakovčević, predsjednica vijeća, Jadranka Matić, članica vijeća i sutkinja izvjestiteljica i Lidija Bošnjaković, članica vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljice NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici Tomislav Brajković i Milena Matošević Brajković, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Tomislav Brajković i Milena Matošević Brajković u Poreču, protiv I. tuženice LH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženika ĆH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici Alen Kalčić i Neven Švić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Alen Kalčić i Neven Švić, u Poreču, Partizanska 13, radi ništetnosti, utvrđenja i uspostave zemljišno knjižnog stanja, odlučujući o žalbi tuženih protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-495/2021-46 od 30. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-495/2021-46 od 30. prosinca 2024. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je ništetan i da ne proizvodi pravne učinke ugovor o osnivanju založnog prava i prava osobne služnosti koji nosi ovjeru potpisa tuženika od javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša iz Pazina pod pos. br. OV 1729/2020 od 24. rujna 2020., na temelju kojega je na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisano u listu C pod 8.1. i 9.1., pod posl. br. Z-13107/2020, založno pravo – hipoteka na iznos 1.000.000,00 (milijun) eura i osobna služnost prava stanovanja sve za korist II. tuženika ČH, te na nekretninama k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisano u listu C pod 7.1., pod posl. br. Z- 13107/2020, založno pravo – hipoteka na iznos 500.000,00 (petsto tisuća) eura sve za korist II. tuženika ČH, i to glede navedenih založnih prava na suvlasničkom udjelu od ½ dijela, a glede navedene služnosti u vlasničkom udjelu u cijelosti pa se po pravomoćnosti ove presude određuje da se u zemljišnim knjigama uspostavi prijašnje stanje brisanjem navedenih založnih prava sa suvlasničkog udjela u ½ dijela i brisanjem u cijelosti prava osobne služnosti – prava stanovanja upisanih u korist II. tuženika ČH.

II. Utvrđuje se da imovina koja glasi na I. tuženicu ĐH označena kao: k. č. [katastarska čestica] zgr., 3276, 3277. i 3278 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je izvanbračna stečevina tuženika te su oni suvlasnici te imovine svaki u ½ dijela, pa su tuženici dužni priznati i trpjeti da se II. tuženik ĆH na temelju ove presude upiše suvlasnikom te imovine u navedenom suvlasničkom udjelu od ½ dijela te da tužitelji svoja potraživanja iz pravomoćne presude Općinskog suda u Pazinu posl. br. P-159/14-6 od 17.rujna 2014., ostvaruju prema II. tuženiku ĆH pokretanjem i provedbom ovrhe na prije navedenim nekretninama na suvlasničkom udjelu II. tuženika ČH od ½ dijela.

III. Nalaže se tuženicima da tužiteljima naknade troškove postupka isplatom 2.718,39 eura (dvije tisuće sedamsto osamnaest eura i trideset devet centi) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. prosinca 2024. pa do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 75/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.) uvećanoj za tri postotna poena.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u cijelosti.“

2. Protiv te presude žale se tuženici pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlažu da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu tako da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan ili da ukine prvostupanjsku presudu i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvoga stupnja prihvatio je tužbeni zahtjev tužitelja pozivom na propisano odredbama sadržanim u čl. 11. st. 1., čl. 35., čl. 36. i čl. 39. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023., 156/2023.) te čl. 115. st. 2., čl. 199. st. 1., čl. 306. st. 1., čl. 297. i čl. 307. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV).

4.1. Navodi da iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlaze slijedeće odlučne činjenice:

- da je veza između tuženih započela još 2006.,

- da je u toj vezi rođeno jedno dijete (VH, rođena **.**.2012.),

- ali da je, formalno, izvanbračna zajednica tuženih mogla započeti tek kada se 2. tuženik ĆH službeno rastavio od bivše supruge EH, **.**.2016. te da od tada formalno postoji izvanbračna zajednica tuženih, koja je u cijelosti izjednačena s bračnom,

- da tužitelji imaju dospjelo novčano potraživanje prema 2. tuženiku koje proizlazi iz presude zbog ogluhe Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P 159/2014-6 od 17. rujna 2014.,

- da je 1. tuženica upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina, koje je dijelom stekla kupnjom od pravne osobe u vlasništvu 2. tuženika i dijelom po osnovi razlučnog prava i kupnje u stečajnom postupku koji je proveden nad poduzećem Projekt Gospodi d.o.o.

(točke 8 i 9 prvostupanjskog rješenja),

- da tuženici nisu dokazali da je 1. tuženica nekretnine stekla ulaganjem sredstava koja su njezina posebna imovina te

- da je, radi osiguranja novčane tražbine 2. tuženika koju ima prema 1. tuženici, u ukupnom iznosu od 1.500,00 eura, na tim nekretninama upisano založno pravo i pravo osobne služnosti u korist 2. tuženika, na temelju i u skladu s ugovorenim Ugovorom o osnivanju založnog prava i prava osobne služnosti, ovjerenom kod javne bilježnice Nataše Jeromele Mauša iz Pazina 24. rujna 2020. pod brojem OV-1729/2020.

4.2. Na temelju tih činjenica i pozivom na materijalnopravne odredbe iz točke 4. ovog obrazloženja sud prihvaća tužbeni zahtjev u cijelosti. Obrazlaže da tužitelji prema 2. tuženiku imaju dospjelo novčano potraživanje i time pravni interes za podnošenje tužbenog zahtjeva kakav je predmetni, jer time omogućavaju naplatu svoje dospjele tražbine na predmetnoj imovini dužnika, a da nije dokazano da je ta tražbina podmirena. Također obrazlaže da iz rezultata dokazivanja proizlazi da se radi o izvanbračnoj stečevini tuženih svakog u ½, jer nije dokazano da je tuženica nekretnine stekla imovinom koja je njezina posebna imovina, a obrazlaže i da s obzirom na rečeno 2. tuženik nije mogao potraživanje koje ima prema 1. tuženici osigurati upisom založnog prava na dijelu imovine koja je njegovo suvlasništvo, niti je mogao na vlastitoj imovini zasnovati pravo osobne služnosti stanovanja.

