Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5284/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Ilijane Petyo, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja CG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II-tužiteljice NG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i III-tužiteljice DG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Miroslavu Strelecu, odvjetniku u Našicama, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po ODO u Osijeku, Stalna služba u Našicama, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P-355/2020-24 od 8. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P-355/2020-24 od 8. listopada 2024. u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke i za navedeno predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

" I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji ŠG 0IB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], MG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ZG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnici svako u 1/3 dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] tabla XVII površine 17106 m2 što je tužena Republika Hrvatska OIB 52634238587, dužna priznati i tužiteljima izdati tabularnu ispravu za prijenos vlasništva u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja, koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova presuda, kao i da tužiteljima nadoknadi parnične troškove, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 400,00 eura, u roku od 15 dana.

III U preostalom dijelu se zahtjev tužene za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan."

2. Tužitelji žalbom pobijaju presudu u dijelu u kojem nisu uspjeli u parnici iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Predlažu preinačiti prvostupanjsku presudu podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traže trošak žalbe.

3. Na žalbu nije dat odgovor.

4. Žalba je osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud je na temelju čl. 365. st. 2. ZPP ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Predmet spora je zahtjev I-III tužitelja za utvrđenjem vlasništva svakog u 1/3 dijela nekretnine upisane u zkl. ul. 112 k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] tabla XVII povr. 17106 m2 i izdavanjem tabularne isprave za prijenos vlasništva u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je predmetna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica, tabla XVII, površine 17106 m2, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo tužene Republike Hrvatske, i da se predmetna katastarska čestica nalazi izvan granica građevinskog područja

- da iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 8. prosinca 2005. proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] nastala od čestica starih oznaka 1381/121 u društvenom vlasništvu, korisnika IPK-a Osijek, Područje [adresa], te 1381/122 koja je bila u vlasništvu "Plemićko dobro Podgorač",

-da se u posjedovnom listu broj 1566 k. o. [katastarska općina] od 8. travnja 2008. nalazi kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica, Tabla XI, u površini od 13621 m2, a kao posjednik se navodi FG, CGĆ, iz [adresa]

- da su prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. FG (Mile) Đorđa od 17. travnja 2008. istog naslijedili sinovi ĐG, PG i CG, a da ostavinsku imovinu čine nekretnine upisane u [adresa].o. [adresa]

- da su prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. PG, sina FG, od 22. listopada 2010. predmet nasljeđivanja između ostalog bile nekretnine upisane u PL 1566 k. o. [katastarska općina] u 1/3 dijela, koje je naslijedila supruga ostavitelja NG, ovdje II-tužiteljica

- da je prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. ĐG, sina FG, od 29. lipnja 2011., nasljednica supruga ostavitelja DG, ovdje III-tužiteljica, a predmet nasljeđivanja više nekretnina, ali među kojima se ne nalaze predmetne nekretnine ni po starim ni po novim oznakama

- da je iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 24. siječnja 2007. utvrđeno da je nova kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, Tabla XI, površine 15988 m2, nastala od stare čestice broj 1321/2, Tabla XI, površine 13621 m2, koja je bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u vlasništvu ŽG, a da se ista "po [adresa]-u upisuje u vlasništvo Republike Hrvatske"

- da je iz Prijedloga za arondaciju zemljišta pod brojem 530/78 utvrđeno da je sastavljen dana 26. svibnja 1977. prema kojem se IG arondiraju nekretnine kč. br. [katastarska čestica] "XI Tabla" sa 2j i 587 čhv, k. o. [katastarska općina], a kao naknada mu je u zamjenu određeno zemljište na kč. br. [katastarska čestica] "Tabla 17" sa 1j i 78 čhv i kč. br. [katastarska čestica] "Tabla 17" sa 2j i 54 čhv k. o. [katastarska općina], koji je potpisan od strane stranaka

FG i IPK Osijek

- da iz povijesti promjena na katastarskim česticama) proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] arondacijom iz 1963. prešla na posjednika PIK Našice, zatim, da je kč. br. [katastarska čestica]. prešla na posjednika Poljoprivredna zadruga Bijela Loza, a obje kč.br. su prešle u PL 1561, da bi 1993. cio PL 1561 prešao na posjednika HANA d.d. u poljoprivredi Našice, odnosno 1994. ispravljeno na D.V. "C". Kč. br. [katastarska čestica] je temeljem kupoprodajnog ugovora 1959. godine prešla na posjednika NGĆ, a 1963. prelazi u PL 1566 temeljem darovnog ugovora na posjednika CGĆ

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka te svjedoka BG i TG, utužena nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] identificirana te da je utvrđeno da se tužitelji nalaze u njenom posjedu

