REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5603/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić, Darka Milkovića i Damira Kontreca članova vijeća, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagatelja Počitniška skupnost Krško d.o.o., OIB 95562138494, sa sjedištem u Sloveniji, Krško, Cesta krških žrtev 65, kojeg zastupaju punomoćnici Gordana Muškardin i Damjan Konestabo, odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Muškardin i Konestabo, sa sjedištem u Rijeci, protiv protustranaka ABC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. ABC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. ABC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu predlagatelja Počitniška skupnost Krško d.o.o. za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Zk-26/2024-2 od 10. veljače 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Z-16329/19 od 4. prosinca 2019., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2026.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog predlagatelja za dopuštenje revizije se odbija u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja.
II. Prijedlog predlagatelja za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-26/2024-2 od 10. veljače 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Z - 16329/2019 od 4. prosinca 2019. Prijedlog je utemeljen na odredbi članka 400. stavak 2. u vezi s člankom 385.a stavak 1. podstavak 2. i stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na čiju primjenu upućuje odredba članka 45. u vezi s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23 - dalje: ZIPP) i u vezi s člankom 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 - dalje: ZZK/19).
2. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj cijeni da su važna u smislu spomenute odredbe članka 385.a stavka 1. podstavka 2. ZPP, i to zbog neujednačene prakse drugostupanjskih sudova pri čemu je ukazano da pravno shvaćanje na kojem je utemeljeno pobijano rješenje odstupa od pravnog shvaćanja Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž ZK-392/2019-2 od 13. svibnja 2021. Dopuštenje revizije se ujedno predlaže i po pravnoj osnovi propisanoj odredbom članka 385.a stavka 2. ZPP odnosno zbog povrede temeljenoga ljudskog prava na mirno uživanje imovine (vlasništva).
3. Pitanja koja je predlagatelj naznačio u prijedlogu glase:
"1) Primjenjuje li se međunarodni ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinsko-pravnih odnosa („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 15/99) za nekretnine stečene prije 8. listopada 1991. naplatnim putem;
2) Je li relevantna činjenica što predlagatelj u zemljišnoj knjizi nije upisan kao nositelj prava korištenja, kada isto proizlazi iz samog sadržaja i smisla upravnog postupka eksproprijacije koji je pokrenut na njegov prijedlog, sama eksproprijacija zemljišta određena je u njegovu korist za izgradnju turističkog naselja i konačno uplate novčane naknade koju je uplatu izvršio upravo predlagatelj, a ne nepoznati korisnik?".
4. Protustranke nisu odgovorile na prijedlog predlagatelja za dopuštenje revizije.
5. Postupajući u skladu s odredbama članka 387. u vezi s člankom 385.a stavkom 1. i 2. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te ne opravdavaju dopuštenje revizije. Jednako tako, sadržaj prijedloga i njegovih priloga ne upućuju ni na vjerojatnost povrede predlagateljeva temeljnoga ljudskog prava na mirno uživanje imovine (vlasništva).
6. Razlog tomu je okolnost što pobijano rješenje ne odstupa od prakse revizijskog suda. Naime, u predmetu ovog suda broj Revd-1076/2023 dopuštena je revizija istog predlagatelja u bitno podudarnim činjeničnim i pravnim okolnostima i to zbog istih pravnih pitanja. O toj je reviziji odlučeno rješenjem broj Rev-985/2023-2 od 20. studenoga 2024., a rješenje je utemeljeno na pravnom shvaćanju koje glasi:
Međunarodni ugovor sklopljen između Republike Slovenije i Republike Hrvatske o uređenju imovinsko-pravnih odnosa ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 15/99) primjenjuje se za nekretnine stečene prije 8. listopada 1991. naplatnim putem pod uvjetom da su ispunjene sve druge pretpostavke predviđene navedenim Ugovorom.
