REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1496/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lafteru odvjetniku u Jastrebarskom, protiv tužene TR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja suposjeda, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1920/2025-2 od 10. prosinca 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj Psp-78/2022-61 od 15. rujna 2025., u sjednici održanoj 14. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1920/2025-2 od 10. prosinca 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj Psp-78/2022-61 od 15. rujna 2025., tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) naznačivši sljedeće pravno pitanje za koje smatra da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„Je li za čin smetanja suposjeda nekretnine pasivno legitimirana osoba (tuženik) koja nije znala za radnju treće osobe kojom je počinjen čin smetanja suposjeda ukoliko je treće osoba postupala samoinicijativno a ne po traženju takvog tuženika, odnosno smatra li se verbalno iskazivanje tj. primanje na znanje da je treća osoba počinila čin smetanja suposjeda odobravanjem takvog čina smetanja posjeda te čini li navedeno tuženika pasivno legitimiranim u posjedovnoj parnici?“.
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužena je podnijela i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena sljedeća temeljna ljudska prava:
- pravo na pravično suđenje,
- pravo na jednakost pred zakonom,
- pravo vlasništva te
- pravo na suđenje temeljem ustava i zakona.
1.2. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Tužena nije postupila sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer jasno nije naznačila razloge važnosti predmetnog pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.2. Predmetno pravno pitanje nije niti važno za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što je isto zasnovano na činjeničnim pretpostavkama suprotnim činjenicama koje je utvrdio drugostupanjski sud.
2.3. Tužena nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena prije navedena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, tužena u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno ne navodi konkretnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka koju bi nižestupanjski sudovi osobito teško povrijedili a niti određenu konkretnu normu materijalnog prava koju bi propustili primijeniti ili bi ju pogrešno primijenili.
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1., st. 2., st. 3. i st. 4. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 14. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