- da iz nalaza i mišljenja, i iskaza, vještaka Petra Ostroškog proizlazi da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] nastala u postupku izmjere i preoblikovanja zemljište knjige od stare kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je do tog postupka bila upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo, korisnika IPK Osijek, Područje [adresa], i od stare kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je do tog postupka bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao "Plemićko dobro Podgorač"; da je vještak naveo da je u spisu priložen Prijedlog za arondaciju prema kojem je prednik tužitelja u zamjeni s bivšim PIK-om dobio stare kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za svoju staru kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja je do izmjere i preoblikovanja zemljišne knjige bila upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] kao vlasništvo ŽG i u [adresa]-u 1566 kao posjed FG, a u postupku izmjere i preoblikovanja je od nje nastala nova kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana u vlasništvo RH; da je vještak naveo kako je u postupcima izmjere izašlo na vidjelo da je na području nekadašnje Općine Podgorač, a iz koje je nastalo 7 novih katastarskih općina [katastarska općina] kojima i k. o. [katastarska općina], bilo oko 700 predmeta zamjena zemljišta o kojima nije bilo donesenih rješenja o arondaciji zemljišta, zbog čega zamjene nisu bile provedene u zemljišnim knjigama i katastru, a na terenu jesu, te da je za pretpostaviti da je predmetna zamjena zemljišta izvršena upravo kako se to u Prijedlogu navodi, a potvrda tome je i činjenica da su u postupku izmjere tužitelji omeđili čestice koje su dobili u zamjenu, dok nisu polagali prava na česticu 1321/2 koju je njihov prednik dao u zamjeni, kao i to što je na indikacionim skicama koje su u bivšem PIK-u korištene za vođenje katastra zemljišta, našao da je uz predmetne čestice korištene u zamjenama naznačen broj Prijedloga koji se nalazi u spisu (530/78).

- da je I-tužitelj naveo da je predmetnu zemlju u arondaciji dobio njegov otac za svoju zemlju koja je bila u Tabli XI, da su poslije smrti oca koji je umro 1997. zemlju naslijedili njegova braća i on, da su braća za života svoj dio obrađivali, a braću su naslijedile njihove supruge, ovdje tužiteljice, da su sada svi troje u posjedu predmetne zemlje te da su se na terenu stvarno podijelili, tako da on obrađuje svoj dio, a šogorice trenutno svoje dijelove ne obrađuju, te da ih od dana dobivanja ove nekretnine u arondaciji, nitko nikada nije smetao u njenom posjedovanju,

- da su svjedoci TG i BG naveli da je predmetnu nekretninu u zamjeni sa tadašnjim PIK-om dobio prednik tužitelja FG koji je dao svoju zemlju u Tabli XI, i da su tužitelji u dugogodišnjem nesmetanom posjedu utužene nekretnine.

8. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja polazeći od toga da tužitelji nisu dokazali da je njihov prednik stekao vlasništvo arondacijom budući da nema rješenja o arondaciji kao odluke nadležnog tijela potrebne za stjecanje prava vlasništva, a to ne može biti neovjereni prijedlog i zapisnik o zamjeni nekretnina pa niti predaja u posjed nekretnine, niti je osnovan zahtjev prema tuženoj za izdavanjem tabularne isprave za zemljišnoknjižni prijenos na njihovo ime, jer se u konkretnom slučaju ne radi o stjecanju prava vlasništva od tužene temeljem pravnog posla, kao što nije dokazano da bi tužitelji nasljeđivanjem stekli vlasništvo od svog prednika.

9. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da je Zakonom o arondaciji koji je prestao važiti 1993. bilo određeno da se arondacija vrši radi racionalnije obrade zemljišta i dr. i da se ista može vršiti samo u korist PIK-ova, a da vlasnici imaju pravo na naknadu u drugom zemljištu. U konkretnom slučaju, što navodi prvostupanjski sud, iako je na području Našica je bivši PIK odnosno IPK vršio zamjene nekretnina sa fizičkim osobama radi stvaranja tabli, da su započinjani postupci arondacije, sastavljani su zapisnici, stranke su stupile u posjed zamijenjenih nekretnina, ali prijedlozi nisu dostavljeni Komisiji za arondaciju radi donošenja rješenja i provedbe istih u zemljišnim knjigama, u ovom postupku, u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, ne može svojom odlukom zamijeniti konačno rješenje o arondaciji kao odluku nadležnog tijela potrebnu za stjecanje prava vlasništva, te da je upravo Zakonom o prestanku važenja Zakona o arondaciji ("Narodne novine" broj 27/93) propisano da će se postupci pokrenuti po odredbama Zakona o arondaciji ("Narodne novine" broj 8/76, 5/84, 5/87) u kojima nije doneseno pravomoćno rješenje obustaviti. U odnosu na navode tužitelja o nesmetanom posjedovanju predmetne nekretnine neprekidno od kada ih je njihov prednik dobio u zamjeni što potvrđuju svjedoci, prvostupanjski sud navodi da su zahtjev za stjecanje vlasništva temeljem dosjelosti tužitelji preinačili postavljajući drugi tužbeni zahtjev koji glasi na utvrđenje vlasništva stečenog u postupku arondacije uz zahtjev za izdavanje tabularne isprave, te da nije bilo mjesta odlučivati o dosjelosti u okviru tako postavljenog tužbenog zahtjeva.

10. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da u konkretnom slučaju nema osnove za stjecanje prava vlasništva u smislu čl. 126. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14 - dalje: ZV) budući da nema rješenja o arondaciji koja odluka predstavlja temelj za stjecanje prava vlasništva.

11. U postupku arondacije koja se provodila radi stvaranja povoljnijih uvjeta za obrađivanje zemljišta za poljoprivredne organizacije, temelj za stjecanje prava vlasništva predstavlja pravomoćna odluka nadležnog upravnog tijela, a to je rješenje općinske komisije za arondaciju, ali to vrijedi samo kada je postupak u potpunosti i proveden sukladno odredbama Zakona o arondaciji ("Narodne novine" broj 6/76), što ovdje očito nije slučaj, jer navedeno rješenje nije bilo doneseno iako je bila izvršena zamjena nekretnina, i to ne samo predmetnih nekretnina nego je bilo više takvih predmeta zamjena zemljišta o kojima nije bilo donesenih rješenja o arondaciji zemljišta, zbog čega zamjene nisu bile provedene u zemljišnoj knjizi i katastru, a na terenu jesu i arondacija za korist IPK Osijek provedena.

12. Prvostupanjski sud je u takvoj situaciji propustio utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o pravnom poslu zamjene zemljišta odnosno usmenom ugovoru o zamjeni nekretnina koji je 1977. u cijelosti izvršen od strane korisnika arondacije (IPK Osijek) i prednika tužitelja kao ugovornih strana pa kao takav predstavlja valjani titulus i modus stjecanja vlasništva tih nekretnina sukladno pravilima Općeg građanskog zakonika, jer takav pravni posao ne bi bio u suprotnosti sa odredbama drugih prisilnih propisa kojima je regulirano pitanje raspolaganja poljoprivrednim zemljište, a i Zakonom o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list FNRJ" br. 26/54, 19/55, 48/58, 52/58, 30/62, 53/62, "Službeni list SFRJ" br. 15/65, 43/65 - službeni pročišćeni tekst, 57/65, 17/67, "Narodne novine" br. 52/73, "Službeni list SFRJ" br. 11/74, "Narodne novine" br. 27/91, 91/96) u odredbama (čl. 1. i čl. 18.) bila je predviđena mogućnost da radne organizacije mogu poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu na kojem su imale pravo korištenja dati fizičkoj osobi u zamjenu za drugo poljoprivredno zemljište.

13. Nadalje, osnovano se iznosi u žalbi tužitelja da sud sukladno odredbi čl. 186. st. 3. ZPP nije vezan pravnom osnovom tužbenog zahtjeva i nije odlučno što su tužitelji tijekom postupka bili naveli kao drugu pravnu osnovu zahtjeva stjecanje zamjenom u postupku arondacije, s obzirom da sud nije vezan pravnom osnovom već činjeničnim navodima tužitelja koji su iznijeli navode o nesmetanom posjedovanju nekretnine od kada je izvršena zamjena nekretnina i prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPP sud odlučuje u granicama postavljenog zahtjeva. U tužbenom zahtjevu o kojem je odlučivao prvostupanjski sud nije bilo navedeno da se traži utvrđenje vlasništva stečenog u postupku arondacije nego utvrđenje vlasništva predmetne nekretnine, tako da je sud bio ovlašten i mogao zahtjev tužitelja ocijeniti i primjenom druge pravne osnove tj. dosjelosti, a prvostupanjski sud tako nije postupio te su izostali razlozi u pogledu relevantnih činjenica koje se tiču dosjelosti čime je ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se pozivaju tužitelji.

14. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 369. st. 1. i čl. 370. ZPP, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

15. Prvostupanjski sud treba imati u vidu na što mu je ukazano ovom drugostupanjskom odlukom i razmotriti sve prigovore i navode stranaka iznesene u postupku, utvrditi relevantne činjenice za prosudbu o (ne)osnovanosti tužbenog zahtjeva te o istome odlučiti novom pravilnom i zakonitom odlukom.

16. O troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci, a sukladno čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 14. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević