REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Splitu

Gundulićeva 29 a, Split

Poslovni broj Gž-3084/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Vesna Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1.tužitelja MŽM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja DŽM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Velimiru Baniću, odvjetniku iz Zagreba, protiv 1. tuženika MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Sonji Živković, odvjetnici iz Zagreba, radi uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-639/2022-43 od 23. listopada 2025 ., u sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je odluku kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja, a koji glasi:

"Zabranjuje se tuženicima MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako uznemiravanje prava vlasništva nekretnina koje čine parkirna mjesta uz ulicu do stana tužitelja u [adresa], tužitelja MŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa]."

II. Nalaže se 1. i 2. tužiteljima naknaditi 1. i 2. tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 2.632,58 Eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 23. listopada 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana".

2. Ujedno je obvezao tužitelje da naknade tuženicima parnični trošak u iznosu od 2.632,58 eura.

3. Žale se tužitelji i pobijaju prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalbeni navodi prihvate i postupi u skladu sa istima.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se tuženicima zabrani uznemiravanje tužitelja u izvršavanju njihovih vlasničkih ovlasti na nekretnini upisanoj u ul. br. 4510 k. o. [katastarska općina] oznake z.k. č. [katastarska čestica] [adresa] na kojoj su upisani kao suvlasnici svaki za 1/8 dijela, a koji u naravi predstavlja parkirna mjesta uz ulicu do stana tužitelja u [adresa].

7. Sud prvog stupnja je u provedenom dokaznom postupku utvrdio:

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete za kč. br. [katastarska čestica], [adresa] sa 350 čm dvorište sa 168 čm, zgrada sa 33 čm, zgrada sa 13 čm kuća, [adresa] sa 136 čm, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi kako su kao suvlasnici uknjiženi RŽ u 6/8 dijela, LŽIŽ u 1/8 dijela i DŽM u 1/8 dijela.,

- da iz povijesnog prikaza za spornu nekretninu proizlazi kako su tužitelji suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini stekli Ugovorom o darovanju 29.06.2022. godine od LŽ, kao darovateljice,

- da iz Ugovora o prodaji nekretnine sklopljenog 2.10.1995. između prodavatelja CŽ te BŽ kao kupca proizlazi kako prodavatelj prodaje kupcu svoj suvlasnički dio, a BŽ kupuje nekretninu i to kuću izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška]., te je navedeno kako je suvlasnički dio nekretnine koja je predmet prodaje označen u elaboratu o "Utvrđivanju vlasničkih dijelova stambenog objekta u [adresa]" sada ([adresa]) napravljen po Kantoci Marjanu 1977.,

- da iz Ugovora o darovanju nekretnina zaključenog između LŽ kao darovateljice te nositeljice osobne služnosti prava stanovanja te IŽ LŽ i DŽM kao obdarenika i nositelja osobne služnosti prava stanovanja GŽ od 29.06.2022. proizlazi kako ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je darovatelj vlasnik za ¼ omjera nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete za kč. br. [katastarska čestica], [adresa] sa 350 čm dvorište sa 168 čm, zgrada sa 33 čm, zgrada sa 13 čm kuća, [adresa] sa 136 čm, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- da iz Elaborata – "Utvrđenje vlasničkih dijelova stambenog objekta u [adresa], suvlasnici u posebnim dijelovima objekta i zemljišta FŽ i TŽ", sastavljenog od strane sud. vještaka arh. JŽ u prosincu 1977. proizlazi kako je isti sastavljen u cilju prikaza vlasničkih dijelova stambenog objekta, gospodarskih objekata i zemljišta za vlasnike PŽ i Detel SŽ te je vještak utvrdio kako opisana nekretnina sadrži samostalne odvojene stambene cjeline, gospodarski objekti su samostalni i odvojeni te da je korištenje zemljišta i idealnim dijelom podijeljeno sa pripadajućim opisanim objektima te je Detel Valent vlasnik 1. kata - stambena etaža sa ukupno neto korisnom površinom 83,67 m2 (crvena boja); u prizemlju garaža sa sjeverne strane u površini 27,82 m2 (crvena boja) i u dvorištu gospodarski objekt za ½ korištenja zemljišta (crvena boja). TŽ vlasnik je u prizemlju-suterenu dvosobnog stana s ugrađenom garažom 67,80 m2 (zelena boja), u dvorištu gospodarski objekt sa korištenjem ½ zemljišta (zelena boja). (Sastavni dio elaborata su tlocrti etaža sa situacijom zemljišta i gospodarskih dvorišnih objekata i razdijeljenim zemljištem u vlasničkim dijelovima. Predmetni elaborat je potpisan po EŽ i ŽŽ),

