REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Broj: Pp-3020/2024-14
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji suda Katici Rakigjija-Basić, uz sudjelovanje zapisničara Domagoja Kalpića, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika VV i drugookrivljenice HV zbog prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne Novine RH 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23) i dr., okrivljenih po optužnom prijedlogu PU Splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split Klasa: 211-07/24-5/8678 od 31. ožujka 2024., nakon provedenog žurnog postupka 8. travnja 2026.
p r e su d i o j e
Prvookrivljenik: VV, rođen: **.**.1992., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], SSS, kuhar, nezaposlen, uzdržava se od naknade sa Zavoda za zapošljavanje i prima alimentaciju za dijete za koje je dobio skrbništvo, živi u izvanbračnoj djeci, otac dvoje djece, prekršajno neosuđivan,
Drugookrivljenica: HV, rođena: **.**.1980., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], SSS, savjetnica u osiguranju, trenutno na porodiljnom dopustu, s naknadnom u iznosu od 530,00 eura, živi u izvanbračnoj zajednici, majka troje djece, prekršajno neosuđivana,
k r i v i s u
Prvookrivljenik VV
I.1.što je 30. ožujka 2024. oko 23,50 sati u Splitu na adresi [adresa] vičući vrijeđao policijskog službenika UV prilikom vršenja radnje legitimiranja riječima: "kretenu, šta da si interventna, šta si umislia"
čime je počinio prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
2.što je 30. ožujka 2024. oko 23,50 sati u Splitu na adresi [adresa] prilikom vršenja radnje legitimiranja od strane policijskog službenika odbio dati na uvid policijskom službeniku UV svoju osobnu iskaznicu,
čime je počinio prekršaj iz čl.16.st.1. kažnjiv po čl.29.st.1.toč.1. Zakona o osobnoj iskaznici (Narodne Novine RH 62/15, 42/20, 144/20 i 114/22),
Drugookrivljenica HV
1.što je 30. ožujka 2024. oko 23,50 sati u Splitu na adresi [adresa] vičući vrijeđala policijskog službenika UV prilikom vršenja radnje legitimiranja riječima: "šta si umišljen, kretenu"
čime je počinila prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
2.što je 30. ožujka 2024. oko 23,50 sati u Splitu na adresi [adresa] prilikom vršenja radnje legitimiranja od strane policijskog službenika odbila dati na uvid policijskom službeniku UV svoju osobnu iskaznicu,
čime je počinila prekršaj iz čl.16.st.1. kažnjiv po čl.29.st.1.toč.1. Zakona o osobnoj iskaznici (Narodne Novine RH 62/15, 42/20, 144/20 i 114/22),
Radi toga se okrivljenicima na temelju cit.propisa i primjenom čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona dalje: PZ (Narodne novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) za djelo pod toč.I.1. utvrđuje novčana kazna od po 700,00 eura, te za prekršaj pod toč.I.2. u iznosu od po 20,00 eura, pa im
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD PO 720,00 eura (sedamsto dvadeset eura), svakome.
II.Na temelju čl.40. Prekršajnog zakona dalje: PZ (Narodne novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) vrijeme koje su okrivljenici uhićeni od 30. ožujka 2024. u 23,55 do 31. ožujka 2024. u 14,00 sati, uračunava se izrečenu kaznu kao 79,64 eura, svakome, pa su okrivljenici dužni preostali iznos novčane kazne od po 640,36 eura uplatiti u korist Republike Hrvatske u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude.
III.Na temelju čl.183.st.2. PZ-a okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine preostalog iznosa novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena (čl.152.st.3. PZ-a).
IV.Na temelju čl.139.st.3. u vezi sa čl.138.st.3. PZ-a okrivljenici su dužni uplatiti troškove postupka u iznosu od po 50,00 eura, svaki, u korist Republike Hrvatske u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude, a pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
1.Uvodno označenim optužnim prijedlogom okrivljeni su VV i HV zbog prekršaja opisanih kao u izreci presude.
2.Na temelju čl.221.st.1.toč.3.PZ-a proveden je žurni prekršajni postupak.
3.U obrani prvookrivljenik je izjavio da je jedino istina ta da kada im je pristupio interventni policajac, UV, uzeo je njegov broj značke, da su supruga i on uputili mu riječi u smislu: "koji je razlog za dati osobnu iskaznicu" na njegovo traženje, dodajući rečenicu: "dajte nam razlog za to jer nismo napravili ništa". Stoga su mu odbili dati osobnu iskaznicu, tu je bilo međusobne rasprave, međutim nije bilo sa njihove strane vrijeđanja policijskog službenika te se nisu obraćali riječima da je kreten, da mu ne moraju dati osobnu jer da je on interventna policija. U svakom slučaju nisu ga vrijeđali, ukazivali su na činjenicu da su roditelji, na što je kada je došlo još njih desetak policijskih službenika ovaj policajac kazao da su ga vrijeđali. Popio je alkoholnog pića, međutim HV je bila u potpunosti trijezna. Ne sjeća se da bi itko od njih govorio da neće dati osobnu iskaznicu policijskom službeniku koji je interventni policajac nego da bi dali običnom policajcu. Naime, policajac je policajac i nema razloga za tako nešto izjaviti. I on i HV su znali da se radi o interventnom policajcu u startu i kasnije da se radi o interventnim policajcima koji su došli. Tražili su od njih značke, svi su to odbili, samo im je broj značke dao UV.
4.U obrani drugookrivljenica je izjavila da se navedene prigode dana 30. ožujka 2024. oko 23,50 sati u Splitu, na adresi [adresa] sa izvanbračnim suprugom vraćala se sa utakmice, te su se samo sa policijskim službenicima raspravljali, budući su ih zaustavili na označenoj adresi. Istina je da su i VV i ona odbili im dati osobnu iskaznicu iz razloga što su tražili razlog zbog čega ih identificiraju budući ništa nisu napravili. Što se tiče same rasprave pitala ih je zbog čega se taj policijski službenik našao uvrijeđenim činjenicom što su se ona i VV zezali u smislu i to između sebe kada joj je VV rekao: "nek te ovaj vodi na party". Na upit suda izjavila je da su znali da su oni interventni policajci te je jedino istina da je rekla: "imam osobnu, ali je tebi neću dati, nego običnom policajcu, zovite običnog policajca". Nije upotrebljavala riječi: "šta si umišljen kretenu, ne bi ti ni dala osobnu". Stoga je istina da su ona i VV odbili dati policijskim službenicima na uvid osobnu iskaznicu, ali nisu policijske službenike vrijeđali na način kako se to navodi u optužnom prijedlogu. Između VV i nje s jedne strane i policijskih službenika je samo bila rasprava, vikali su na policijske službenike, a oni su vikali na njih, međutim nije bilo grubih riječi da bi ih omalovažavali ili vrijeđali. Na licu mjesta bilo je više policijskih službenika, od kojih im je samo jedan dao broj značke i to policajac UV, koji se našao uvrijeđenim na samome početku.
5.U dokaznom postupku izveden je dokaz ispitivanjem svjedoka policijskog službenika UV koji je izjavio da se obzirom na protek vremena i opseg posla ne može sjetiti detalja događaja za koji ga se pita u ovom prekršajnom postupku, ali kada je u prostorijama suda vidio okrivljene VV i HV prepoznao ih je vezano za predmetno postupanje. Sjeća se da je događaj bio davno krajem ožujka 2024. pa nije ni realno da se sjeća svih detalja, ali ono čega se sjeća je to da se radilo o završetku nogometne utakmice HNK Hajduk i Dinamo, ispod trgovačkog centra Joker je bio koridor policijskih službenika, puno ljudi, okrivljenici su kraj njega prošli od kojih je VV nešto dobacio, nakon toga se također okrenuo i opet mu je nešto dobacio, zaključio je da su te riječi upućene prema njemu, detalja i sadržaja tih riječi ne može se u ovom trenutku više sjetiti, ali svakako je njegov pristup bio bahat, pitao ga je za provjeru identiteta, je li mu dao osobnu iskaznicu na uvid ili nije na licu mjesta više se ne sjeća. Gospođa koja je bila s njime isto mu se nešto obraćala, negodavala je, sve je bilo u smislu bahatosti sa njihove strane. Obzirom na svako postupanje dužan je pisati službenu zabilješku, nitko je drugi ne piše osim njega, u ovom slučaju pisao ju je dva-tri sata nakon događaja kao što je to i obično, nema običaj išta izmišljati, tako da je događaj neposredno nakon onoga što je bilo i dok mu je sjećanje bilo svježe opisao u toj zabilješci u čijim navodima je ustrajao i ostao.
6.Okrivljenici su nazočili ispitivanju svjedoka te prvookrivljenik nije imao pitanja za svjedoka niti primjedbi na iskaz, kazao je da je njihov krimen bio taj da su odbili dati osobnu iskaznicu, išli su sa traženjem nekih prava, sada vidi da nisu bili u pravu, da nije to tako trebalo biti sa njihove strane, međutim ustrajao je u tome da policijskog službenika nisu vrijeđali, drugookrivljenica je potvrdila da jesu imali bahati nastup, da koliko se sjeća policijskog službenika nisu vrijeđali, odbili jesu dati osobnu iskaznicu mada za to nisu imali valjani razlog. Ostala je pri svojoj obrani. Izrazila je žaljenje zbog događaja, nije bilo potrebno.
7.U daljnjem dokaznom postupku pregledani su službena zabilješka PP Trogir, izvješće o uhićenju x2 i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu x2.
8.Na temelju rezultata postupka, analizom i ocjenom izvedenih dokaza i na njima utvrđenim činjenicama sud je izveo zaključak da su okrivljenici počinili djela prekršaja opisana pod toč.I. izreke.
9.Obrana je neosnovana.
10.Sud je svoju odluku donio na temelju iskaza policijskog službenika UV koji je u svom iskazu ustrajao u navodima službene zabilješke koju je pisao neposredno nakon događaja sa svim detaljima, a koju je sud pregledao i pročitao u postupku i u kojoj je jasno i bez ikakovih dvojbi opisan inkriminirani događaj, ne dovodeći u sumnju niti jednu okolnost događaja.
11.U odnosu na prekršaj pod toč.I.1. okrivljenici su se u bitnome branili da policijskog službenika nisu vrijeđali, već su mu samo odbili dati osobnu iskaznicu, drugookrivljenica je dodala da je između njih s jedne strane i policijskog službenika bila samo rasprava, vikali su jedni na drugoga, ali nisu omalovažavali i vrijeđali, prvookrivljenik je istakao da su išli sa traženjem nekih prava, sada svjesni da nisu bili u pravu, da nije to tako trebalo biti sa njihove strane, kao što je i drugookrivljenica prilikom ispitivanja svjedoka policijskog službenika priznala da oni jesu imali bahati nastup, ona je izrazila žaljenje zbog događaja, mada i dalje nije priznala da bi vrijeđali policijskog službenika koji je od njih tražio na uvid osobnu iskaznicu prilikom vršenja radnje legitimiranja.
12.S tim u svezi u službenoj zabilješci u bitnome izričito je naveo da su se policijskom službeniku UV tijekom pokušaja utvrđivanja identiteta okrivljenici vičući obratili i to prvookrivljenik riječima: "kretenu, šta da si interventna, šta si umislia" kao i drugookrivljenica "šta si umišljen kretenu". U službenoj zabilješci svjedok policijski službenik detaljno i precizno je opisao inkriminirani događaj i svu količinu protupravnog ponašanja okrivljenika, zbog čega sud nije imao dvojbi glede činjenica odlučnih za postojanje zakonskog bića djela prekršaja u odnosu na okrivljenike.
13.Ovdje se ističe da je navedena službena zabilješka sastavljena od ovlaštene osobe tijela državne uprave (policijskog službenika UV) koji je postupao u okviru svoje nadležnosti vršeći osiguranje nogometne utakmice između HNK Hajduk i GNK Dinamo, u smislu odredbe čl. 158. st. 4. PZ-a, budući da je sastavljena o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja radnji koje su od interesa za prekršajni postupak, što ju čini zakonitim dokazom, a iz koje jasno proizlaze prekršaji. Naime, sukladno navedenoj odredbi, službene osobe ovlaštenog državnog tijela, postupajući u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj, sastavit će službenu bilješku o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja pojedinih radnji taksativno navedenih u st. 1. do 3. istog članka. Tako sastavljene službene bilješke o radnjama državnog tijela, sastavljene su na zakonit način i na njima se može utemeljiti presuda.
14.Upućivanje riječi "kretenu, šta da si interventna, šta si umislia" i "šta si umišljen, kretenu" nedvojbeno predstavlja radnju kojoj je svrha vrijeđanje policijskih službenika i neprihvatljiv način komuniciranja sa policijskim službenicima prilikom vršenja njihove službene radnje, u ovom slučaju legitimiranja, te okrivljenike ništa ne može osloboditi prekršajne odgovornosti.
15.Dakle, u odnosu na prekršaj pod toč.I.1. okrivljenici su proglašeni krivima za prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
16.Člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 700 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana kazniti tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja.
17.Prvookrivljenik i drugookrivljenica izričito i nedvosmisleno priznali su učin prekršaja opisan pod toč.I.2 da su policijskom službeniku prilikom vršenja radnje legitimiranja odbili dati na uvid svoju osobnu iskaznicu.
18.Dakle, oboje okrivljenika su potvrdili inkriminirano ponašanje pod toč.I.2., pa je sud zaključio i odluku za taj prekršaj temelji na obranama okrivljenika i službenoj zabilješci policijskog službenika UV.
19.Odredbom čl.29. Zakona o osobnoj iskaznici propisana je novčana kazna od 20 eura za osobu koja kod sebe nema osobnu iskaznicu ili je odbije dati na uvid ovlaštenim osobama.
20.Na kraju dokaznog postupka pregledana je prekršajna evidencija za okrivljenike pregledom koje je utvrđeno da su okrivljenici prekršajno neosuđivane osobe.
21.Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne imale su se na umu sve relevantne okolnosti predviđene čl.36.st.2. PZ-a, pa im je kao olakotna okolnost cijenjena prekršajna neosuđivanost, a od otegotnih okolnosti upornost u izvršenju djela, te izrečena novčana kazna kao u izreci, jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih u visini propisanog posebnog minimuma odnosno zakonom utvrđenog iznosa, smatrajući da se u konkretnom slučaju svrha prekršajnog kažnjavanja i specijalna i generalna prevencija može postići blažom vrstom kazne (novčanom kaznom) u izrečenom iznosu, smatrajući je primjerenom težini djela i stupnju krivnje okrivljenika. U postupku sud nije našao takvih naročito olakotnih okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne, a činjenicu da su izrazili žaljenje zbog prekršaja kojih su sada svjesni sud je cijenio na način da je za prekršaj pod toč.I. utvrdio novčanu kaznu u visini posebnog minimuma novčane kazne za ovo djelo.
22.Kako su okrivljenici tijekom ovog postupka uhićeni uz izvješće o uhićenju to im je navedeno oduzimanje slobode u svezi sa prekršajem sukladno čl.40. PZ-a uračunato od po 79,64 eura novčane kazne svakome.
23.Naime, odredbom čl.40. PZ-a propisano je da vrijeme provedeno u uhićenju, zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu. Prilikom uračunavanja izjednačuje se svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja i svakog drugog oduzimanja slobode te započetih 39,82 eura novčane kazne s jednim danom zatvora.
24.U izreci su okrivljenici upozoreni temeljem čl.183.st.3. PZ-a za slučaj plaćanja novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne.
25.Odluka o troškovima postupka temelji se na cit.odredbi zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova prilikom čijeg određivanja je sud vodio računa o trajanju i složenosti postupka, te imovinskim prilikama okrivljenika.
26.U suglasju sa svim iznijetim valjalo je odlučiti kao u izreci.
Split, 8. travnja 2026.
Zapisničar
Sutkinja
Domagoj Kalpić
Katica Rakigjija-Basić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog prekršajnog suda u 2 istovjetna primjerka, bez pristojbe.
Na temelju čl.138.st.2.toč.3.c PZ-a troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troška prekršajnog postupka drugostupanjskog suda kada donosi odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku, a koji troškovi će se u slučaju žalbe odmjeriti u paušalnom iznosu u rasponu od 13,27 do 663,61 eura sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine RH 18/13).
Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis.
