Poslovni broj: Usž-1638/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Željke Zrilić Ježek i Blanše Turić, članice vijeća, uz sudsku savjetnicu Martu Sraka, zapisničarka, u upravnom sporu tužiteljice MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Tomislav Mraz, odvjetnik u Zagrebu, Jordanovac 15, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi ocjenjivanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3334/2024-5 od 31. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3334/2024-5 od 31. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. odbijen je tužbeni zahtjev za oglašavanje ništavim, odnosno poništavanjem rješenja Grada Zagreba, Gradonačelnika, klasa: UP/II-119-05/23-001/45, urbroj: 251-02-01/001-23-2 od 11. svibnja 2023., a točkom II. odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

2. Osporavanim rješenjem tuženika od 11. svibnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje, klasa: UP/I-119-05/23-01/1168, urbroj: 251-11-01/003-23-1 od 13. ožujka 2023., kojim se tužiteljica za 2022. godinu na radnom mjestu voditeljice Odjela za zemljište i poslove zakupa u Sektoru za upravljanje imovinom Grada i Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje ocjenjuje "vrlo dobar".

3. Tužiteljica podnosi žalbu protiv presude u cijelosti iz svih zakonom dopuštenih razloga, a prvenstveno jer uopće ne sadrži jasne, određene i p rovjerljive razloge o odlučnim činjenicama bitnim za donošenje zakonite i pravilne odluke. Tužiteljica ističe da je u konkretnom slučaju ocjenjena ocjenom "vrlo dobar", a koja ocjena je donesena na temelju nezakonitog Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika od 21. siječnja 2022. Sud u presudi navodi da je prema njegovoj ocjeni osnovan prigovor tužiteljice da predmetni Pravilnik nije bio ovlašten donijeti gradonačelnik Grada Zagreba već nadležno predstavničko tijelo Grada Zagreba, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, a da navedeno potvrđuje i relevantna sudska praksa. Nadalje ističe da nije jasno iz kojeg razloga sud nije cijenio prigovor tužiteljice da nezakonitost općeg akta – Pravilnika dovodi do nezakonitosti pojedinačne odluke javnopravnog tijela donesene temeljem takvog akta. Smatra kako nezakonitost Pravilnika automatizmom čini nezakonitim i sam proces ocjenjivanja rada tužiteljice. Poziva se na članak 95. stavak 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi kojim je propisano da se kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuje općim aktom lokalne jedinice. Ističe kako se sud poziva na članak 96. stavak 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 86/08. – 112/19.), no istim uopće nisu propisani bilo kakvi kriteriji te način ocjenjivanja. Nadalje, tužiteljica ističe kako sud u obrazloženju presude navodi da je ocjenjivanje bilo pravilno no smatra kako je takva ocjena suda neosnovana i u izravnoj suprotnosti s člankom 159. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima na koji se poziva budući da sud uzima u obzir kriterije koji su bili propisani nezakonitim općim aktom, a ne kriterije propisane zakonom. Nastavno, tužiteljica iznosi detaljno razloge zbog kojih smatra da je kriterij „samoinicijativnosti“ kao i kriterij „odnosa prema sudionicima i strankama“ pogrešno ocijenjen. Nadalje, tužiteljica smatra da je pročelnica povrijedila zakon i podzakonske propise Grada Zagreba na njezinu štetu time što nije pokrenula postupke protiv nje, a što je trebala s obzirom na očitovanje koje je dostavila za izradu drugostupanjskog rješenja. Isto tako i sud sagledavajući očitovanje koje je tretirao kao valjanim očitovanjem trebao je postaviti pitanje je li pročelnica poduzela sve zakonom i podzakonskim aktima propisane mjere ili je valjano očitovanje napisano samovoljno i s predumišljajem. Sukladno svemu navedenom, predlaže poništiti presudu i riješiti pravnu stvar podredno poništiti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova žalbenog postupka.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Uvidom i priloženi spis predmeta utvrđeno je da je za 2022. godinu provedeno ocjenjivanje tužiteljice na radnom mjestu voditeljice Odjela za zemljište i poslove zakupa u Sektoru za upravljanje imovinom Grada te je ista ocjenjena ocjenom "vrlo dobar" što znači da je rad i učinkovitost tužiteljice naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe odnosno rada.

7. Ocjenjivanje je provedeno na temelju članka 95. i 96. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojima je propisano da se ocjena temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti. Također kriterij za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuju se općim aktom lokalne jedinice. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici jesu odličan, vrlo dobar, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.

8. Tužiteljica je ocjenjena ocjenom "vrlo dobar" temeljem Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika ("Službeni glasnik Grada Zagreba" 2/22. i 3/22.). Pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske pokrenut je postupak za ocjenu zakonitosti navedenog Pravilnika, a Sud je rješenjem poslovni broj: Usoz-236/2023-9 od 20. svibnja 2024. postupak obustavio uz obrazloženje da je tijekom upravnog spora Gradska skupština Grada Zagreba na sjednici 29. veljače 2024. donijela novi Pravilnik o ocjenjivanju rada službenika i namještenika u "Službenom glasniku Grada Zagreba" broj 7/24. objavljen 1. ožujka 2024., a člankom 1. tog Pravilnika stavlja se izvan snage predmetni Pravilnik. Dakle, potrebno je naglasiti da je predmetni Pravilnik bio na snazi sve do 29. veljače 2024. stoga isti predstavlja osnovu za ocjenjivanje tužiteljice za 2022. godinu, tim više što isti nije ukinut u postupku ocjene zakonitosti.

9. Upravni sud u svojoj praksi vezano uz predmete ocjenjivanja službenika ustaljeno napominje da je razumijevanje i rješavanje upravne stvari primjenom slobodne, diskrecijske ocjene, kao oblika slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom, u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (članak 5. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku) dok je upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi kojih je ovlast dana (članak 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima). Dodatna specifičnost upravne stvari i ocjenjivanja službenika čini nemogućnost apsolutnog dokumentiranja svih segmenata stručnog znanja pokazanog u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti službenika kao parametara podložnih ocjenjivanju (pojedini kriteriji u različitoj su mjeri podložni dokumentiranju ocjenjivanja) što ujedno pruža razmjerno širok prostor za prosudbu od strane službenika nadležnog za praćenje rada ocjenjivanja službenika. Izloženi okvir diskrecijskog odlučivanja ne oslobađa javnopravno tijelo obveze da omogući ostvarivanje bitnih procesnih prava stranaka poput prava na sudjelovanje u postupku niti obveze utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja kao podloga za primjenu slobodne ocjene te prezentiranja odlučnih činjenica stranci u postupku. Također, prilikom primjene slobodne ocjene na umu je potrebno imati svrhu radi koje je odnosna diskrecijska ovlast dana. U predmetima ocjenjivanja službenika ta svrha sastoji se u objektivnom ocjenjivanju službenika te je ujedno vezana za pozitivne i negativne implikacije pojedine ocjene.

10. Kod ocjene zakonitosti rješenja donesenog u upravnoj stvari ocjenjivanja službenika relevantne su i visina odnosno normativna definicija ocjene kojom je službenik ocjenjen u konkretnom slučaju. Tužiteljica je za 2022. godinu ocjenjena ocjenom "vrlo dobar" koja se donosi ukoliko je rad i učinkovitost službenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršenje službe odnosno rada. Tužiteljica smatra da je trebala biti ocjenjena većom ocjenom odnosno ocjenom "odličan" koja se donosi ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe.

11. Normativnim definicijama pojedinih ocjena sadržane u članku 96. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uspostavljen je sustav ocjenjivanja prema kojem je za standardnu profesionalnu izvedbu dodijeljena srednja ocjena „dobar“ što je po prirodi stvari na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standarda što se naročito odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da je radna izvedba službenika „vrlo dobra“, a službenik smatra da zaslužuje višu ocjenu, sve pod pretpostavkom da su u odnosnom postupku ispunjeni procesni standardi rješavanja upravne stvari.

12. Tužiteljica, na koju je u konkretnoj upravnoj stvari bio subjektivni teret dokazivanja, po ocjeni Suda, svojim tužbenim, a niti žalbenim navodima nije dokazala da su njen rad i učinkovitost u spomenutom razdoblju bili najviše kvalitete koja osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe, obzirom da iz spisa predmeta tuženika proizlazi da su navodi žalbe tužiteljice podrobno razmotreni te su valjano obrazloženi razlozi zbog kojih je tužiteljici ocjena za kriterij „samoinicijativnosti“ utvrđena kao dobar, a po kriteriju „odnosa prema sudionicima i strankama“ određena je nezadovoljavajućim. Razlozi koje je navela pročelnica prilikom određivanja ocjena valjano su i detaljno navedeni, konkretizirani te razložno obrazloženi.

13. Slijedom svega navedenog, Sud ne zaključuje da dana ocjena nije zakonita te da nje dana u granicama ovlasti i u skladu sa svrhom radi koje je ovlast dana, što je sud ograničen dosezima kontrole zakonitosti konkretne pojedinačne odluke sukladno članku 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, ovlašten u ovom sporu ocjenjivati.

14. Sukladno svemu navedenom na temelju odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu tužiteljice trebalo je odbiti kao neosnovanu.

15. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima.

U Zagrebu 9. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Boris Marković