Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-725/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ivančević i partneri d.o.o. Split, protiv tuženika AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Lovrinčević Šelamov, odvjetnici u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-137/2023-41 od 10. prosinca 2025., dana 14. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-137/2023-41 od 10. prosinca 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za dosuđenje troškova postupka povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom pod I se odbija tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tuženik samovlasno smetao tužitelja BĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u suposjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1111 KO [katastarska općina], na način da je tuženik dana 27. rujna 2023. godine protivno volji tužitelja na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1111 KO [katastarska općina] iskrenuo šljunak i donio građevinski materijal, a zatim krenuo s gradnjom za sada nepoznatog objekta na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1111 KO [katastarska općina] te time uznemirio mirni suposjed tužitelja na predmetnoj nekretnini, pa mu se nalaže uspostaviti stanje kakvo je bilo prije smetanja i suzdržavati se ubuduće od svakog ovakvog ili sličnog smetanja posjeda nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1111 KO [katastarska općina], kao i na isplatu parničnog troška, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate. U toč. II obvezan je tužitelj na isplatu troška ovog postupka u iznosu od 625,00 eura.

2. Protiv ove odluke žalbu izjavljuje tužitelj iz svih zakonskih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 57/11, 25/13, 28/13, 89714-Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje ZPP) s prijedlogom da se ista ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

5. U žalbi se tvrdi kako je tužitelj posjednik nekretnine oznake čest. zgrade [katastarska čestica], KO [katastarska općina] i to za 1/2, u naravi stan na katu kuće što je vidljivo uvidom u zemljišne knjige. Tužitelj je suposjednik i izvanknjižni suvlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1111 KO [katastarska općina] koja predstavlja okućnicu gore navedene kuće, te se njome tužitelj koristi za potrebe stanovanja. Predmet spora je smetanje posjeda na opisanoj nekretnini budući da je tuženik od dana 27. rujna 2023. godine smetao posjed tužitelja na način da je protivno volji tužitelja na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1111 KO [katastarska općina] iskrenuo šljunak i donio građevinski materijal, a zatim krenuo s gradnjom za sada nepoznatog objekta na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1111 KO [katastarska općina], a koja je u suposjedu tužitelja. Činjenica gdje je izgrađena sjenica nije bila predmet dokazivanja tijekom postupka, niti je o istoj izvođen ijedan dokaz, zbog čega je potpuno nejasno na temelju čega je sud došao do takvog zaključka. Također, objekt smeta prilazu septičkoj jami i postojećoj infrastrukturi jer bitno otežava pristup septičkoj jami i pripadajućoj infrastrukturi, što je nužno za njihovo redovito održavanje i korištenje. Istovar građevinskog materijala na tom dijelu nekretnine prethodio je izgradnji predmetne sjenice, čime je već tada došlo do samovoljne izmjene posljednjeg mirnog posjedovnog stanja tužitelja. Iz iskaza svih svjedoka danih tijekom postupka jasno i nedvojbeno proizlazi da je došlo do smetanja posjeda tužitelja. Svjedoci su suglasno potvrdili okolnosti koje upućuju na samovlasno postupanje tuženika, čime je tužitelj bio onemogućen u mirnom izvršavanju svog posjeda. Također, žalitelj tvrdi kako iz zapisnika sastavljenog na licu mjesta dana 10. siječnja 2025. proizlazi da je tužitelj dokazao postojanje čina smetanja posjeda, jer i skica lica mjesta, kao sastavni dio spisa, nedvojbeno ide u prilog tvrdnjama tužitelja o načinu i opsegu smetanja. Sjenica onemogućava, odnosno u najmanju ruku bitno otežava pristup septičkoj jami i pripadajućoj infrastrukturi, što je tužitelju nužno za redovito korištenje i održavanje tog dijela nekretnine. Naime, istovar i držanje građevinskog materijala na dijelu nekretnine koji je u posjedu druge osobe predstavlja čin smetanja posjeda, ako se time mijenja dotadašnji način korištenja ili se korištenje onemogućuje ili bitno otežava pa nije odlučno je li materijal privremeno ili trajno postavljen, već činjenica da je samovoljno promijenjeno faktičko stanje posjeda. Svaka zapreka koja narušava posljednje mirno stanje predstavlja smetanje posjeda, čak i kada nije potpuno onemogućeno korištenje, već je ono samo bitno otežano jer samovoljna radnja bez pristanka posjednika kojom se mijenja posljednje mirno stanje dostatna je za utvrđenje smetanja posjeda.

6. U pobijanoj odluci sud utvrđuje kako tužitelj jest djelomični suposjednik č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ali je pri tome sporno postoji li taj suposjed u odnosu na čitavo zemljište, tj. i u odnosu na mjesto gdje je izgrađena nadstrešnica-sjenica površine 14 m2 i je li tužiteljev suposjed na predmetnoj čestici smetan radovima koje je poduzeo tuženik, budući je sporno je li tuženik samostalno i mirno posjedovao predmet spora budući da čak ni tužitelj nije tvrdio da je to radio u vrijeme prije nego je tuženik poduzeo dovoženje šljunka i gradnju sjenice.

7. Sud je u tom pogledu međutim, pravilno utvrdio kako iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je tuženik isključivi mirni posjednik opisanog predmeta prijepora odnosno dijela čestice za koju tužitelj u cjelini traži posjedovnu zaštitu. O posjedu tužitelja iskazuje jedino svjedok JĆ (i dijelom MĆ) koji je naveo da je tužitelj na spornom dijelu kopao, radio i sadio razne poljoprivredne kulture. Međutim, ni sam tužitelj ne potvrđuje isto u vrijeme prije nego je tuženik poduzeo opisane radnje (dovoženje šljunka i gradnja sjenice) a i tužiteljeva supruga tvrdi kako oni posljednjih deset godina na spornom dijelu nisu ništa radili te da su pustili VĆ da tu sadi jer je takav bio dogovor. Tužitelj pak u tužbi traži posjedovnu zaštitu u pogledu čitave nekretnine, dok je provedenim dokazima utvrđeno kako se u vezi isključivog posjeda tuženika radi o dijelu nekretnine, odnosno o sjenici od 14 m2 površine na dijelu gdje se nekada nalazio vrt i roštilj te ta nadstrešnica-sjenica ne obuhvaća drugu površinu ili drugi dio nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa ni septičku jamu ni infrastrukturu čime sud pravilno utvrđuje kako tuženik nije smetao tužitelja u posjedovanju ostalog dijela jer tužitelj se može i dalje služiti bilo kojim dijelom čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a pristup jami je slobodan i tužitelj nije dokazao da mu se time onemogućava korištenje jame.

8. Iz navedenih razloga, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP valjalo je podnesenu žalbu odbiti i potvrditi prvostupanjsku odluku, te odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu dana 14. travnja 2026.

Sudac

Josip Grubišić