5. Osnovano se navodima žalbe ukazuje da je sud donoseći tu odluku počinio povredu iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP-a.

5.1. Kada utvrđuje da se ne radi o posebnoj imovini 1. tuženice kojom su stečene predmetne nekretnine, sud, osim ocjenom iskaza 1. tuženice, ovu činjenicu utvrđuje uvidom u dokaze koji su dostavljeni za potrebe parničnog predmeta vođenog pod poslovnim brojem P Ob-90/2020 (točke 32. i 33. obrazloženja). Međutim, sud prvog stupnja je, prije zaključenja prethodnog postupka, samo odredio da će se pribaviti taj predmet (ročišni zapisnik od 03. lipnja 2022.), ali nije razjasnio koje dokaze iz tog predmeta će koristiti za potrebe donošenja odluke u ovom parničnom predmetu, u spisu nema suglasnosti stranaka da se dokazi iz tog predmeta, pa ni oni koje je sud koristio za odlučivanje u ovom predmetu, koriste kao dokazi za potrebe ovog predmeta, a niti je sud tuženicima dao mogućnost da se očituju u vezi dokaza na koje se poziva pod točkama 32. i 33. obrazloženja.

5.2. Takvim postupanjem sud je onemogućio tuženike u raspravljanju i počinio je prethodno navedenu povredu odredbi parničnog postupka. Sud je zanemario da o konkretnom tužbenom zahtjevu odlučuje na temelju dokaza koje je proveo u predmetu koji se vodi povodom tog zahtjeva, a ne na temelju dokaza koji su provedeni u nekom drugom parničnom postupku, posebno kada za korištenje tih dokaza nema suglasnost stranaka, niti se zna o kojim se dokazima radi. Okolnost da se stranke nisu protivile priklopu nekog parničnog predmet ne znači automatizmom pristanak stranaka da se dokazi provedeni za potrebe tog predmeta koriste kao dokazi u predmetu u kojem sud odlučuje. Takva općenita suglasnost stranaka da se priklopi neki predmet ne isključuje obvezu sudu da strankama da mogućnost da se očituju o dokazima iz priklopljenog predmeta koje sud smatra bitnim za donošenje odluke u premetu koji je u tijeku, a to je u konkretnom slučaju izostalo.

6. Osnovano se navodima žalbe ukazuje i da iz točke 4.1. obrazloženja pobijane odluke nije razumljivo koje je svjedoke tuženih sud odbio saslušati, radi dokazivanja kojih okolnosti je uopće bilo predloženo njihovo saslušanje i zašto te neke okolnosti nisu bile bitne za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

6.1. Nesporno je da sud ima pravo sam odlučiti koje će dokaze provesti, a koje ne (čl. 220. st. 2. ZPP-a). No, u ovom je predmetu sud, u rješenju o provođenju dokaza, na ročištu održanom 03. lipnja 2022., odredio da će se saslušati svjedoci koje se navodi u žalbi. Međutim, te svjedoke nije saslušao, niti je obrazložio zašto, iako je njihovo saslušanje, kako proizlazi iz zapisnika s navedenog ročišta, bilo određeno na okolnost radi li se o nekretninama koje su bračna stečevina ili ne i na okolnost (ne)postojanja izvanbračne zajednice tuženih, dakle radi dokazivanja činjenica o kojima ovisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

6.2. S obzirom na navedeno ovaj sud osnovani ocjenjuje pozivanje tuženih i na povrede iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. i čl. 338. st. 4. ZPP-a.

7. Sud je počinio i povredu iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

7.1. Temeljno pravilo iz čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO) glasi da je ništetan ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva. Međutim, sud zanemaruje da suprotnost zakonu ne znači automatsku ništetnost. Ovo jer ta odredba predviđa iznimke gdje ugovor, iako suprotan zakonu, nije ništetan ako cilj povrijeđenog pravila upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju propisuje nešto drugo.

7.2. U vezi toga iz obrazloženja pobijane odluke da se razumjeti da sud smatra da je predmetni Ugovor protivan zakonu u dijelu koji se odnosi na suvlasnički dio predmetnih nekretnina za koje utvrđuje da su vlasništvo 2. tuženika po osnovi bračne stečevine (točke 36 do 40 obrazloženja). Međutim, sud ne obrazlaže, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja i na propisano čl. 322. st. 1. ZOO-a, zašto utvrđena nezakonitost bez iznimke ukazuje na ništetnost predmetnog pravnog posla, a time i na osnovanost tužbenog zahtjeva u dijelu pod točkom I. izreke pobijane odluke.

8. Zbog navedenog je, bez potrebe odgovaranja na navode žalbe izvan rečenog (čl. 375. st. 1. ZPP-a), odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja na temelju čl. 369. st. 1. ZPP-a.

9. U ponovnom suđenju sud će otkloniti povrede na koje mu je ukazano ovom drugostupanjskom odlukom, ocjenu dokaza provesti će u skladu s čl. 8. ZPP-a te će donijeti novu odluku koju će potkrijepiti jasnim i valjanim razlozima.

10. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer zavisi o konačnom uspjehu stranaka koji, za sada, nije poznat (čl. 380. točka 3. ZPP-a).

U Zagrebu 14. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ksenija Jakovčević