Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2067/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe GRADITELJSTVO ROGIĆ d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe ĐP, zastupani po braniteljici Aniti Marković, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 164. stavak 1. točka 5. Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj: 84/2021, 141/2023), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Pp- 2310/2024-10, od 7. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom I okrivljena pravna osoba GRADITELJSTVO ROGIĆ d.o.o. i II okrivljenik odgovorna osoba FP su na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 164. stavak 1. točka 5. (ispravno čl. 164. st. 1. t. 5. i st. 2.) Zakona o gospodarenju otpadom, činjenično opisanog u izreci presude.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka u bitnom navodeći da pri donošenju presude sud nije primijenio odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona kojom je bio dužan pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni akt.

4. Žalba je neosnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.

6. Prvostupanjski sud je okrivljenike temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobobodio od optužbe, ocjenivši da djelo za koje se okrivljenike optužuje ne sadrži odlučne činjenice koje bi omogućile utvrditi biće prekršaja iz članka 164. stavak 1. točka 5. i stavak 2. Zakona o gospodarenju otpadom.

7. Takav opis predstavlja samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja iz članka 164. stavak 1. točka 5. Zakona o gospodarenju otpadom bez konkretizacije odlučnih činjenica, to jest bez navođenja tko, kada i na koji način je radnja učinjena ili nije učinjena. Prema mišljenu ovog Suda zakonski opis izravno ne čini prekršaj, budući da opis mora sadržavati konkretizirane činjenice kako bi se moglo utvrditi biće djela.

8. Da bi se moglo zaključiti da je počinjen prekršaj, činjenični opis mora biti takav da odlučne činjenice i konkretne radnje ili propusti okrivljenika budu jasno i izrijekom navedeni. U slučaju kada optužni prijedlog sadrži samo zakonski opis djela bez nužne konkretizacije činjeničnih elemenata, takav opis ne predstavlja prekršajnu činjenicu i ne može dovesti do osuđujuće odluke.

9. U tom smislu, nedostatak konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu znači da iz optužnog prijedloga ne proizlazi postojanje prekršaja za koji se optužuje okrivljenik. U takvim slučajevima, sud je ovlašten i dužan donijeti oslobađajuću odluku.

10. Stoga nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je sud morao pozvati tužitelja na dopunu optužnog prijedloga sukladno članku 161. stavku 4. Prekršajnog zakona. U predmetnoj situaciji, kod optužnog prijedloga koji ne sadrži odlučne činjenice ni konkretizirane radnje, sud je već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga mogao i morao ocijeniti da opis ne pokazuje postojanje bića prekršaja i na temelju toga osloboditi okrivljenike. Činjenica da je sud proveo i dokazni postupak i potom donio odluku prema članku 182. točka 1. Prekršajnog zakona ne predstavlja manjkavost odluke, već dodatno potkrepljuje da iz raspoloživih činjenica ne proizlazi prekršaj.

11. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 8. travnja 2026.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.