REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-800/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Alek Konić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Veljko Miljević, odvjetnik u Zagrebu, radi uzdržavanja maloljetnog djeteta, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-151/2025-3 od 20. kolovoza 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-526/2019-174 od 20. siječnja 2025., u sjednici održanoj 8. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-151/2025-3 od 20. kolovoza 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-526/2019-174 od 20. siječnja 2025.
1.1. Prijedlog za dopuštenje revizije podnosi na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) uz tvrdnju da joj je osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija), a koje se odnose na pošteno i pravično suđenje. Predlaže dopustiti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-151/2025-3 od 20. kolovoza 2025. Potražuje trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik se protivi navodima prijedloga te predlaže da se prijedlog u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava odbaci kao nedopušten.
3. Prijedlog je nedopušten.
4. U smislu odredbe čl. 385.a st. ZPP valja reći da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo iz čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. st. 1. Konvencije, a koje se odnose na pravo na pošteno i pravično suđenje.
5. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su joj u ovom parničnom postupku u kojem je donesena pobijana presuda sudovi nižeg stupnja počinili osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su joj ujedno povrijedili njeno pravo na pravično suđenje iz čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava.
6. Sadržaj tužiteljevog prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na prigovore o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koji se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
7. U odnosu na tužiteljičine navode da je do povrede prava na pravično suđenje došlo usljed pogrešne primjene materijalnog prava treba istaći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
8. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici bilo omogućeno izjasniti se o zahtjevima i navodima tuženika, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. U svojim nižestupanjskim presudama sudovi su odgovorili na sve odlučne navode kako tužiteljice tako i tuženika. Te presude su dovoljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pošteno i pravično suđenje. Naime, činjenica da tužiteljica nije uspjela u predmetnom sporu, ne znači da su joj ujedno povrijeđena temeljna ljudska prava, a koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava i Konvencije. Isto tako, to što nižestupanjski sudovi zauzimaju drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuju dokaze od tužiteljice ne predstavlja povredu temeljnog ljudskog prava.
9. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije.
10. Slijedom navedenog, u odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije koji je podnesen pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 8. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
