Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-635/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Dragice Samardžić, predsjednice vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Ankice Matić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja ČJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mitru Knežiću, odvjetniku u Dugom Selu, protiv tuženice ŽJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ankici Horvat, odvjetnici u Zagrebu, radi opoziva ugovora, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama broj P-572/2022-29 od 20. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-572/2022-29 od 20. studenoga 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

Opoziva se Ugovor o darovanju nekretnine i Sporazum o osnivanju osobne službenosti doživotnog prava plodouživanja zaključen dana 23. ožujka 2021. između tužitelja ČJ, kao darovatelja i ovlaštenika i tuženice, kao obdarenice, i to za nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvorište i oranica u selu [adresa], u površini od 2323 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje upisa prava vlasništva na gornjoj nekretnini sa imena tuženice ŽJ na ime tužitelja ČJ, te brisanje uknjižbe osobne služnosti-pravo plodouživanja ČJ. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, sve to u roku od 15 dana.

II. Tužitelj je dužan tuženici nadoknaditi trošak postupka u iznosu od 3.052,10 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. studenoga 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tužitelj, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je opoziv Ugovora o darovanju nekretnine i Sporazuma o osnivanju osobne službenosti doživotnog prava plodouživanja zaključenog 23. ožujka 2021. između tužitelja, kao darovatelja i ovlaštenika i tuženice, kao obdarenice, za nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvorište i oranica u selu [adresa], u površini od 2323 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te brisanje upisa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini sa imena tuženice na ime tužitelja kao i brisanje uknjižbe osobne služnosti-prava plodouživanja

6. Prema odredbi članka 479. stavka. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine " broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 128/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO ), ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. Članak 482. st. 1. ZOO-a propisuje da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku dok st. 2. istog članka propisuje da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta i ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

7. Među parničnim strankama nije sporno da su sklopile Ugovor o darovanju nekretnine i Sporazum o osnivanju osobne službenosti doživotnog prava plodouživanja 23. ožujka 2021. kojim Ugovorom je tužitelj svojoj kćeri tuženici darovao svoju nekretninu kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvorište i oranica u selu [adresa], u površini od 2323 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetnim Ugovorom su stranke ugovorile i osobnu služnost doživotnog prava plodouživanja tužitelja na predmetnoj nekretnini, a koja prestaje njegovom smrću. Stranke su također ugovorile da se temeljem predmetnog Ugovora tuženica upiše kao vlasnica predmetne nekretnine te da se upiše pravo osobne služnosti tužitelja. Ugovor je sklopljen u obliku javnobilježničkog akta. Navedeni Ugovor je sklopljen u skladu sa odredbom članka 482. ZOO-a. Isto tako, nesporno je da se tuženica temeljem navedenog Ugovora uknjižila kao vlasnica predmetne nekretnine, te je upisana osobna služnost-pravo plodouživanja u korist tužitelja, što proizlazi i iz izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu.

8. Sporno je jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za opoziv predmetnog ugovora.

9. Prema odredbi članka 493. stavka 1. ZOO-a darovatelj koji nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, može opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara, dok st. 2. istog članka propisuje da se darovanje može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još nalazi u imovini obdarenika te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, dok str. 3. propisuje da obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba, a st. 4. istog članka propisuje da darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine. Nadalje, prema odredbi članka 494. stavka 1. ZOO-a darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika, a st. 2. propisuje da gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji, a st. 4. propisuje da se darovanje ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku.

10. Sporno je je li tužitelj toliko osiromašio da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, te je li došlo do grube nezahvalnosti tuženice, kao obdarenice. Prvostupanjski sud je izvršio uvid u uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Dugo Selo od 31. ožujka 2023. uz prijepise posjedovnih listova iz kojeg proizlazi da je tužitelj osim što je bio vlasnik predmetne nekretnine oko koje se vodi ovaj postupak i posjednik kčbr. [katastarska čestica] upisanu u PL 322 k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 3061 m2. Uvidom u obavijesti o mirovinskim primanjima tužitelja za veljaču 2023. utvrđeno je da je mirovina tužitelja za veljaču 2023. iznosila 2.067,24 HRK odnosno 274,37 eura.

11. U odnosu na eventualno osiromašenje tužitelja nakon sklapanja Ugovora o darovanju, u smislu odredbe članka 493. stavka 1. ZOO-a, svjedok PJ ne znan ništa o imovnom stanju tužitelja, te njegovom eventualnom osiromašenju nakon sklapanja predmetnog Ugovora. Iz iskaza tužitelja je utvrđeno da je on već i prije sklapanja predmetnog Ugovora bio loših materijalnih prilika. Navedeno potvrđuju i iskazi nesrodnih svjedoka ČJT i CJ koji su naveli da je tužitelj imao malu mirovinu u iznosu od 1.400,00 HRK, odnosno 1.700,00 HRK, ali svjedoci ne navode kada je to bilo, osim da je tužitelj i dalje u mirovini i da se to nije promijenilo. Svjedok CJ navodi da je tužitelj osiromašio pred jedno petnaest godina, dakle puno prije sklapanja predmetnog Ugovora (23. ožujka 2021.). Radi toga prvostupanjski sud nije imao razloga ne prihvatiti iskaze navedenih svjedoka u navedenome dijelu. Tužitelj sam prilikom saslušanja nije naveo koliko mu točno iznosi mirovina. Međutim, naveo je da je već i prije sklapanja Ugovora s kćeri imao problema s plaćanjem računa, odnosno režija, a ti problemi su nestali od kada se oženio te zajedno sa suprugom plaća račune. Iz ranije navedene obavijesti o mirovinskim primanjima tužitelja za veljaču 2023. proizlazi da je mirovina tužitelja za veljaču 2023. iznosila 2.067,24 HRK odnosno 274,37 eura. Dakle, mirovina tužitelja je blago porasla od dana sklapanja Ugovora o darovanju (23. ožujka 2021.), premda je nesporno da se radi o doista maloj mirovini.

