Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kžzd-165/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Irene Kvaternik kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog SB, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženog SB, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: Kzd-7/2024-7 od 23. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba optuženog SB kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Kzd- 7/2024-7 od 23. svibnja 2024. optuženi SB proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173. stavka 1. te je na temelju članka 173. stavka 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom SB izrečena je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti prvostupanjske presude ne počini neko novo kazneno djelo. Na temelju članka 62. stavka 2. točke 12., a u svezi s člankom 56. stavkom 4. KZ/11 optuženom SB izrečena je posebna obveza da se pridržava pravomoćne presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, broj POb-28/20 od 21. studenog 2022. koja je postala pravomoćna dana 14. ožujka 2023. - točke III. da će malodobni JB ostvarivati osobne odnose s majkom KB:
- u obliku boravka svaki drugi tjedan i to onaj tjedan kada malodobno dijete ima nastavu u jutarnjoj smjeni od ponedjeljka nakon školske nastave do nedjelje u 20,00 sati,
- u obliku svakodnevnih telefonskih kontakata jednom dnevno u večernjim satima u tjednu kada malodobno dijete ne boravi kod majke,
- u obliku susreta i druženja u tjednu kada malodobno dijete ne boravi kod majke i to utorkom, četvrtkom i subotom u vremenu od 18,00 do 20,00 sati,
- polovicu ljetnih školskih praznika na način da će boraviti kod majke svakih drugih dva tjedna i tako naizmjenično,
- pola zimskih i proljetnih praznika,
- naizmjenično državne praznike te vjerske blagdane, a koja mjera imati trajati najmanje do isteka vremena provjeravanja uvjetne osude, odnosno dvije godine. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 izrečena uvjetna osuda može se opozvati ukoliko optuženik u navedenom roku ne izvrši izrečenu mu posebnu obvezu. Na temelju članka 148. stavka 1., u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 1. i 6. ZKP, optuženi SB dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka u sveukupnom u iznosu od 728,70 EUR (sedamsto dvadeset osam eura sedamdeset centi), od čega iznos od 463,25 EUR (četiristo šezdeset tri eura dvadeset pet centi) predstavlja troškove vještačenja, a iznos od 265,45 EUR (dvjesto šezdeset pet eura četrdeset pet centi) predstavlja paušalnu svotu.
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio optuženi SB putem branitelja Stipice Kovačevića, odvjetnika iz Splita, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je optuženik predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da ga oslobodi od kaznene odgovornosti i kazne, odnosno da ukine prvostupanjsku presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugog suca.
3. Odgovor na žalbu optuženika nije podnesen.
4. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj:
152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje u tekstu: ZKP).
5. Žalba optuženika nije osnovana.
6. Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP navodeći da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno da nisu utvrđena kako objektivna tako ni subjektivna obilježja kaznenog djela iz članka 173. stavka 1. KZ/11.
7. Žalitelj smatra da nije opisana, a ni utvrđena njegova namjera da onemogućava provođenje privremene mjere određene od strane prvostupanjskog suda.
8. Suprotno stavu žalitelja, nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer je prvostupanjski sud utvrdio sve odlučne činjenice, tako i namjeru optuženika jer upravo iz izvješća Centra za socijalnu skrb Split od 2. srpnja 2019. proizlazi, a koje je izvješće sačinio stručni tim CZSS, da je optuženik izričito iskazao da neće pripremati dijete na činjenicu da treba prespavati kod majke iz čega jasno proizlazi manifestacija namjere optuženika da opstruira provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta koju je donio sud. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP.
9. Žalbeni prigovori pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja usmjereni su na nezadovoljstvo optuženika neprihvaćanjem dokaznih prijedloga koje je prvostupanjski sud odbio.
10. Suprotno navodima žalitelja, prvostupanjski sud je u točci 3.2. pobijane presude dao razloge odbijanja dokaznih prijedloga, pa se zbog nepotrebnog ponavljanja žalitelj upućuje na navedene razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, stoga činjenično stanje nije nepotpuno utvrđeno niti je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP koju opisuje žalitelj.
11. Što se tiče dokaza koji su provedeni u parničnom postupku, a na koje se dokaze poziva optuženik smatrajući da bi provođenjem tih dokaza činjenično stanje bilo pravilno utvrđeno, treba istaknuti da se na temelju članka 450. stavka 1. ZKP presuda temelji u kaznenom postupku samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi.
12. U odnosu na provedeni dokazni postupak, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i za svoja je utvrđenja iznio argumentirane zaključke koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
13. Naime, iz izvješća stručnog tima Centra za socijalnu skrb Split od 2. srpnja 2019., 6. kolovoza 2019., 29. kolovoza 2019. i 2. rujna 2019., proizlazi da je glavni zaključak stručnog tima bio da se otac protivi činjenici da dijete spava kod majke, a samim time ukazuje na zaključak kako se otac ne pridržava važeće sudske privremene mjere, odbija pripremati dijete da će prespavati kod majke i onemogućava redovitost kontakata između djeteta i majke na koji način ugrožava razvoj djeteta.
14. Suglasno navedenom proizlazi iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje za psihologiju Ane Uranija koja je potvrdila kako je otac djetetu selektivno prikazivao odgovornost nastale obiteljske situacije na način da je djetetu prikazivao majku kao nasilnu i institucijski kažnjavanu, selektivno je usmjeravao djetetovu pažnju na ona ponašanja majke koje se djetetu ne sviđaju te je svojim ponašanjem pred dječakom manifestirao negativan stav i ponašanje prema majci, dok je s druge strane prema djetetu pretjerano popustljiv, kupuje mu sve što poželi, pri čemu zadobiva njegovo slijepo povjerenje. Pri tome otac podržava dječakovo odbijanje kontakata s majkom na način kako je to institucionalno određeno i to čini na način nečinjenja, tj. pasivan je na djetetovo ponašanje prema majci, a aktivan je jedino u situacijama kada dijete traži zaštitu od majke, čime djetetu opetovano šalje poruku da je majka "loša i opasna".
15. Svjedokinja KB, bivša supruga optuženika i majka djeteta, iskazivala je o postupanju optuženika, a čiji je iskaz suglasan utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještakinje Ane Uraniija - da optuženik nastavlja izbjegavati i onemogućavati provođenje rješenja tvrdeći da rješenje nije dobio ili bi "na jedvite jade" dopustio odlazak sinu na boravak kod nje, ali bi ga držao na otvorenoj telefonskoj liniji i nagovarao ga da izađe kako bi ga vidio.
16. Slijedom svega iznijetog, nisu osnovani žalbeni prigovori optuženika u pogledu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a posljedično nije niti povrijeđen Kazneni zakon.
17. Pasivnost optuženika u odnosu na kontakte majke i djeteta, a naročito iznošenje negativnih stavova pred djetetom u vezi majke i onemogućavanje kontakata manipulativnim zakazivanjem drugih aktivnosti sinu u vrijeme kada je trebalo biti s majkom, opstrukcija za vrijeme boravka djeteta kod majke te iznošenje eksplicitnog odbijanja mogućnosti da dijete prespava kod majke upravo ukazuje da je optuženik ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173. stavka 1. KZ/11.
18. Na temelju članka 478. ZKP žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni pa je ovaj drugostupanjski sud razmatrao i kaznu na koju je optuženik osuđen – kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci i na temelju članka 56. KZ/11 izrečenu uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine. Imajući na umu ovako izrečenu kaznu, i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, takva je kazna primjerena svim utvrđenim okolnostima po prvostupanjskom sudu, tj. olakotnim je cijenjena činjenica dosadašnje neosuđivanosti optuženika, dok posebno otegotnih okolnosti prvostupanjski sud nije našao.
19. I po mišljenju ovog drugostupanjskog suda upravo ovako izrečenom kaznom ostvariti će se sve svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 te će se utjecati kako na optuženika tako i na sve druge da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.
20. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitao je prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavku 1. točci 1. i 2. ZKP te nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede zakona na štetu optuženika te je na temelju članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 14. travnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
