Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-378/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku iz Biograda na Moru, protiv tuženice ZP iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Korljan & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1303/2024-6 od 17. prosinca 2025., dana 14. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1303/2024-6 od 17. prosinca 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženika za dosuđenjem troškova postupka povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom odlukom odbacuje se tužba i tuženiku dosuđuje parnični trošak od 250,00 eur.

2. Protiv navedene odluke žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se ista ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2.ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP.

5. U žalbi tužitelj ističe da se ovdje ne radi o presuđenoj stvari. Iako su stranke iste, pravna i činjenična osnova u ovom predmetu razlikuje se od one u predmetu P- 1036/2022 jer tužbeni zahtjev sada nije utemeljen isključivo na istim pravnim činjenicama, već na novim okolnostima i drugačijem pravnom osnovu, u ovom postupku istaknuti su novi elementi činjeničnog supstrata, koji nisu bili predmet prethodne pravomoćne presude, čime nije ispunjen uvjet identiteta osnove spora.

6. Sud pak u pobijanoj odluci pravilno utvrđuje kako se tužbom traži utvrđenje da postoji pravo služnosti staze u korist nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, a na teret nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne, a što je na dopuni skice sudskog očevida od 22. rujna 2022. označeno likom i točkama A-B-3-8-A površine 4 m2. 2. Tuženica SP je u odgovoru na tužbu prije svega istaknula prigovor presuđene stvari i predložila tužbu odbaciti kao nedopuštenu, a obzirom da je riječ o već presuđenoj stvari. Tuženica ističe da je pokretanjem ove parnice sa zahtjevom na utvrđenje prava služnosti tužitelj postavio zahtjev o kojem je već pravomoćno odlučeno i to presudom Općinskog suda u Zadru, posl. broj P-1036/2022-74 od 8. rujna 2023. g. te presudom i rješenjem Županijskog suda u Zadru, posl. broj Gž- 746/2023-2 od 9. siječnja 2024. U konkretnom slučaju postoji subjektivni identitet spora (identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi) i objektivni identitet spora (da se radi o istom predmetu spora ne samo po istovjetnom sadržaju tužbenog zahtjeva već i po njegovom činjeničnom obrazloženju).

7. Pravilno sud prema presudi Općinskog suda u Zadru, posl. broj P-1036/2022 od 8. rujna 2023., te presudi i rješenju Županijskog suda u Zadru, posl. broj Gž-746/2023 od 9. siječnja 2024. utvrđuje je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tamo tužiteljice, ovdje tuženice ZP, u dijelu u kojem traži utvrđenje da ne postoji pravo služnosti staze u korist nekretnine 1399/3 k. o. [katastarska općina], kao povlasne, a na teret nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne, a što je na dopuni skice sudskog očevida od 22. rujna 2022. označeno likom i točkama A-B-3- 8-A površine 4 m2. Iz presude P-1036/2022 od 8. rujna 2023. te presude i rješenja Županijskog suda u Zadru, posl. broj Gž-746/2023 proizlazi da je sud utvrdio da postoji pravo služnosti staze u korist nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, a na teret nekretnine 1399/1 k. o. [katastarska općina], kao poslužne, a što je na dopuni skice sudskog očevida od 22. rujna 2022. označeno likom i točkama A-B-3-8-A površine 4 m2. Dakle, pravilno sud utvrđuje kako prema čl. 333. st. 2. ZPP, prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

8. Za postojanje presuđene stvari potrebno je da su ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. da postoji identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi (subjektivni identitet spora) te identičan tužbeni zahtjev i ista činjenična osnova (objektivni identitet spora), te se radi o identičnom činjeničnom a ne pravnom osnovu dviju tužbi.

9. U predmetu P-1036/2022 je ovdje tužena pravomoćno odbijena sa protutužbenim zahtjevom za utvrđenjem kako ovdje tužitelju ne pripada pravo služnosti koje utvrđenje sada (pozitivno) traži tužitelj. Dakle, u pravomoćno okončanom postupku posl.br. P-1036/2022, sud je presudom posl.br. P-1036/2022 od 8. rujna 2023. preinačenom presudom i rješenjem Županijskog suda u Zadru, posl.br. Gž-746/2023 od 9. siječnja 2024., utvrdio da tužitelju pripada pravo služnosti koje u ovom postupku on ponovno traži na utvrđenje. Pri tome tužitelj ne dovodi u pitanje da bi se pravna i činjenična osnova razlikovala u ovom predmetu od predmeta posl.br. P- 1036/2022 odnosno da bi ovaj tužbeni zahtjev bio utemeljen na kakvim novim okolnostima i drugačijem pravnom osnovu i novim činjenicama, već se i u tužbi on isključivo poziva na pravomoćna utvrđenja iz predmeta P-1036/2022 te na njima u cijelosti zasniva tužbeni zahtjev. Načelo res judicata zahtijeva da nijedna stranka nema pravo tražiti reviziju pravomoćne i obvezujuće presude samo u svrhe odobravanja ponovnog suđenja i donošenja nove odluke u predmetu. Svaka se revizija ne bi trebala tretirati kao prikrivena žalba, a sama mogućnost postojanja dvaju viđenja o predmetu nije osnova za ponovno razmatranje jer je načelo prema kojem je pravomoćna presuda res judicata i rješava spor između stranaka s pravomoćnim učinkom temeljni element prava na pošteno suđenje koje jamči članak 6. Konvencije u građanskim pitanjima a dvije su parnice sa stajališta subjektivnih elemenata spora identične ako su u objema sudjelovale iste stranke, premda je u jednoj od njih stranka bila tužitelj a u drugoj tuženik (tako još i sam Vrhovni sud RH, posl. br. Rev 1406/86).

10. Stoga je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, valjalo podnesenu žalbu protiv presude odbiti i njome pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 14. travnja 2026.

Sudac

Josip Grubišić