Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-2305/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinje Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe ALATI STUHNE d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe HĐ, zastupanih po branitelju Hrvoju Spajiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o., zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj: 66/2019., 84/2021., 47/2023.), rješavajući o žalbi ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Pregradi, poslovni broj: Pp-2255/2024-8 od 27. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 14. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljenu pravnu osobu ALATI STUHNE d.o.o. i okrivljenu odgovornu osobu HĐ (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađa od optužbe
što su 10.10.2024. u trenutku obavljanja inspekcijskog nadzora sa lokacije sjedišta pravne osobe ALATI STUHNE d.o.o., u Pregradi, Valentinovo 8/2, gdje se ujedno nalazi i poslovni kompleks, a za vrijeme obavljanje gospodarske djelatnosti ispuštali industrijske otpadne vode putem internog sustava odvodnje do separatora u oborinsku odvodnju te preko revizionog okna u otvoreni kanal i nastavno u glavni recipijent potok Kosteljinu, bez važeće vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda, a što je obveza prema članku 165. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 66/19, 84/21,47/23) kojim je propisano da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona propisuju granične vrijednosti emisija,
čime su počinili prekršaj iz članka 165., kažnjivo po članku 224. stavku 1. točki 29. i stavku 2. Zakona o vodama.
II. Uslijed odluke iz točke I. izreke ove presude, žalba ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba ALATI STUHNE d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba ZĐ proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama, činjenično opisanog u izreci, te su kažnjeni ublaženim novčanim kaznama u iznosu od 1.040,00 eura (pravna osoba) te 300,00 eura (odgovorna osoba).
1.1. Istom presudom svaki od okrivljenika je obvezan i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura.
2. Protiv navedene presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu na odluku o kazni, navodeći kako su okrivljenicima izrečene preblage novčane kazne kojima se neće ostvariti svrha kažnjavanja. Žalitelj predlaže da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika jer djelo na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.
4.1. Naime, odredbom članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama propisano je da će se kazniti za prekršaj počinitelj pravna osoba odnosno u pravnoj osobi odgovorna osoba „ako ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona“, dok je člankom 165. istog Zakona propisano da je „vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona propisuju granične vrijednosti emisija“. Nadalje, člankom 70. stavkom 4. Zakona o vodama propisano je da ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. ovoga članka kojim su propisne granične vrijednosti emisije za pojedine onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari: 1. u industrijskim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i 2. u svim pročišćenim i nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode. Nadalje je propisano kako se istim pravilnikom propisuju i: ispuštanja koja su izuzeta od primjene graničnih vrijednosti emisija, ispuštanja koja su isključena iz obveze iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimno dopuštena ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode, mjerila za određivanje mjesta ispuštanja oborinskih voda te način ispuštanja oborinskih voda.
4.2. Nadalje, člankom 4. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj: 26/20.) pobliže su utvrđene granične vrijednosti emisija otpadnih voda.
4.3. S obzirom da iz prethodno navedenih zakonskih odredaba proizlazi da je vodopravna dozvola potrebna za ono ispuštanje otpadnih voda za koje se posebnim Pravilnikom propisuju granične vrijednosti emisija, jasno je da je u predmetnom slučaju riječ o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji potpunije regulira inkriminirano djelo te dopunjuju biće djela (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda).
4.4. Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja u izreci pobijane presude, istovjetno kao u optužnom prijedlogu, nije naveden poseban propis kojim se određuje biće prekršajnog djela (spomenuti Pravilnik), a kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u nedostatku konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
4.5. S obzirom da su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavane presude nije prekršaj, to je na taj način ostvarena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
4.6. Slijedom navedenog, ovaj je sud u povodu žalbe tužitelja, postupajući po službenoj dužnosti, po pravilnoj primjeni zakona, preinačio pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 207. Prekršajnog zakona, na način da je okrivljenike za predmetno djelo, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.
5. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
6. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
-
Zagreb, 14. travnja 2026.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Hana Bogović, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu Zlataru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
