Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4053/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tihane Marije Miladin, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 1F, ranije iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine, protiv tužene SD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marini Burić, odvjetnici iz Osijeka, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, poslovni broj P-143/2025-12 od 7. studenoga 2025., u sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, poslovni broj P-143/2025-12 od 7. studenoga 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"Nalaže se tuženiku SD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] da kč. br. [katastarska čestica]- oranica s 1 kj i 701 čhv i kč. br. [katastarska čestica]- oranica s 509 čhv, koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica]- livada s 114 čhv i kč. br. [katastarska čestica]- oranica s 1 kj i 615 čhv, koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] –oranica s 1100 čhv i kč. br. [katastarska čestica]- oranica s 1100 čhv, koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica]- bara s 590 čhv i kč. br. [katastarska čestica]- oranica s 2 kj i 20 čhv, koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica]- oranica s 1281 čhv i kč. br. [katastarska čestica]- oranica s 1282 čhv, koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], preda u posjed tužitelju DD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kao vlasniku, kao i da mu naknadi sav prouzročeni parnični trošak, a sve to u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženoj plati parnične troškove u iznosu od 1.100,00 EUR, u roku od 15 dana."

2. Tužitelj se žali protiv navedene presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška i troškova žalbe.

3. Tužena u odgovoru na žalbu ističe da je žalba tužitelja neosnovana i predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet ove pravne stvari je zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnina pobliže označenih u točki I. izreke pobijane presude.

6. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno sadržajnim žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), jer pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.

7. U odnosu na žalbene navode tužitelja, u kojima žalitelj preocjenjuje iskaz svjedoka ČD i ŽD te tužene, na isto nije ovlašten, jer u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost zbog kojih razloga je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka i tužene u ovom postupku. Tek je za istaknuti da nakon iskaza tužene, tužitelj nije imao primjedbi na njen iskaz.

8. Pri donošenju pobijane presude nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

9. Slijedom navedenoga, neosnovani su žalbeni navodi glede počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

10. Sud prvog stupnja utvrdio je sve činjenice koje su potrebne za donošenje odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

11. Žalitelju valja istaknuti, da je zakonodavac u Zakonu o parničnom postupku odustao od inkvizitornog načela i kao temeljno načelo primjenjuje se akuzatorno načelo kojem je svojstveno, u pravilu, da sud po službenoj dužnosti ne pazi na prava niti jedne od stranaka u postupku. Sud, u tome postupku, ima objektivan i neutralan položaj, zadaća mu je upravljati postupkom i donijeti presudu povodom tužbe. Pritom postupak ima karakter spora ravnopravnih stranaka (tužitelja i tuženika) pred sudom.

Teret dokaza je na tužitelju.

12. Pravna načela se ne primjenjuju mehanički već prema okolnostima pojedinačnog slučaja i u okviru prihvaćenih shvaćanja što je pravično i pošteno. Ima se smatrati da sudac koji odlučuje o pojedinačnom predmetu treba kod donošenja odluke odlučiti o primjeni prava, ali isto tako odluka suda treba biti pravedna.

13. Također, valja imati na umu i pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odlukama U-III-1348/2006 od 2. prosinca 2006. i U-III-2646/2007 od 18. lipnja 2008. da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da se njihovo provođenje ne smije izjednačiti samo sa zahtjevom za zakonitošću postupanja suda već mora uključiti i zahtjev da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju.

14. Prema odredbi članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP) pravo je vlasnika zahtijevati od posjednika da mu preda u posjed stvar na kojoj ima pravo vlasništva, što može ostvariti tužbom, čije pretpostavke uređuje odredba članka 162. ZVDSP. Dakle, pravom vlasničkom ili reivindikacijskom tužbom vlasnik neposjednik od nevlasnika posjednika, zahtijeva predaju u posjed stvari na kojoj ima pravo vlasništva.

15. Između stranaka nije prijeporno da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina i da su stranke sklopile Ugovor o zakupu predmetne nekretnine 7. svibnja 2014. godine na rok do 31. prosinca 2024. godine. Nije prijeporno niti da je tužena nakon isteka ugovornog roka bila u posjedu prijeporne nekretnine na kojoj je u jesen 2024. godine posadila pšenicu.

16. Prijeporno je, jesu li stranke prije isteka Ugovora o zakupu predmetne nekretnine od 7. svibnja 2014. godine započele razgovor u dobroj vjeri za produljenje ugovora o zakupu istih nekretnina i je li majka tužitelja, koja je pregovarala kao punomoćnica tužitelja, odobrila tuženoj posaditi pšenicu u jesen 2024. godine.

17. Sud prvog stupnja je iz provedenih dokaza pravilno zaključio da je majka tužitelja ZD kao njegova punomoćnica tijekom razgovora o produljenju ugovora o zakupu, dala odobrenje da se na predmetnim nekretninama u jesen 2024. godine zasije pšenica. Također, u dokaznom postupka je utvrđeno da su stranke razgovarale o produljenju ugovora o zakupu predmetnih nekretnina i iznosima godišnje zakupnine te da dogovor nije postignut.

17.1. Suprotno žalbenim navodima, sud je pravilno zaključio da je tužena izašla iz posjeda predmetnih nekretnina 5. srpnja 2025. nakon žetve pšenice.

18. Činjenično stanje na kojem se temelji presuda suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća pravilnim i ovaj viši sud, jer je ono temeljeno na valjanoj, iscrpnoj i pravilnoj ocjeni izvedenih dokaza, kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, pa navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegovo stajalište o neosnovanosti zahtjeva tužitelja nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima.

19. Cjelokupan sadržaj žalbe tužitelja svodi se na osporavanje pravnog pristupa prvostupanjskog suda te osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud analizirao tužbu, dokumentaciju dostavljenu tijekom prvostupanjskog postupka kao i dokaze koje je proveo, na koji način tužitelj, ustvari, izražava nezadovoljstvo prvostupanjskom presudom kojom je odbijen tužbeni zahtjev.

20. Sud prvoga stupnja pravilno je primijenio odredbu čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a. Naime, iz pobijane odluke je jasno razvidno koje radnje je sud prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora, a iz čega je razvidno i koliko bodova pripada tuženoj za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine”, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). Na taj način sud prvog stupnja pravilno je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite odluke o trošku parničnog postupka te pravilno primijenio i materijalno pravo odlučujući o trošku.

21. Zbog svega izloženog žalba tužitelja je odbijena kao neosnovana pa je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a prvostupanjska presuda potvrđena.

U Zagrebu 7. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tihana Marija Miladin