REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1417/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Banovcu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marka Balića i Nenada Banovca iz Splita , protiv tuženice BET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ecije Kuljiš Bajić & Mari Blaslov-Pavasović iz Splita, radi utvrđenja i predaje stvari, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž-1136/2025-2 od 3. studenoga 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-267/2024-9 od 9. svibnja 2025., na sjednici održanoj 8. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju revizija protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1136/2025-2 od 3. studenoga 2025. u odnosu na vjerojatnost povrede temeljnog prava na pravično (pošteno) suđenje (čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda).
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1136/2025-2 od 3. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-267/2024- 9 od 9. svibnja 2025. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
„1. Je li parnični sud dužan postupak provoditi u skladu s načelom poštenog suđenja i procesne ravnopravnosti, te da se postupak provede na način i pod uvjetima koji niti jednu od parničnih stranaka ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika ?
2. Je li sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku kada u postupku radi predaje u posjedstvari nisu izvedeni predloženi dokazi na okolnost tuženikovog posjeda stvari?
3. Je li sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku kada u postupku radi predaje u posjed stvari nisu izvedeni predloženi dokazi na okolnost tuženikovog posjeda stvari?
4. Je li sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ako presuda kojom je odbijen zahtjev tužitelja na predaju u posjed stvari ne sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na tuženikov posjed stvari?
5. Da li je sud ovlašten odbiti dokazne prijedloge parnične stranke predložene radi utvrđivanja činjenica odlučnih za donošenje odluke u postupku?
6. Da li pasivnost vlasnika stvari ima odlučujući značaj pri odlučivanju o osnovanosti njegovog tužbenog zahtjeva radi predaje u posjed stvari?“.
Prijedlog za dopuštenje revizije podnosi i iz razloga jer da su u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava tužitelju povrijeđena prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i to pravo na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, pravo na jednakost pred Zakonom iz čl. 14. st. 2. i čl. 3. Ustava i prava zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
4. Postupajući u skladu s čl. 385.a st. 2. ZPP-a ovaj sud je ocijenio da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. i 220. st. 2. ZPP- a te čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a povrijeđeno temeljno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17). Naime, tužitelj je tijekom postupka predlagao izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka-djece stranaka na okolnost utvrđenja činjenice da se zatraženi predmeti nalaze kod tuženice. Sud prvoga stupnja ovaj dokazni prijedlog odbija uz obrazloženje, u bitnome, da bi se isti ponovno traumatizirali i uvlačili u roditeljske odnose od čega da bi trebali biti sačuvani. Sud drugoga stupnja pak ne prihvaća ovakvo obrazloženje suda prvoga stupnja jer da su djeca u dobi od preko 35 godina, ali smatra da ih nije bilo potrebno saslušati kao svjedoke jer da tužitelj niti ne tvrdi da bi isti imali saznanja o predmetu spora već da smatra da bi o tome mogli, odnosno trebali imati saznanja jer su živjeli sa parničnim strankama u zajedničkom kućanstvu. Nedvojbeno jest da sud odlučuje o tome koje će dokaze izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP -a). Međutim, u konkretnom slučaju napose od strane suda prvoga stupnja, a onda i suda drugoga stupnja nisu dani uvjerljivi i pravdljivi razlozi zbog čega je odbijen takav dokazni prijedlog tužitelja. Naime, svjedoci su djeca parničnih stranaka pa to što je tužitelj istaknuo da ih predlaže jer bi trebali ili mogli imati saznanja, a ne jer imaju saznanja o predmetu spora nije dovoljno uvjerljiv razlog odbijanja toga dokaznog prijedloga budući se ipak radi o osobama koje su živjele sa strankama. Time je u okviru diskrecijskog prava suda na izvođenje dokaza ova okolnost nedostatno obrazložena pa je time načelo pravičnog suđenja kroz pravo na jednakost oružja dovedena u pitanje u stupnju vjerojatnosti.
5. Stoga je na temelju čl. 389.b st. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci. U odnosu na postavljena pitanja uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP-a).
Zagreb, 8. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