12. Tužitelj je osim predmetne nekretnine koju je darovao tuženici predmetnim Ugovorom imao i druge nekretnine i to nekretninu u suvlasništvu sa svojom sestrom BJ, koju je prodao nakon sklapanja Ugovora o darovanju i to za 29.000,00 eura, odnosno 29.500,00 eura, prema iskazima svjedoka BJ i CJ, a prema iskazu navedenih svjedoka te samog tužitelja tužitelj je dobio trećinu novca odnosno 10.000,00 eura. Radi toga je prvostupanjski sud prihvatio iskaze navedenih svjedoka i tužitelja s obzirom da su u bitnome suglasni. Iz iskaza svjedoka KJ, nećakinje tužitelja i sestrične tužene, proizlazi da je tužitelj prodao još jednu zemlju prije tri do četiri godine i to za iznos od 150.000,00 HRK, te je novac podijeljen između nje, njezinog brata i tužitelja na tri dijela. Tužitelj ne potvrđuje te navode u svojem iskazu, ali prvostupanjski sud nije imao razloga ne prihvatiti iskaz navedenog svjedoka da bi tužitelj bio vlasnik navedene zemlje, te ostvario financijsku korist od prodaje iste.

13. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka i samog tužitelja proizlazi da glavni problem vezano za predmetni Ugovor o darovanju nije osiromašenje tužitelja nakon sklapanja Ugovora o darovanju, niti nezahvalnost tuženice kao obdarenice, već činjenica da je tužitelj sklopio novi brak nakon sklapanja predmetnog Ugovora, te su tu nastali problemi. Naime, iz iskaza svjedoka je očito da je nova supruga tužitelja Č () također željela predmetnu nekretninu koja je bila predmet Ugovora između stranaka. Navedeno je posebno vidljivo iz iskaza svjedoka ČJT kada ista navodi da je sadašnja supruga tužitelja "pukla" jer da ako se brine za tužitelja želi imati neki "efekt", a u zemljišnim knjigama je nakon sklapanja braka s tužiteljem vidjela da je tužitelj kuću darovao tuženici. Navedeni svjedok je naveo da je sadašnja supruga tužitelja rekla "Stari moj ja se previše brinem ili traži nazad svoju imovinu ili ja odlazim.". Prvostupanjski sud nije imao razloga ne povjerovati iskazu iste s obzirom da je isti jako životan. Problem je samog tužitelja što svojoj novoj supruzi, s kojom je sklopio brak nakon sklapanja predmetnog Ugovora, nije rekao za predmetni Ugovor, prema vlastitom iskazu, te sada očito postoje pritisci od strane njegove supruge da tužitelj opozove predmetni Ugovor. Činjenica da tuženica pomaže ili ne pomaže svojeg oca, ovdje tužitelja, nakon sklapanja Ugovora o darovanju, nije bitna za opoziv Ugovora radi osiromašenja ili nezahvalnosti s obzirom da je Ugovor o darovanju takav ugovor kojim se stvar ili imovinsko pravo daje bez protučinidbe, odnosno radi se o besplatnom pravnom poslu.

14. Prema odredbi članka 493. stavka 1. ZOO-a darovatelj može opozvati darovanje ako nakon ispunjenja Ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati. U konkretnom slučaju potrebno je da se kumulativno ostvare oba uvjeta odnosno da osoba osiromaši i da nema osobe koja ju je po zakonu dužna uzdržavati. Obveza uzdržavanja postoji između bračnih drugova na temeljna prava i dužnosti bračnih drugova, a navedena međusobna obaveza ima prednost pred uzdržavanjem od strane srodnika. Radi toga tužiteljevo imovinsko stanje se nakon sklapanja predmetnog Ugovora poboljšalo sklapanjem braka i postoji osoba koja je tužitelja prvenstveno dužna uzdržavati, a to je njegova sadašnja supruga te ne postoji zakonska pretpostavka za opoziv ugovora o darovanju u smislu odredbe članka 493. stavka 1. ZOO-a.

15. U odnosu na tvrdnju tužitelja o nezahvalnosti tuženice kao obdarenice u smislu odredbe članka 494. stavka 1. i 2. ZOO-a, a što je uvjet za opoziv darovanja iz iskaza samog tužitelja proizlazi da nije ispunjen niti jedan od uvjeta iz čl. 494. st. 2. ZOO-a jer i sam tužitelj u svojem iskazu navodi da tuženica kao njegova kćer nakon sklapanja predmetnog Ugovora o darovanju nije bila nezahvalna i da ne zna u čemu bi bila nezahvalna. Stoga prvostupanjski sud pravilno smatra da s obzirom na navedeni iskaz tužitelja nisu niti bitni iskazi svjedoka vezano za odnose između stranaka i eventualnu nezahvalnost.

16. Na temelju svega naprijed navedenog, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da nisu ispunjeni uvjeti niti iz čl. 493., niti iz čl. 494. ZOO-a za opoziv predmetnog Ugovora o darovanju niti povrata dara od strane tuženice.

17. Radi toga je prvostupanjski sud pravilno odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev i tužitelju naložio da tuženici naknadi parnični trošak.

18. Žalbeni razlozi i navodi tužitelja su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a

19. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 7. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić