REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1331/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Josipi Milković, odvjetnici u Sisku, protiv 1. tuženika HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Dizdaru, odvjetniku u Sisku, 2. tuženice OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika ĆK iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Sonja Marković, odvjetnica u Sisku, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž Ob- 59/2025-2 od 25. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini poslovni broj P Ob-160/2023-24 od 17. lipnja 2025., na sjednici održanoj 8. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbija u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ob-59/2025-2 od 25. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj P Ob-160/2023- 24 od 17. lipnja 2025.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
„1. Da li su sudovi kod utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice vezani ranije donesenim odlukama u ostavinskom postupku i rješenjem o nasljeđivanju kojim je priznato izvanbračnom drugu pravo na zakonsko nasljeđivanje.
2. Je li sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz članka 11. Obiteljskog zakona kada je odlučnu važnost dao činjenici da su partneri imali različite adrese prebivališta, zanemarujući pritom postojanje trajne emocionalne i životne zajednice?
3. Može li se izjava dana u upravnom postupku radi ostvarivanja prava na socijalnu pomoć smatrati odlučujućim dokazom nepostojanja izvanbračne zajednice u parničnom postupku, ili sud mora cjelovito cijeniti sve okolnosti zajedničkog života?
4. Je li sud dužan obrazložiti razloge zbog kojih odstupa od pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju kojim je tužiteljica proglašena izvanbračnom suprugom ostavitelja, te može li u parničnom postupku bez posebnog obrazloženja zauzeti suprotno pravno stajalište?
5. Može li sud zaključiti da izvanbračna zajednica ne postoji u trenutku smrti samo na temelju tvrdnje da je pokojnik “dolazio raditi”, bez utvrđivanja kontinuiteta osobnog i životnog odnosa između partnera?
6. Predstavlja li povredu prava na obrazloženu sudsku odluku činjenica da sud nije posebno ocijenio pravni značaj priznanja tuženika u ostavinskom postupku o postojanju izvanbračne zajednice?“.
Kao razloge važnosti navodi odluke ovoga suda broj Revd-1551/2022, Rev-1344/2019 i odluku Županijskog suda u Varaždinu Gž-2395/2011.
Pored pitanja tužiteljica kao razlog za podnošenje revizije navodi i povredu prava na slobodu, jednakosti i pravnu sigurnost kao najviših vrednota ustavnog poretka koje jamči Ustav Republike Hrvatske (članak 14. i 29.) te prava na zaštitu stečenih prava.
2. U odgovoru na prijedlog tuženici se istom protive i predlaže ga odbiti.
3. Prijedlog je djelomično neosnovan, a djelomično nedopušten.
4. Postupajući prema odredbama čl. 385.a i čl. 389. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Pitanja koja tužiteljica postavlja uglavnom se odnose na činjenice utvrđenje kojih ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja. U ovom je slučaju sud u kontradiktornom postupku utvrdio činjenice i na temelju istih donio presudu. U tom je kontekstu i cijenio rješenje o nasljeđivanju izjavu 1. tuženika pa niti to pitanje nije od utjecaja u sklopu gore iznesenoga. Stoga niti priložena sudska praksa na koju se tužiteljica poziva ne odgovara činjeničnom stanju u ovom slučaju pa zbog toga nije od utjecaja na važnost pitanja. Konačno, pitanja koja tužiteljica postavlja odnose se i na ocjenu procesne građe i predloženih dokaza o čemu su nižestupanjski sudovi dali sasvim jasno obrazloženje. Stoga postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Budući da, slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP -a, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP -a riješio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
6. U odnosu na vjerojatnost povrede ustavnog prava valja naznačiti da su nižestupanjske odluke potanko i jasno obrazložene uz detaljno navođenje razloga za odluku o tužbenom zahtjevu. Pritom je cijenjena i činjenica što je tužiteljica proglašena nasljednicom, ali prema ocjeni sudova sama za sebe i uz ocjenu ostalih dokaza ta činjenica nije odlučujuća. Stoga tužiteljica nije učinila vjerojatnim povredu ustavnih prava pa je u odnosu na to odlučeno sukladno ovlasti iz odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
Zagreb, 8. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
