Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3133/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Andreu Zorici, odvjetniku u Šibeniku, S. Radića 8, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1878/2023-9 od 3. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 7. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1878/2023-9 od 3. lipnja 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužitelj vlasnik dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi šuma, površine 7.960.128 m2, koji je fizički dio na Skici lica mjesta, izrađenoj po ĆL, dipl. ing. geod., od rujna 2018., koja je sastavni dio prvostupanjske presude, označen slovima: L-I- J-K-L, površine 6642 m2.
2. Presudu pobija tužena zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinači u smislu žalbenih navoda te odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženoj odnosno podredno istu ukinuti i vratiti predmet na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je isti dosjelošću stekao vlasništvo na dijelu predmetne nekretnine.
5. Pošavši od utvrđenja da je pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda poslovni broj P-398/2017 RL, kao jedan od kupaca iz ugovora od 6. prosinca 1970. (ostali kupci su bili otac tužitelja CL i ŽL) čiji predmet je bila kupoprodaja dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem istog činjeničnog supstrata kao u ovoj pravnoj stvari, utvrdio svoje pravo vlasništva na dijelu te čestice označenom na Skici slovima C-H-I-L-E-F-C, da je u navedenoj presudi utvrđeno da su prodavatelji bili u posjedu navedene čestice generacijama i to prije 6. travnja 1941. preko 40 godina, da su vlasništvo iste stekli temeljem paragrafa 1472. OGZ kao i da su to zemljište prodali RL, CL i ŽL pa da su time ovi postali vlasnici iste, da je jedno od svojstava pravomoćnosti da se ima smatrati istinitim činjenični supstrat koji je podloga presudi posljedično čemu da se navedeno činjenično stanje odnosi i na oca tužitelja, da se otac tužitelja CL u posjedu dijela predmetne čestice nalazio od 1970., da su istog naslijedili tužitelj i njegov brat NL svaki z a ½ dijela s time da je NL u ovjerenoj izjavi naveo da ova nekretnina pripada u cijelosti tužitelju sud prvog stupnja je, pozivom na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u odluci Rev-291/14 od 17. travnja 2018. i na čl. 159. st. 4 u vezi čl. 160. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 u daljnjem tekstu: ZV) utvrdio da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.
6. S ovakvim utvrđenjima za sada se ne može složiti ovaj sud drugog stupnja.
7. Sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč.11 ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati budući u istoj izostaju razlozi o odlučnim činjenicama odnosno u pobijanoj presudi nedostaju jasni razlozi o tome koje je činjenice sud utvrdio provedenim dokazima u ovoj pravnoj stvari pa je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka. Osnovano tuženica navodi kako sud u svojoj odluci nije dao razloge zašto nije proveo predloženi očevid na licu mjesta iako je taj dokazni prijedlog tužitelja prihvatio.
8. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP).
9. U ovom predmetu sud prvog stupnja dokaze nije ocijenio na način određen navedenim propisom, jer je u cijelost propustio ocijeniti provedene dokaze pogrešno smatrajući da svoju odluku može donijeti temeljem utvrđenja iz pravomoćne presude donesene u drugom parničnom predmetu bez da su se stranke usuglasile da se u ovoj pravnoj stvari mogu cijeniti dokazi provedeni u toj pravnoj stvari. Osim toga pravomoćna presuda donesena u drugom postupku obvezuje isključivo stranke koje su sudjelovale u tom postupku i to samo izreka iste.
10. Osnovano žaliteljica navodi i da sud prvog stupnja nedopušteno temelji svoju odluku na skici vještaka geometra iz 2018. koja je izrađena za potrebe drugog parničnog predmeta a da pri tome za takvo svoje postupanje ne daje nikakve razloge.
11. Kako je opisana nepravilna primjena čl. 8. ZPP mogla biti od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, to je ostvarena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP., a što osnovano ističe tužena u svojoj žalbi.
12. I činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava iz čl. 159. i 160. ZV u pobijanoj presudi ostalo je pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
13. U obrazloženju svoje odluke sud prvog stupnja samo utvrđuje postojanje samostalnog posjeda tužitelja i njegovih prednika preko 40 godina bez da uopće utvrđuje a onda posljedično tome niti u tom pogledu ne daje valjane razloge kada su točno prednici tužitelja stupili u posjed dijela predmetne čestice kako bi se moglo utvrditi trajanje njihovog posjeda, kao niti o postojanju eventualnog pravnog sljedništva od tih prednika do tužitelja zanemarujući pri tome konkretne iskaze saslušanih svjedoka u tom pogledu kao i činjenicu da iz dostavljenog programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem benkovačkog užeg područja krša za razdoblje od 1982 do 1991. proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi u višegodišnjem programu gospodarenja javnog šumoposjednika.
14. Osnovano tužena ističe da sud nije dao valjane razloge zašto nije prihvatio njezine navode da se u konkretnom slučaju radi o šumskom zemljištu pa se za sada niti u tom dijelu prvostupanjska odluka ne može ispitati
15. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP prvostupanjsku odluku ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
16. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.
17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 166 st. 3. ZPP-a.
18. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja raspraviti će i utvrditi činjenice na koje mu je ukazano ovim rješenjem, u svojoj odluci obrazložiti koje činjenice važne za odluku smatra istinitima, dati zaključke i ocjenu provedenih dokaza u ovom postupku odnosno razloge o tome iz kojih razloga je kojim dokazima poklonio vjeru a kojima nije, što je iz istih utvrdio, za svoje utvrđenja dati valjane razloge te donijeti novu zakonitu odluku imajući u vidu da je dosjelost originalni način stjecanja vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune zakonom određene pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvarima u trenutku ispunjenja tih pretpostavki ali u skladu sa propisima koji su bili važeći u vrijeme stjecanja prava vlasništva dosjelošću zbog čega je potrebno utvrditi vremensko razdoblje od kada je tužitelj odnosno njegovi prednici bili i posjedu predmetne čestice kao i kvalitetu tog posjeda s time da tužitelj, da bi sud mogao prihvatiti njegov zahtjev mora dokazati i pravni slijed između prednika i sebe te da li se radi o šumskom zemljištu ili ne, pa ukoliko sud utvrdi ispunjenje potrebnih pretpostavki treba utvrditi kada bi iste bile ispunjene po propisu koji je bio na snazi u vrijeme tog stjecaja.
U Zagrebu, 7. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Aralica
