REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1460/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Adelli Radić, odvjetnici u Splitu, Smiljanića 2, protiv tuženika DUCINA d.o.o. Milna, Milna bb, OIB: 78955003782, zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku u Novoj Gradiški, Gundulićeva 4, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe te radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-647/2025-2 od 20. studenoga 2025., kojima je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P -481/19 od 21. svibnja 2025. i odbačena žalba tuženika, na sjednici održanoj 8. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-647/2025-2 od 20. studenoga 2025., kojima je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P -481/19 od 21. svibnja 2025. i odbačena žalba tuženika.

1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:

„1. Smije li tužitelj jednom tužbom u parničnom postupku kumulirati različite tužbene zahtjeve (utvrđenje vlasništva i razvrgnuće suvlasničke zajednice), obzirom da se odlučivanje o razvrgnuću suvlasničke zajednice rješava u izvanparničnom postupku, te je li sud u tom slučaju dužan odbaciti cijelu tužbu?

2. Čini li sud procesne povrede kada u takvom slučaju umjesto odbačaja cijele tužbe, odlučuje na način da odbija tužbeni zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice, a ujedno meritorno odluči i o tužbenom zahtjevu za utvrđenje prava vlasništva?

3. Može li se iz odbijanja tužbenog zahtjeva radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u tom slučaju, izvoditi zaključak kako tuženik nema pravni interes pobijati tu odluku jer je u tom dijelu navodno uspio, na kojem zaključku potom viši sud temelji svoju odluku o odbačaju žalbe?

4. Je li sud bio dužan cijeniti kao preinaku tužbe situaciju u kojoj je tužitelj tužbom tužio suvlasnički dio nekretnine, a kasnije- uz protivljenje tuženika, izvršio promjenu tužbenog zahtjeva tako što je tužio realni dio iste nekretnine, odnosno je li tuženikov prigovor da bi se u tom slučaju radilo o preinaci tužbe osnovan?“.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu uopće nisu jasno naznačeni razlozi važnosti iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a, pa nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 2. ZPP -a riješeno kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 8. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek