REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1377/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnica VI, dipl. iur., protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ćurković i Šanjug iz Zagreb, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku br. Gž-1426/2025-2 od 8. siječnja 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici br. P-181/2022-45 od 22. svibnja 2025., u sjednici održanoj 14. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku br. Gž-1426/2025-2 od 8. siječnja 2026. zbog pravnog pitanja:
„1. Ako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovinu obitelji pokojnog osiguranika koji po redovnom tijeku stvari da nije bilo prometne nezgode ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine trpi štetu, da li stvarna šteta koju trpi može biti razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu obzirom se obiteljska mirovina određuje od invalidske mirovine pokojnog i manja je od invalidske mirovine koje se utvrđuje?
2. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ 151/05) ako ta odredba uopće ne spominje obiteljske mirovine?
3. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3., je li odredba čl. 27. st. 3. primjenjiva na određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi stvarni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretnom čl. 161. – 164. Zakona o mirovinskom osiguranju?“.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku br. Gž-1426/2025-2 od 8. siječnja 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici br. P-181/2022-45 od 22. svibnja 2025.
2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni koja glase:
„1. Ako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovinu obitelji pokojnog osiguranika koji po redovnom tijeku stvari da nije bilo prometne nezgode ne bi isplaćivao i isplatama tako priznate mirovine trpi štetu, da li stvarna šteta koju trpi može biti razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu obzirom se obiteljska mirovina određuje od invalidske mirovine pokojnog i manja je od invalidske mirovine koje se utvrđuje?
2. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene obiteljske mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ 151/05) ako ta odredba uopće ne spominje obiteljske mirovine?
3. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3., je li odredba čl. 27. st. 3. primjenjiva na određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi stvarni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretnom čl. 161. – 164. Zakona o mirovinskom osiguranju?“.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik ističe da je prijedlog neosnovan, te tuženik traži naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je, imajući u vidu različitu praksu drugostupanjskih sudova u odlukama na koje se predlagatelj pozvao ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog pravnih pitanja naznačenih u izreci, jer je riječ o pitanjima koja su važna za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da sudska praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena.
6. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u toč. I. izreke.
7. Ujedno je valjalo odbiti zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, budući navedena radnja nije bila potrebna za vođenje ovog postupka u smislu odredbe čl. 155. ZPP (toč. II. izreke).
Zagreb, 14. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
