Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4122/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Tihane Marije Miladin, suca izvjestitelja i člana vijeća Ivice Veselića i članice vijeća Vlatke Paškvalin Bošković, u pravnoj stvari tužitelja ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Topiću i Bepu Marušiću, odvjetnicima u Splitu, protiv tužene RU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 1207/2024-13 od 16. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 7. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1207/2024-13 od 16. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:
"I. Nalaže se tuženoj RU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe preda u suposjed tužitelju ČU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stan kao posebnog dijela zgrade sagrađene na čest zem 9113/1, koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, ZK odjel Split, upisana kao zgrada površine 856 m2, zgrada površine 45 m2, dvor površine 4 m2, sveukupne površine 9015 m2, ZU br 16090, K. O. [katastarska općina] i to stana upisanog u zemljišnim knjigama kao br. 12 Suvlasnički dio: 75/4022 ETAŽNO VLASNIŠTO (E-12) dijela, a koji je suvlasnički dio povezan s posebnim dijelom zgrade i u naravi predstavlja stambeni prostor na IV katu, označen br IV/I, a sastoji se od dnevnog boravka i kuhinje, dva kupatila i wc, tri sobe, hodnika, balkona i lođe, površine 74,95 m2, anagrafske oznake [adresa].
II. Nalaže se tuženoj RU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju ČU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parbeni trošak u iznosu od 400,00 Eura, sa zateznom kamatom po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, koja kamata teče od presuđenja do isplate, sve u roku od
15 dana i pod prijetnjom ovrhe."
2. Tužena se žali protiv navedene presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže preinačiti pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda uz naknadu troška žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno navedenim sadržajnim žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), budući pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njezinim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.
5. Tužena u žalbi navodi da joj "nije dana mogućnost raspravljati pred sudom" u smislu čl. 302. ZPP-a te da je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka. Obrazlaže da joj sud nije dopustio "koristiti se svojim bilješkama tijekom izvođenja dokaza njenim saslušanjem".
5.1. Iz spisa proizlazi da je u prvostupanjskom postupku proveden dokaz saslušanja tužene na ročištu 9. rujna 2025. godine i da tijekom saslušanja, a niti nakon saslušanja, na zapisniku nije prigovarala da joj sud ne dopušta "koristiti se svojim bilješkama". Stoga, takvi žalbeni navod su isključivo paušalni i ničim dokazani te sud nije počinio nikakvu povredu postupka, pa niti povredu iz čl. 345. st. 2. t. 6. ZPP-a.
6. Pri donošenju pobijane presude nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
7. Slijedom navedenoga, neosnovani su žalbeni navodi glede počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao suvlasnika neposjednika nekretnine stana u [adresa], površine 74,95 m2, kao posebnog dijela zgrade sagrađene na čest. zem [katastarska čestica] upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, da mu tužena kao isključiva posjednica iste te upisana suvlasnica predmetnog stana u ½ dijela, preda u suposjed navedenu nekretninu.
9. Prije svega valja odmah istaknuti da je ovdje riječ o vlasničkoj tužbi osobe koja je neprijeporno već zemljišnoknjižni suvlasnik predmetne nekretnine u ½ dijela te da je tužena na raspravi 9. rujna 2025. navela kako predmetnu nekretninu drži u cijelosti u posjedu, zajedno sa mlađom kćerkom koja živi i radi u Splitu i da tužitelju ne daje pravo na suposjed predmetne nekretnine jer da je to "nemoguće, tim više što smo u narušenim odnosima još od vremena trajanja bračne zajednice".
10. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.
11. Tužena u žalbi prvenstveno preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, pa se ne mogu prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
12. Na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo u smislu odredaba čl. 42. st. 1. i čl. 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP) , kada je prihvatio tužbeni zahtjev za predaju predmetnih nekretnina u suposjed, a kraj nesporne činjenice da je tužitelj suvlasnik u 1/2 dijela predmetne nekretnine, da nije u suposjedu predmetne nekretnine, te da je u posjedu cijele nekretnine tužena.
13. Odredbom članka 42. st. 1. ZVDSP propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Odredbom članka 46. st. 1. ZVDSP propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.
14. Žaliteljica u žalbi neosnovano osporava prvostupanjsku presudu navodeći da tužbeni zahtjev ne sadrži opis sadržaja suposjeda. Tužitelj tužbenim zahtjevom, na temelju ovlaštenja iz čl. 42. i 46. ZVDSP, traži predaju u suposjed prijeporne nekretnine na način da mu tužena preda u suposjed predmetni stan kojeg je suvlasnik u ½ dijela. Takav zahtjev tužitelja, suprotno žalbenim navodima tužene, dovoljno je jasan i razumljiv te je podoban za raspravljanje i odlučivanje.
15. Neosnovano žaliteljica smatra da je u postupku za predaju u suposjed nekretnine potrebno odrediti i definirati način korištenja nekretnine, jer je predmet ovoga postupka predaja nekretnine u suposjed a sud odlučuje o granicama zahtjeva stavljanih u postupku (čl. 2. ZPP). Osim toga, neprijeporno je da između suvlasnika ne postoji sporazum o načinu korištenja nekretnine.
16. Nadalje, u smislu odredbe članka 36. st. 1. ZVDSP kada više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada računski određen dio toga prava vlasništva u razmjernom dijelu prema cijelom pravu vlasništva te stvari i prema odredbi čl. 37. st. 4. ZVDSP, svaki suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu pa u pogledu toga suvlasničkog dijela ima sve ovlasti vlasnika. Vlasništvo uključuje pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja stvari i te ovlasti na nekretnini prema odredbi čl. 30. ZVDSP imaju stranke u postupku razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. Prema odredbi čl. 37. st. 6 ZVDSP svaki suvlasnik ima pravo glede svog idealnog dijela stavljati svakome pa i svojim suvlasnicima sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva, a sukladno čl. 42. st. 1. ZVDSP svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.
17. Kako je neprijeporno da je tužena u posjedu cijele nekretnine, zajedno sa mlađom kćerkom, a nema pravnu osnovu za posjed 1/2 dijela nekretnine, te da onemogućuje tužitelju vršenje suposjeda, uporabu i korištenje nekretnine u odgovarajućem suvlasničkom opsegu prava vlasništva, tužbeni zahtjev tužitelja za predaju nekretnine u suposjed je osnovan.
18. Sud prvog stupnja pravilno je primijenio odredbu čl. 154 st. 1. ZPP-a i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), odlučujući o parničnom trošku.
19. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tužene kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu 7. travnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Tihana Marija Miladin
