REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1412/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari I-predlagateljice IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-predlagatelja TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III-predlagateljice FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i IV-predlagateljice SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I-IV-predlagatelja protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gžzp-151/2025-3 od 28. siječnja 2026., kojim je potvrđeno rješenje zamjenice predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-Gzp-212/2024-5 od 12. veljače 2025., u sjednici održanoj 14. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog I-IV-predlagatelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gžzp-151/2025-3 od 28. siječnja 2026., kojim je potvrđeno rješenje zamjenice predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-Gzp-212/2024-5 od 12. veljače 2025. predlagatelji zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„Može li se smatrati da je drugostupanjski sud povodom žalbe dao dostatne i pravno prihvatljive razloge za ocjenu svih žalbenih navoda u situaciji kada isti u bitnome tek ponavlja navode i zaključke prvostupanjske odluke u odnosu na koju su uloženi predmetni pravni lijekovi? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-4322/2018 od dana 06.02.2019.)
Je li drugostupanjski sud, odlučujući povodom žalbe stranke, dužan očitovati se na sve prigovore, odnosno žalbene razloge koje je stranka istaknula tijekom postupka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-4322/2018 od dana 06.02.2019.)
Je li drugostupanjski sud propustio stvarno „saslušati“, odnosno propisno ispitati navode, prigovore i žalbene razloge stranke u postupku, u slučaju kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 3450/2020 od dana 17.05.2023., presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)
Je li drugostupanjski sud propustio provesti odgovarajuće ispitivanje navoda, prigovora i žalbenih razloga stranke u postupku u situaciji kada se u obrazloženju donesene odluke tek poziva na zaključke iznesene od strane prvostupanjskog suda, odnosno iste ponavlja, izvodeći zaključak kako su isti pravilni i zakoniti, odnosno na taj način pravo na pravično suđenje napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, učinio teoretskim i iluzornim, a ne praktičnim i djelotvornim? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023., presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske, presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)
Je li drugostupanjski sud u postupku, imajući u vidu pravo na pravično suđenje, napose u aspektu prava na obrazloženost sudske odluke, obvezan poduzeti odgovarajuće mjere, u vidu ispitivanja i davanja odgovora na odlučne tvrdnje iznesene od strane stranke u postupku i što se ima smatrati „odlučnim“, odnosno kakvo, kvalitativno i kvantitativno, je obrazloženje odnosno „ispitivanje i davanje odgovora“ nužno kako bi se moglo smatrati da je sud izvršio svoju obvezu propisanu čl. 375. st. 1. ZPP? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III- 3450/2020 od dana 17.05.2023., presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 03.05.2016. godine u predmetu Letinčić protiv Hrvatske)
Je li počinjena apsolutno bitna procesna povreda u postupku iz čl. 365., čl. 354. st. 2. toč. 11. i čl. 375. ZPP u slučaju kada sud nije stvarno ispitao istaknute žalbene navode stranke, već je paušalno konstatirao kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, pozivajući se na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-3450/2020 od dana 17.05.2023.)
Kakvo, kvalitativno i kvantitativno, obrazloženje sudske odluke je nužno kako bi se moglo smatrati da je sud naveo dostatne i relevantne razloge kojima se vodio u donošenju svoje odluke, odnosno može li se pukim konstatiranjem kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, uz pozivanje na činjenice utvrđene nižestupanjskom odlukom te na primijenjeno materijalno pravo, smatrati da je sud stvarno ispitao predmet i odgovorio na sve bitne navode stranaka? (u tom smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske posl. br. U-III-1275/2023 od dana 10.04.2024., presuda Europskog suda za ljudska prava od dana 13.12.2011. u predmetu Ajdarić protiv Hrvatske)
Je li sud dužan dati jasne i valjane razloge zašto smatra da konkretnim razdobljem trajanja određenog sudskog postupka nije povrijeđeno pravo stranke na suđenje u razumnom roku?
Je li sud dužan konkretno trajanje određenog sudskog postupka do trenutka odlučivanja o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odnosno o žalbi, te odluku o tome je li ili nije tolikim trajanjem postupka povrijeđeno pravo na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku ocijeniti u odnosu na konkretan predmet, a imajući u vidu kriterije propisane čl. 65. st. 5. ZS?
Je li sud ovlašten, odlučujući o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnim roku, odnosno o žalbi, bez dodatnog obrazlaganja utemeljenog na konkretnom sudskom postupku, tek ustvrditi da „…u okolnostima konkretnog predmeta nije došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku…“?
Je li sud dužan, ako smatra da „… u okolnostima konkretnog predmeta nije došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku…“ dati jasne i razložne kriterije koje okolnosti konkretnog sudskog postupka bi opravdavale pružanje sudske zaštite prava na suđenje u razumnom roku?
Je li sud prilikom odlučivanja u zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji se odnosi na radnopravni spor dužan voditi se kriterijima iz čl. 434. ZPP i ondje propisanim kogentnim rokovima za postupanje kao orijentacijskim?
Jesu li rokovi za postupanje u radnim sporovima, propisani odredbom čl. 434.
ZPP, instruktivne ili imperativne naravi?
Dolazi li ex lege do povrede prava na suđenje u razumnom roku u situaciji kada sud nije donio odluku u rokovima propisanim odredbom čl. 434. ZPP?“.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Prema odredbi čl. 63. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 62/16, 67/18, 21/22, 16/23, 155/23 i 136/24 – dalje: ZS) stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama toga Zakona. Prema odredbi čl. 64. ZS postupak odlučivanja o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku provodi se uz odgovarajuću primjenu pravila o izvanparničnom postupku, u pravilu bez održavanja ročišta. Prema odredbi čl. 17. Sudskog poslovnika ("Narodne novine", broj 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 1119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 90/21, 145/21, 23/22, 12/23, 122/23, 55/24 i 136/24 - dalje: SP) u uredu predsjednika suda obavljaju se poslovi postupanja po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Prema odredbi čl. 90. st. 1. SP postupak povodom zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku provodi se u spisu sudske uprave.
5. Dakle, iz navedenih odredbi proizlazi da je odlučivanje o zahtjevu za suđenje u razumnom roku posao sudske uprave na koji se primjenjuju pravila o izvanparničnom postupku. U toj vrsti predmeta sudska zaštita je osigurana, ali se radi o specifičnoj sudskoj zaštiti unutar poslova sudske uprave (koja se ostvaruje obraćanjem nadležnom predsjedniku suda (čl. 65. ZS)), uz odgovarajuću primjenu pravila o izvanparničnom postupku. To što o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja odlučuje Vijeće sastavljeno od sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ne znači da odluka po žalbi nije donesena u okviru poslova sudske uprave. Za odluke unutar poslova sudske uprave nema mjesta izvanrednom pravnom lijeku – reviziji, a time niti prijedlogu za dopuštenje revizije. U tom smislu upućuje se i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1553/2013 od 16. listopada 2018. i dr.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 14. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
