Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2482/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, te Vlatke Fresl Tomašević kao sutkinje izvjestiteljice i Ilijane Petyo kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koje zastupa punomoćnik Ivan Glavaš, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić& partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3011/2020-24 od 27. ožujka 2024. godine, na sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3011/2020-24 od 27. ožujka 2024. godine preko iznosa od 1.196,84 eura do iznosa od 1.725,40 eura (za iznos od 528,56 eura).

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 3011/2020-24 od 27. ožujka 2024. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.725,40 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 23. rujna 2020. godine do isplate kao i troškove parničnog postupka u iznosu od 2.104,48 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 27. ožujka 2024. godine do isplate.

2. Prvostupanjskim rješenjem dopuštena je preinaka tužbe od 9. lipnja 2022. godine.

3. Navedenu presudu preko nespornog iznosa od 1.196,84 eura kao i rješenje pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga koji su propisani odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijani dio presude preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.

Zahtjeva naknadu troška žalbenoga postupka.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete i nenovčane imovinske štete koju je tužitelj pretrpio zbog prometne nesreće za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

6. U ovom stadiju postupka nesporan je nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika.

7. Sporna je visina potraživanja.

8. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

9. Nisu osnovani žalbeni navodi tuženika da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Naime, izreka presude je jasna i razumljiva, te su dani razlozi o svim odlučnim činjenicama i ti su razlozi utemeljeni na ispravama i zapisnicima u spisu. Stoga se presuda u cijelosti može ispitati sukladno odredbi članka 338. st. 4. ZPP.

10. Prihvativši tužbeni zahtjev, a polazeći od utvrđenja temeljenog na nalazu i mišljenju liječnika vještaka da je tužitelj u štetnom događaju zadobio natučenje glave, trzajnu ozljedu vrata i natučenje ručnog zgloba lijeve ruke, da trajne posljedice navedenih ozljeda umanjuju opću životnu aktivnost tužitelja za 3% u kojem omjeru će morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, da je uslijed povreda tužitelj trpio fizičke boli i strah, te je kod njega nastupila potreba za tuđom pomoći trajanja, intenziteta i stupnja navedenih u nalazu liječnika vještaka, sud prvog stupnja je utvrdio da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te je cijeneći težinu povrede, navedene kvalifikatorne okolnosti i sve okolnosti slučaja (pregledi liječnika specijalista, rtg snimanja, nošenje ovratnika, provođenje fizikalne terapije, dužina i trajanje liječenja kao i dob tužitelja) utvrdio tužitelju pravičnu novčanu naknadu navedene neimovinske štete u iznosu od 1.557,4 eura, pri čemu nije sporno da je isplaćen iznos od 8.000,00 kuna/1.061,78 eura po tuženiku, čime je taj sud dosudio naknadu u iznosu od 2.619,18 eura sukladno zahtjevu tužitelja, te za imovinsku štetu 168,00 eura.

11. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da su tužitelju predmetnim štetnim događajem povrijeđena prava osobnosti i to pravo na tjelesno zdravlje i pravo na duševno zdravlje, te je dosuđenjem naknade u navedenom iznosu od 2.619,18 eura pravilno primijenjeno materijalno pravo iz odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18- dalje: ZOO'05). Dosuđena naknada neimovinske štete obzirom na težinu i vrstu povreda, trajanje i jačinu fizičkih bolova i straha, dob tužitelja rođenog 1975. godine, dakle da se radi o osobi srednje životne dobi, dužinu i trajanje liječenja te druge okolnosti slučaja predstavlja primjereno zadovoljenje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu navedenog propisa.

12. Žalbeni navod kojim se ističe da je cijena sata tuđe pomoći u iznosu od 4.00 eura previsoko odmjerena nije osnovan s obzirom da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio visinu sata tuđe pomoći sukladno odredbi članka 223. ZPP u vezi odredbe članka 1095. st. 1. ZOO-a. Pri tome okolnost što je prvostupanjski sud naveo da je tužitelju bila potrebna i njega ne dovodi u sumnju navedeno utvrđenje prvostupanjskoga suda.

13. U odnosu na žalbene navode kojima se pobija prvostupanjsko rješenje kojim je dopuštena preinaka tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva s 12.000,00 kuna na 13.000,00 kuna, treba reći da je sud pravilno sukladno odredbi članka 190. st. 2. ZPP u vezi odredbe članka 191. st. 1. ZPP ocijenio preinaku tužbe kao svrsishodnu s obzirom da tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka s obzirom da je tek po provedenom medicinskom vještačenju mogao konačno precizirati tužbeni zahtjev. Stoga nije osnovan niti žalbeni navod kojim se ističe da je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe zbog promjene Orijentacijskih kriterija.

14. Zaključno, u odnosu na pobijani dio odluke o troškovima parničnog postupka, treba reći da za sastav podneska od 6. svibnja 2021. godine nije bilo potrebno odobrenje suda jer sukladno odredbi članka 299a st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP (Narodne novine, broj 70/19), koji je tada bio na snazi, stranka se mogla na navode protivne stranke pravodobno očitovati i bez poziva suda tako da njezin podnesak bude dostavljen sudu i protivnoj strani najkasnije osam dana prije sljedećeg pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu.

15. Odluka o troškovima parničnoga postupka pravilna je po osnovi i visini, imajući pri tome u vidu žalbeni navod da je prvostupanjski sud pogrešno odmjerio vrijednost 1 boda od 15,00 kuna/2,00 eura za radnje poduzete prije stupanja na snagu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23- dalje: Tarifa). Naime, sukladno odredbi Tbr. 52/3 Tarife primjenjuje se tarifa i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, pa je pravilno prvostupanjski sud za sve radnje primijenio vrijednost boda od 2,00 eura.

16. Slijedom svega navedenoga, trebalo je temeljem odredbe članka 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio prvostupanjske presude, pa je odlučeno kao u izreci ove presude.

17. Temeljem odredbe članka 380. toč. 2. ZPP valjalo je odbiti žalbu tuženika protiv prvostupanjskoga rješenja, pa je odlučeno kao u izreci ovoga drugostupanjskoga rješenja.

U Zagrebu 14. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Tomislav Aralica