REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-979/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i su tkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Sanja Radolović Kuprešak, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja i o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1182/2023-2 od 21. listopada 2025. kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-39/2023-4 od 12. svibnja 2023., na sjednici održanoj 14. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
II. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv potvrđujućeg dijela presude (točka i. izreke) Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1182/2023-2 od 21. listopada 2025., radi pravnog pitanja:
„Je li osnovano potraživanje tužitelja, kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radi o posebnoj organizac iji rada u turnusima, sukladno odredbi članka XII. Odluke o rasporedu radnog vremena ( Narodne novine, broj: 66/14, 23/15, 84/15, 106/17 ), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?“.
III. O troškovima postupka u povodu prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1.1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude navedene u uvodu ove odluke naznačujući pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni koja glase:
„A). Je li opravdano tužitelju u vidu naknade štete isplatiti naknadu zbog nekorištenja dnevne stanke od 60 minuta kod rada od 12 sati dnevno na izdvojenom objektu bez obzira na osigurani smještaj i prehranu?
B). Je li tužitelj za vrijeme obnašanja dužnosti na izdvojenom objektu, kada koristi stanku svega nekoliko minuta tijekom radnog procesa i istu prekida zbog poziva tuženice, odnosno kada za njega tijekom rada ne postoji razdoblje u kojem se nije dužan odazvati pozivu tuženice i ne može prema vlastitom nahođenju koristiti propisanu dnevnu stanku od 60 minuta ostvaruje pravo na naknadu štete? C). Je li sud kod odmjeravanja troškova postupka stranci u radnom sporu, koja je djelomično uspjela u postupku obvezan primijeniti čl.154 st.2 ZPP-a ili je dužan voditi računa da financijsko opterećenje iskazano u troškovima postupka ne predstavlja stranci ograničenje prava na pristup sudu i ne krši stranci temeljno ljudsko pravo zagarantirano Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?“.
1.2 Kao razloge važnosti tužitelj navodi odluke ovog suda u predmetima Rev - 300/2023., Revd-4103/2025-2, Rev-89/2021, Rev-3002/2014. te načela iznesena u presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) - Klauz protiv RH te Cindrići Bešlić protiv RH, kao i presude Županijskog suda u Splitu u predmetu Gž R-659/2022, Županijskog suda u Rijeci u predmetu Gž R-373/2020, Županijskog suda u Bjelovaru u predmetu Gž R-34/2023, Županijskog suda u Rijeci u predmetu Gž R-1043/2020., Županijskog suda u Splitu u predmetu Gž R-616/2022 i Gž R-652/2021., te Županijskog suda u Osijeku u predmetu Gž R-59/2023.
2.1. Tuženik je također podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačujući da je ovaj sud dopustio podnošenje revizije (Revd-5339/2021-2 od 28. ožujka 2023., Revd- 4116/2022-2 od 4. travnja 2023., Revd-552/2023 od 22. svibnja 2024. i Revd- 1561/2024 od 16. travnja 2024.) u odnosu na pitanje koje glasi:
„Je li osnovano potraživanje tužitelja, kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radi o posebnoj organizaciji rada u turnusima, sukladno odredbi članka XII. Odluke o rasporedu radnog vremena (Narodne novine, broj: 66/14, 23/15, 84/15, 106/17 ), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?“.
2.2. Kao razloge važnosti navodi neujednačenu sudsku praksu viših sudova:
Županijskog suda u Osijeku Gž R-259/2023-2 od 1. veljače 2024., Gž R-404/2023-3 od 18. travnja 2024. te Županijskog suda u Varaždinu Gž R-147/2024-2 od 26. ožujka 2025.
3. Na prijedloge nije odgovoreno.
4. Obje stranke zahtijevaju troškove postupka u povodu prijedloga.
5.1. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. i čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP) ovaj je sud ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a st.1. ZPP-a.
5.2. Tužitelj postavljenim pitanjem (prvo i drugo) polazi od pretpostavke da nije koristio dnevnu stanku u trajanju od 60 minuta kod rada duljeg od 8 sati dnevno na izdvojenom, izoliranom objektu u utuženom vremenskom periodu, a iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi suprotno.
5.3. S obzirom na sadržaj trećeg pitanja i sadržaj navoda tužitelja iz prijedloga za dopuštenje revizije, valja reći da s obzirom na to da tužitelj uz prijedlog za dopuštenje revizije nije dostavio relevantne dijelove spisa u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP iz čega bi proizlazilo da je tužitelj ukazivao na svoju tešku materijalnu i financijsku situaciju pa da bi s tim u vezi bila riječ o nerazmjernom i prekomjernom teretu s obzirom na troškove koje mora snositi, to u takvoj situaciji nisu ostvarene zakonske pretpostavke iz čl. 385.a ZPP za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije. Naime, za ispitivanje je li ograničenje prava na pristup sudu u obliku odluke o troškovima postupka bilo nerazmjerno legitimnom cilju kojem se teži, u praksi ESLJP razvijen i su kriteriji - je li tužba bila lišena ikakvog sadržaja i je li bila očigledno nerazumna - je li država bila zastupana po državnom odvjetništvu i jesu li troškovi postupka izračunati u iznosu jednakom nagradi odvjetniku - individualno financijsko stanje stranke na čiji se teret odmjeravaju troškovi postupka. Stoga je neodlučeno pozivanje tužitelja u smislu razloga važnosti na odluku ovog suda broj Rev-89/2021-2 od 2. ožujka 2021. i Rev-3002/2014. od 11. srpnja 2018. te na presude ESLJP.
6. Slijedom iznesenoga, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskoga suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučio kao u izreci pod t. I. u odnosu na prijedlog tužitelja.
7. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, u odnosu na pitanje tuženika, ovaj sud je ocijenio da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Riječ je o pravnom pitanju o kojem postoji različita praksa županijskih sudova (na koje se poziva tuženik) te pobijana odluka nije u suglasju s ovosudnim odlukama Rev-535/2023-2 od 9. travnja 2025. i Rev-858/2023- 2 od 28. svibnja 2025. Stoga je na temelju čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci pod t. II.
8. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP, kao u t. III. izreke.
Zagreb, 14. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
dr.sc. Jadranko Jug