Činjenica što predlagatelj u zemljišnoj knjizi nije upisan kao nositelj prava korištenja relevantna je kada isto proizlazi iz samog sadržaja i smisla upravnog postupka o eksproprijaciji koji je pokrenut na njegov prijedlog, kada je sama eksproprijacija zemljišta određena u njegovu korist za izgradnju turističkog naselja i konačne uplate novčane naknade koju je izvršio upravo predlagatelj, a ne nepoznati korisnik. Međutim, ako isprave priložene uz prijedlog za upis uknjižbe prava vlasništva ne predstavljaju valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, a ne predstavljaju onda kada to ne proizlazi iz samog postupka eksproprijacije za izgradnju turističkog naselja niti je razvidno iz uplata novčanih naknada za sporno zemljište, tada nisu ispunjene pretpostavke za upis uknjižbe prava vlasništva u korist predlagatelja.
7. Pravno shvaćanje na kojem je utemeljeno pobijano rješenje je podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda. Naime, u konkretnom je slučaju prijedlog za upis odbijen na temelju odredbe članka 365. stavka 3. Zakona o vlasniš tvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) jer predlagatelj nije upisan kao nositelj prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, a uz prijedlog za uknjižbu nije priložio rješenje o davanju na korištenje građevinskog zemljišta, rješenje o oduzimanju zemljišta iz posjeda prijašnjeg vlasnika ili korisnika i davanju njemu na korištenje (rješenja o provedbi deposedacije u njegovu korist) kao što nije priložio ni ugovor o međusobnim pravima i obvezama sklopljen u skladu s uvjetima rješenja o davanju na korištenje građevinskog zemljišta. Jednako tako, nije priložio ni rješenje o provedbi deposedacije u njegovu korist niti Ugovor o međusobnim pravima i obavezama sklopljenim u skladu s uvjetima utvrđenim u rješenju o davanju na korištenje građevinskog zemljišta, a ugovori o korištenju građevinskog zemljišta koji su priloženi ne odnose se na predmetnu nekretninu. U takvim je, dakle, okolnostima u bitnom podudarnim s onima u predmetu broj Rev-985/2024, ocijenjeno da nisu ostvarene zakonske pretpostavke iz članka 365. stavak 3. ZVDSP za dopuštenje traženog upisa.
8. Što se tiče tvrdnji o povredi temeljnoga ljudskog prava na mirno uživanje imovine zajamčenog člankom 1. Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: Konvencija) i člankom 48. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH), revizijski sud ocjenjuje da drugostupanjska odluka ne predstavlja miješanje u ovo pravo predlagatelja jer se predmetni postupak odnosi na jedan od tipičnih građanskopravnih sporova pri čemu drugostupanjska odluka na koju se odnosi prijedlog nije očigledno nezakonita, arbitrarna niti očito nerazumna.
8.1. Sudovi su odluku o odbijanju prijedloga za upis prava vlasništva obrazložili materijalno pravnim razlozima utemeljenim na primjeni odredbe članka 365. stavka 3. ZV kojoj je cilj urediti pretpostavke za upis prava vlasništva u koje se pretvorilo pravo korištenja građevinskoga zemljišta imajući na umu činjenicu da je riječ o odlučivanju u zemljišnoknjižnom postupku koji je postupak strogo formalan. Sadržaj pobijane odluke ne ukazuju da su sudovi navedenu zakonsku odredbu primijenili na način nerazmjeran svom cilju i nametnuli prekomjeran teret predlagatelju odbijanjem njegova prijedloga. Štoviše, naprijed navedeni razlozi za odbijanje prijedloga za upis zadovoljavaju kriterije relevantnosti i dostatnosti jer su obuhvatili sve važne aspekte konkretnog slučaja koji su bili od utjecaja na konačnu odluku.
9. Zbog svih je navedenih razloga prijedlog za dopuštenje valjalo odbiti u odnosu na naznačena pravna pitanja na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP te riješiti kao u točki I. izreke ovog rješenja, dok je prijedlog u odnosu na povredu temeljnoga ljudskog prava valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavaka 4. i 5. ZPP te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 8. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