- da iz rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Zelini posl. br. Psp-67/2019 od 9. lipnja 2022. donesenom u pravnoj stvari tužitelja RŽ DŽ i DŽ protiv LŽ i GŽ kao tuženika zbog smetanja posjeda, proizlazi kako je istim utvrđeno da su tuženici, ovdje prednici tužitelja, tužiteljima, ovdje tuženicima, neutvrđenog dana u listopadu 2018., a za što su tužitelji saznali 10.10.2018., oduzeli posjed dijela dvorišta zkč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se nalazi ispred kuće, [adresa], i to u dijelu dvorišta koji je na skici lica mjesta, koju je Sud sačinio na očevidu održanom na licu mjesta dana 17.06.2019., a koja skica od 17.06.2019. godine čini sastavni dio ovog rješenja, označen kao sporna površina omeđena pravcima koji povezuju točke A-B-F-C-D-E- A, površine 11,1 m2, na skici označenom dijelom kao «žućkasti beton» omeđen točkama E-F-C-D-E te dijelom kao «betonirano vuče na sivo» omeđeno točkama A- B-F-E-A, i to na način da su postavili metalni parkirni znak «NO PARKING», kojeg s pričvrstili u tlo, na skici lica mjesta od 17.06.2019. godine označen lijevo iznad točka kao «znak «NO PARKING»», te su postavili dvije masivne betonske žardinjere za cvijeće, na skici označene kao «zelenilo s 2 žardinjere», nalazeće duž linije pravca koji povezuje točke A-B, pa su time onemogućili pristup i parkiranje vozila tužitelja na navedenom dijelu nekretnine, te je tuženicima naloženo vratiti tužiteljima oduzeti posjed i uspostaviti ranije posljednje mirno stanje posjeda.

8. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja, s čime je suglasan žalbeni sud, unatoč žalbenim navodima tužitelja.

9. Prema sadržaju Elaborata – utvrđenja vlasničkih dijelova stambenog objekta u [adresa] (list 60-67 spisa) nepobitno proizlazi da je isti sadržaj sačinjen između potpisnika SŽ i ŠŽ i prema zaključku proizlazi (list 62 spisa) da ĆŽ pripada kao vlasniku prvi kat cijele stambene etaže sa sveukupnom netom površinom od 83,67 m2, u prizemlju garaža sa sjeverne strane u površini neto korisnoj 27,82 m2 i u dvorištu gospodarskih objekata sa korištenja zemljišta, a ŠŽ kao vlasniku pripadaju prizemlje – suteren, dvosobni komforni stan sa ugrađenom garažom sve u neto korisnoj površini od 67,80 m2, a u dvorištu gospodarski objekt sa korištenjem pola zemljišta.

10. Navodi sada pok. svjedoka EŽ da on to nije potpisao ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka jer je očito izvršena podjela nekretnine – objekta između stranaka i to nepobitno proizlazi iz stanja spisa da suvlasnički omjeri odgovaraju stvarnoj realnoj diobi objekta koje nepobitno stranke posjeduju i koriste na način kako je utvrđeno i podijeljeno Elaboratom, a isto nije ni predmet ovog postupka.

11. Predmet ovog postupka je isključivo posjedovanje parking mjesta ispred objekta odnosno je li tuženici svojim postupanjem uznemiravaju tužitelje u posjedu parkirnog mjesta kako to isti navode.

12. Prema rezultatima dokaznog postupka provedenog u predmetu Psp-67/19, radi smetanja posjeda (u kojem su tuženici iz ovog predmeta ustali tužbom radi smetanja posjeda naspram tužitelja iz ovog postupka) proizlazi da je sporna površina dvorišta od strane tužitelja iz ovog predmeta oduzeta tuženicima iz ovog predmeta kao posljednjim mirnim posjednicima.

13. Upravo sporni dio dvorišta iz predmeta Psp-67/19 odgovara površini spornog dijela u predmetnom postupku na koje tužitelji ukazuju da ih tuženici uznemiravaju u posjedu istoga. Uostalom tuženici nepobitno ukazuju na činjenicu da su oni koristili dva parking mjesta, kao i dva parking mjesta tužitelji.

14. U smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) i to odredbe čl. 36. st. 1., prema kojoj: "Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.", te odredbe čl. 38. st. 1., prema kojoj: "Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika." Pitanje izvršavanja posjeda nekretnine u suvlasništvu uređuju odredbe čl. 40. ZVDSP-a.

Dakle, prema odredbi članka 42. stavak 1. ZV-a, svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Prema odredbi članka 42. stavak 2. ZV-a, donošenje odluke suvlasnika o podjeli posjeda i/ili izvršavanju vlasničkih ovlasti posao je redovite uprave. Prema odredbama članka 40. stavak 1. i 2. ZV-a, o poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, time da se većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. U smislu navedenih odredbi, suvlasnik nema pravo samostalno odlučiti koji će dio stvari u suvlasništvu posjedovati, ali takvu odluku može suglasno donijeti većina suvlasnika. Suvlasnici se mogu sporazumjeti, izričito ili prešutno, da stvar u posjeduju tako da svatko od njih koristi određene posebne dijelove zgrade kao posjednik ili da realno određene dijelove koriste neki od više suvlasnika.

15. Vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) tužitelj kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem sve sukladno čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP)). Da bi ostvario zaštitu prava vlasništva ovom tužbom, tužitelj mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo te da ga tuženik uznemirava u izvršavanju ovlasti na stvari, dok je na tuženiku teret dokazivanja da uznemiravanje nije bespravno (čl. 167. st. 2. ZVDSP).

16. Prema tome žalbeni navodi tužitelja glede izgrađenosti garaže, lažnih iskaza svjedoka, spornosti parkirnog mjesta pred garažom te potpis sada pokojnog vlasnika EŽ u konačnici ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja.

17. Kako je naprijed navedeno sporazumom između sada pokojnog EŽ i ŠŽ je zaključena i izvršena fizička dioba objekta za stanovanje sa garažama i Elaborat je sastavni dio tog sporazuma. Stranke koriste nekretninu prema Sporazumu, kako su to koristili i prednici stranaka.

18. Međutim, kako isto nije predmet ovog postupka nego isključivo pitanje posjeda parkirnog mjesta ispred objekta gdje prema pravomoćnoj odluci radi smetanja posjeda nepobitno proizlazi da su tuženici posljednji mirni posjednici parking mjesta na koje se pozivaju neargumentirano tužitelji to iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi niti je dokazano (članak 219. Zakona o parničnom postupku „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu: ZPP) uznemiravanje tužitelja u posjedu parking mjesta.

19. O drugačijem načinu izvršavanja posjeda predmetne nekretnine, koji u sebi sadrži zahtjev tužitelja da izvršavaju suvlasnička ovlaštenja na parkirnim mjestima uz ulicu do stana tužitelja od kojih su dio površine do sada posjedovali isključivo tuženici sukladno prvotnom sporazumu između prednika stranaka, stranke očigledno nisu postigle drugačiji sporazum jer se tuženici tome protive, a tužitelj nije ni od suda, u skladu s odredbom čl. 42. st. 2. ZVDSP-a, zatražio da se donese odluku o načinu izvršavanja posjeda suvlasničke nekretnine. Primjenom pravila o teretu dokazivanja da bi tužiteljima pripadalo ono što traže morali bi dokazati pretpostavku da tuženici iste ometaju u izvršavanju posjeda suvlasničke nekretnine kako je on uređen, bilo sporazumom samih suvlasnika, bilo odlukom suda u slučaju izostanka tog sporazuma", a navedena pretpostavka u ovom slučaju ne postoji.

20. Stoga nije utvrđeno da su tužitelji bili u posjedu na način da bi izvršavali vlasnička ovlaštenja u pogledu sporne površine dvorišta koja je bila predmetom postupka radi smetanja posjeda koje se nalazi ispred kuće zkč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [adresa] te da bi tuženici onemogućili tužiteljima dogovoreni način obavljanja faktične vlasti na stvari i na drugi način bitno ograničili dogovorom utvrđen način obavljanja suvlasničkih ovlaštenja. U pogledu preostalog nespornog dijela površine dvorišta koje se nalazi ispred kuće, koji se nadovezuje na površinu dvorišta iz predmeta vođenog radi smetanja posjeda, za koje i tuženici potvrđuju da su isključivo tužitelji neposredno te putem prednika izvršavali suvlasnička ovlaštenja u postupku nije utvrđeno da bi na bilo koji način tuženici uznemiravali tužitelje u izvršavanju istih jer tužitelji navedeni dio neometano koriste.

21. Prema tome odlučne činjenice koje je utvrdio sud prvog stupnja u potpunosti prihvaća žalbeni sud jer iz rezultata dokaznog postupka nepobitno proizlazi da su suvlasnici koristili dogovorno po dva parking mjesta i da su upravo tužitelji kupnjom nekretnine i nadozidanom sobom i postavljanjem stupića onemogućili korištenje parking mjesta tuženicima s obzirom da se korištenje istog neometano obavljalo prema iskazanom sporazumu prednika stranaka i nitko nikoga nije ometao u provođenju istoga.

22. Upravo su tužitelji svojim postupanjem onemogućili ranije usaglašeno parkiranje vozila s obzirom na stvarnu fizičku podjelu objekta.

23. Očito mjesta za parking vozila nisu bila predmet navedenog Sporazuma ali je postojao usmeni dogovor o načinu korištenja i posjedovanja istih i prema stanju u spisu ne proizlazi da su tuženici ti koji uznemiravaju tužitelje u posjedu parkirnih mjesta.

24. Teret dokaza je na tužiteljima – članak 219 ZPP-a kako je naprijed navedeno i prema mišljenju ovog suda sud prvog stupnja donio je zakonitu odluku koja nije dovedena u sumnju žalbenim navodima pa je odlučeno kao u izreci – članak 368. stavak 2. ZPP-a.

U Splitu, 7. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić